1. U prigodi Dana Hrvatskog Katoličkog Sveučilišta osobita mi je čast pozdraviti uzoritog gospodina kardinala Josipa Bozanića, preuzvišenu gospodu nadbiskupe i biskupe, preosveštenog mitropolitu Porfirija, Rektora HKS-a mons. Željka Tanjića, veleučene Rektore drugih Sveučilišta, gospodina ministra Vedrana Mornara, izaslanika Predsjednice RH gospodina Vita Turšića, članove Sveučilišnog Savjeta, predstavnike Županije i Grada, profesore, docente i osoblje Sveučilišta, studente i cijenjene uzvanike. Na poseban pak način drago mi je izreći srdačnu dobrodošlicu dragom gostu, uzoritom gospodinu kard. Georgu Pellu, koji je svojevremeno u svojoj nadbiskupiji u Australiji imao zapaženu supinu vjernika naših zemljaka, pa se siguran sam i u Zagrebu osjeća kako kod kuće.
Hrvatsko Katoličko Sveučilište umješno se umrežuje u “dugi povijesni hod” europskih sveučilišta u traganju za istinom putem istraživanja i prenošenja znanja, kao i brigom za odgoj cjelovite osobe kako nalaže Apostolska Konstitucija “Ex corde Ecclesiae”. Jer, temelj sveučilišnog postojanja jest “žudnja za spoznajom koja je vlastita čovjeku”. Čovjek, naime, žudi za spoznajom i za ”svjetlom istinitim”, kako stoji u dekretu osnutka ovog sveučilišta “Istinskom svjetlošću obasjana”. A zadaća Sveučilišta je biti čuvarom takve osjetljivosti za istinom. I ne dopustiti da se čovjek odvrati od traganja za njom, kako bi se ostvarila plodonosna suradnja znanosti i vjere, tehnike i etike, odgoja, umjetnosti i kulture. U protivnom ponovit će se drama Babilonske kule koja nužno vodi pomutnji jezikâ.
2. Priča o gradnji Babilonske kule vodi nas na početke uređenja zemlje kad su ljude odlučili ”podići toranj do neba”, a Boga učiniti ”suvišnim u svom kraju”. Iako se događaj davno zbio, on je suvremen i ima svoju poruku i za naše vrijeme. I naše hrvatsko društvo, kao uostalom i brojni narodi Europe desetljećima raspravljaju o ”novoj gradnji” u novoj zajednici. Na kakvim temeljima želi se graditi to novo društvo i od kakvog su materijala opeke koje zidari ugrađuju u današnje nebodere? Prihvaćaju li suvremeni graditelji Europe posebnosti krajeva, vjere, mentaliteta i naroda? Nama koji smo naslijedili silan kulturalni poklad od naših pređa koji su to stoljećima ovdje stvarali, potrebna nam je jasnoća odgovora na gornja pitanja.
Osjećamo, naime, kako se Europa pomalo udaljava od Boga i njegovih zapovijedi. A stoljećima je ovaj stari kontinent gradio svoje nebodere s ”opekama” iz biblijske riznice duhovnosti i ugrađivao ih u svoj sustav i ustav, u zakone i propise, te se trudio biti u skladu s dekalogom, moralnim vrjednotama i kršćanskim zasadama. Svjedoci smo kako je suvremeno društvo u Europi, pa i u Hrvatskoj zbog utjecaja ateizma i ravnodušnosti sve više u neskladu upravo s Božjim i kršćanskim propisima i normama. S pravom je sadašnji Rektor Zagrebačkog Sveučilišta, veleučeni gospodin Damir Boras prije godinu dana, na samom početku svoje službe u jednom razgovoru istakao kako nam se treba ”vratiti zasadama i vrijednostima Svetog pisma”.
3. ”Prostorni plan” zemlje i okružja u kojem se rađamo, rastemo, starimo i umiremo, mora dati mjesta ne samo biljkama, životinjama i ljudima; on mora predvidjeti prostor Bogu i anđelima njegovim. Ne smije se, naime, protjerati Onoga koji je sve to divno stvorio i po Sinu svome obnovio. I svog nam Duh ostavio koji će nas uvesti u punu istinu. Suvišno je isticati kako upravo Sveučilište, koje je ”istinskom svjetlošću obasjano” (kako stoji u buli ustanovljenja) ima osobitu zadaću biti čuvarom osjetljivosti za takve ”prostorne planove” u kojima se obrađuje i poučava puna istina o čovjeku, naravnom i nadnaravnom svijetu kojeg nam posebice oslikava i prikazuje Biblija.
Poželimo u prigodi Dana Sveučilišta neka se ovdje njeguje, razvija i napreduje duh traganja za istinom i suradnjom. Upravo onako kako i stoji u samom programu gdje se veli da se ovdje želi odgajati ljude obdarene “znanjem, mudrošću, razumom, slobodom, istinom i ljubavlju kako bi mogli odgovorno djelovati u društvu i Crkvi”. Tom zacrtanom programu pridružujem svoju žarku molitvu i iskreno čestitam! Ad multos et prosperos annos!
1. lipnja 2015.
Mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije