Zbornik znanstvenih radova “U jedinstvu, slobodi i ljubavi“ koji je priredio mons. dr. Tomo Vukšić, vojni ordinarij u BiH, predstavili su u subotu 12. prosinca u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru urednik zbornika mons. Vukšić, prof. dr. Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru i mr. don Zdenko Dundović, predsjednik Društva za povjesnicu ‘Zmajević’ Zadarske nadbiskupije.
Na 527 stranica trideset i jedan autor napisao je priloge o mons. Puljiću podijeljene u tri cjeline: Život i djelo nadbiskupa Želimira Puljića, Nadbiskupu Želimiru s poštovanjem i Sjećanja na nadbiskupa Želimira. U Zborniku su prilozi petnaest biskupa među kojima je pet kardinala: Gerhard L. Müller, pročelnik Kongregacije za nauk vjere (Teološka narav komisija za nauk vjere i zadaća biskupa kao učitelja vjere), Willem Jacobus Eijk, nadbiskup Utrechta (Kršćanska antropologija i rodna teorija), Peter Erdö, nadbiskup Budimpešte i predsjednik Europskih biskupskih konferencija (Nepravedni zakoni i vjerska sloboda), Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup (Moje sjećanje na nadbiskupa Želimira Puljića) i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, autor predgovora.
O životu i djelu mons. Puljića radove su napisali Mato Zovkić (Biskupi u Crkvi prema Novom zavjetu i Drugom vatikanskom saboru), Jakov Mamić (Duhovnost biskupa), Pavo Jurišić (Odgoj svećeničkih kandidata u sarajevskoj Bogosloviji i mons. Želimir Puljić), Ratko Perić (Svećeniče, upoznaj svoje dostojanstvo), Ismet Dizdarević (Humanistička psihologija: teorijske osnove i životni putokazi), Ante Pavlović (Doprinos profesora i biskupa Želimira Puljića razvoju kateheze i vjerskog odgojnog djelovanja u svojoj mjesnoj Crkvi i Hrvatskoj), Petar Palić (Obitelj – snaga Crkve i naroda), Jakša Raguž (Izdanak Aronove loze iz zemlje Hercegove) i Josip Lenkić (Marljivi pastir na polju inkulturacije Evanđelja).
Ti su se autori potrudili iščitati Puljićeve objavljene tekstove i prikazati ih. U prvom dijelu je i bibliografija radova koje je profesor i znanstvenik Puljić objavio od 1979. do kraja 2014. g. Zabilježeno je 558 bibliografskih jedinica; u 2015. g. tome se pridružuje tekst ‘Europa u spisima Ivana Pavla II. objavljenim u knjizi Ivan Pavao II – putnik, supatnik, navjestitelj’.
U drugom dijelu autori su, uz kardinale Erdoä, Müllera i Eijka, Luis F. Ladaria (Jedincatost Krista i Crkve), Ivan Devčić (Problem evolucije u filozofiji Bele Weissmahra), Mile Bogović (Lički dio srednjovjekovne Ninske biskupije), Marko Semren (Duhovnost i odgovornost profesora u katoličkim školama), Đuro Hranić – Ivica Pažin (Mistagogija), Tomo Vukšić (Dekret Ad gentes – o misijskoj djelatnosti Crkve – 50 godina kasnije), Pero Aračić (Tko je poželjan sugovornik u bračnim i obiteljskim krizama), Anto Orlovac (Pjesnički promplasaji mladog Severina Perneka, biskupa dubrovačkog), Franjo Topić – Vikica Vujica (Pitanje prave Crkve i spasenja po Crkvi u novijim dokumentima Svete Stolice), Drago Župarić (Kršćanska poezija na latinskom kod zapadnih otaca) i Marinko Perković (Krepost poniznosti).
U trećem dijelu, uz kardinala Puljića autori su Ioan Robu (Želimir, uvijek simpatičan prijatelj), Petar Rajič (Nadbiskup Želimir Puljić – od prefekta do nadbiskupa), Franjo Komarica (Pravom prijatelju nema cijene, niti se može izmjeriti njegova vrijednost (Sir 6,15)) i Marko Puljić (Od vjeronauka na pašnjaku do zadarskih morskih orgulja).
Dr. Vukšić, bivši student mons. Puljića, nastojao je okupiti bivše nadbiskupove studente i svećenike koje je zaredio te one koji su kroz život bili povezani s mons. Puljićem. U prvom dijelu deset priloga obrađuju njegovo pastoralno, teološko, društveno, znanstveno, odgojno i spisateljsko djelovanje.
U drugom dijelu četrnaest priloga obrađuju filozofske, teološke, povijesne, misiološke, književne i odgojne teme.
U trećem dijelu je pet spomenarskih priloga autora koji su s mons. Puljićem u rodbinskoj vezi, prijateljskom odnosu i sjećaju se odrastanja, upoznavanja, druženja, studiranja i suradnje s njim, što knjizi daje živost, neki odlomci su i duhoviti. Npr., mons. Robu, nadbiskup Bukurešta je Puljićev kolega sa studija u Rimu. Mons. Puljić je tamo čitao hrvatsku emigrantsku literaturu. Kad su se vraćali natrag u svoje zemlje, Puljić je zamolio rumunjskog kolegu da on literaturu preveze preko granice. Mons. Robu se na granici s policajcima pravio da ne razumije njihova pitanja pa su ga pustili ne gledajući pakete koje je vozio i tako je donio mons. Puljiću te knjige.
Prema prilozima Zovkića i Mamića, Faričić je istaknuo da bi biskup, temeljem Svetog Pisma i relevantne teološke literature, trebao imati osobine: potpunost, iskrenost (odanost, čestitost i poštenje), strpljivost i milosrdnost, uz dobar odgoj, ljupkost susreta, očinsku čvrstoća i ljubav, poniznost, srdačnost i raspoloživost, transparentnost i diskretnost, svijest o svojim greškama i smisao za humor.
„Velik je doprinos mons. Puljića kao učitelja vjere i promotora stručne sveučilišne formacije odgojitelja u vjeri te znanstveni doprinos humanističkoj psihologiji koja proniče u cjelovitost ljudskog duha“ rekao je Faričić, istaknuvši Puljićev odgojni i znanstveni rad na principima dvojstva vjere i razuma koji se upotpunjuju i učvršćuju odnos čovjeka prema Presvetom Trojstvu.
„Potrebno je istaknuti njegovo sustavno nastojanje da se u suradnji obitelji, škole i Crkve pronalaze najbolje metode općeljudskog i vjerskog odgoja s ciljem izgradnje aktivnih svjedoka vjere prožetih kršćanskim humanizmom. To se postiže rastom i razvojem pune i zrele osobe, dobroga, moralnog i kreposnog čovjeka“ rekao je Faričić. Potaknuvši na čitanje Zbornika jer se u njemu može vidjeti i upoznati mons. Puljića, izrazio je priznanje nastavnim, znanstvenim i eklezijalnim ostvarenjima nadbiskupa čiji je životni put išao od krševite Kamene u župi Blagaj u Hercegovini, preko Požege, Dubrovnika, Splita, Rima, Sarajeva i Mostara do Dubrovnika i Zadra.
Dundović je istaknuo da teološko-filozofske teme u knjizi opisuju odgovornost i zadaću biskupa, izazove modernog vremena u moralnim opredjeljenjima, poput rodne ideologije i zauzimanja kršćanske antropologije u očuvanju čovjekova dostojanstva kroz zdrav i ispravan kršćanski nauk. U obrani jedinstva Krista i Crkve temeljna je zadaća biskupa, pastira i učitelja očuvanje crkvenog zajedništva i zdravog pologa vjere, istaknuo je Dundović, a to je ostvarivo pomoću duhovnosti, odgovornosti i poniznosti usmjerenih prema svetosti.
Prigodnu riječ uputio je i gospićko-senjski biskup Mile Bogović koji je sudjelovao na promociji, rekavši da se u vremenu može učiniti puno dobra, ali i promašaja, a „mons. Puljić je ispunio vrijeme dobrim djelima i nastojanjima“. Na predstavljanju su bili i zadarski župan Stipe Zrilić, zamjenik gradonačelnika Zvonimir Vrančić i rektorica Sveučilišta u Zadru dr. Dijana Vican.
Program je vodila Ines Grbić, a nastupila je i klapa Kalelarga. Uz 25. obljetnicu biskupskog ređenja mons. Želimira Puljića, Zbornik su izdali Zadarska nadbiskupija, Dubrovačka biskupija, Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu i Teološko-katehetski institut u Mostaru. U sklopu manifestacije ‘Krševanovi dani kršćanske kulture’, organizaciju događaja je pomogao nadbiskupov tajnik Roland Jelić, uz domaćinstvo rektora sjemeništa don Čedomila Šuprahe. Mons. Puljić je svima zahvalio na doprinosu.
U obraćanju prisutnima, nadbiskup Puljić je rekao da je ta knjiga plod ljubavi autora priloga i urednika. Podsjetio je da je njegovo ređenje za biskupa bilo u prijelomnom crkvenom i društvenom ozračju urušavanja komunizma i naziranja slobode. Iako slatka riječ sloboda koju je stavio i u biskupski grb asocira na Gundulićevu himnu s kojom se Dubrovnik poistovjetio, nadbiskup je rekao da nije slutio koliko će ga sloboda koštati.
„Ali će ona postati još slađom i dražom jer ću nepunu godinu i pol dana nakon biskupskog ustoličenja vapiti za njom, slati proteste i pisma na sve strane zbog njene ugroženosti pred grmljavinom granata i zavijanjem sirena. Zato mi je drago da je suizdavač Dubrovačka biskupija gdje sam iskovao zvanje biskupske službe u vrlo nepovoljnim uvjetima ratnih stradanja, ali i pročišćene vjere koja jedino sigurno uporište nalazi u Gospodinu.
Pred stvarnošću tada razorene i opustošene zemlje dubrovačke i protjeranog naroda od Prevlake do Stona osjećao sam se strašno nemoćnim, ali potaknut nekim nutarnjim zovom i u takvim uvjetima pružati ljudima kakvu takvu utjehu, nadu i vjeru u konačnu slobodu i spasenje“ rekao je mons. Puljić. Drago mu je da su izdavači i dvije odgojne institucije, Teološki fakultet u Sarajevu, njegova „prva znanstvena ljubav u području odgoja budućih svećenika, znanosti i obrazovanja iz pastorala i psihologije, te Institut u Mostaru gdje je dugo predavao i kao rektor sarajevske bogoslovije sudjelovao u njegovom osnutku, što nije išlo lagano. Odmah nakon osnutka Institut je bio zabranjen, ali su se izborili nakon nekog vremena da funkcionira i tako je do danas, istaknuo je nadbiskup. Zahvalio je mons. Vukšiću što se potrudio doći do priloga biskupa iz šest naroda i država. „To je znak biskupske solidarnosti i općecrkvenog zajedništva koji me ispunja radošću, zahvalnošću ali i ljudskom, vjerničkom i moralnom obvezom“ rekao je mons. Puljić, poželjevši da u svim institucijama vladaju jedinstvo u bitnome i u svemu ljubav.
Dr. Vukšić je rekao kako je to djelo i znak njegove zahvalnosti za suradnju svom bivšem profesoru. U uvodnom dijelu Zbornika je čestitka pape Franje povodom 25. obljetnice i tumačenje biskupskog gesla Puljića ‘U jedinstvu, slobodi i ljubavi’. Vukšić je rekao, što je i uvodno u Zborniku napisao, da to nije misao sv. Augustina, kako se inače kaže. „Važno je da Hrvati znaju da je u ovom trenutku, koliko je poznato, to prvi napisao jedan Hrvat.
Prema najnovijoj studiji Nizozemca Nellena iz 1999. g., izgleda da je to prvi upotrijebio splitski nadbiskup Marko Antonio de Dominis (1560.-1624.) u svom djelu ‘De republica ecclesiastica libri X.’ objavljen u Londonu 1617. g. Do zabune je vjerojatno došlo jer je desetak godina prije Dominisa, Nijemac Peter Meiderlin u Augsburgu 1626. g. na latinskom objavio djelo ‘Paraenesis votiva pro pace ecclesiae ad theologos Augustanae’. To ‘augustanae’ u latinskom, osim Augustina, znači i Augsburg. Najvjerojatnije se igrom riječi i nedovoljnim poznavanjem, od augsburšklih teologa otišlo na Augustina, teologa“ rekao je Vukšić. Zahvalio je svim suradnicima u stvaranju priloga i nastajanja Zbornika.
Prirediti ga kao knjigu pomoglo je uredništvo ‘Crkve na kamenu’ iz Mostara koje je ponudilo tehniku, a grafičku obradu je učinila Dragana Zovko, nadbiskupova studentica. Bivši nadbiskupov student je i lektor Zbornika Ilija Drmić. Vukšić je izrazio zadovoljstvo da su izdavači sarajevski Teološki fakultet gdje je Puljić počeo djelovati kao profesor i i mostarski Teološki institut gdje je do prelaska u Zadar predavao.
Tako su objedinjene dvije crkvene, pastoralne i intelektualne ustanove, sarajevska i mostarska i dvije biskupije. Na korici knjige, uz nadbiskupov grb, su i zadarske morske orgulje, s porukom kako su svi pozvani u mnoštvu različitih svirala skladno svirati jednu glazbu na udivljenje i korist svih slušatelja.
Ines Grbić