Obilježvanje Dana Hrvatskog katoličkog sveučilišta, 30. svibnja 2014., započelo je misnim slavljem koje je predvodio pomoćni biskup zagrebački i prvi rektor HKS-a mons. Ivan Šaško. Potom je Veliki kancelar HKS-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić blagoslovio Laboratorij za psihologijska istraživanja.
U pozdravnom govoru kardinal Bozanić uputio je na apostolsku pobudnicu Evangelii gaudium u kojoj papa Franjo na dva mjesta spominje sveučilište. U tom duhu kardinal Bozanić je rekao: „raduje me kada vidim da ovo naše Sveučilište raste u vrijednostima i u zalaganju na koje nas poziva Krist svojom Radosnom viješću i na koje nas neumorno potiče Papa. Raduje me vaša uključenost u raznim inicijativama Crkve, ali i maštovitost glede uključivanja u život hrvatskoga društva. Čuvajte u svome sveučilišnom životu duh zajedništva i suradnje, duh otvorenosti i zahvalnosti, da biste bili znak novosti i pogled nade, tako potrebne našem društvu, našoj Hrvatskoj, našoj Europi i svijetu. Sveučilište je predivan prostor u kojem se čuva otvorenost, kojemu je strano sužavanje spoznaja, zatvaranje u ideologije, bježanje od pitanja što ih donosi život”.
Prema kardinalovim riječima, poteškoće u životu sveučilištâ nastaju upravo onda kada se njihovo djelovanje pokušava podvrgnuti onim ciljevima koji ne rastu iz duhovnih vrijednosti. „Svaki takav pokušaj završava u nastojanju ograničavanja slobode i istine. Ako se pak to događa, tada je u društvu moguće širenje nepoštenja, sukoba, manipulacije i ideologije. Sveučilište – osobito polazeći iz kršćanskoga nadahnuća – radosno živi svaku novu spoznaju i otvaranje obzorja znanja, ali jednako tako živi od poniznosti prepoznavanja vlastitih granica i od ljepote života koji se živi kao dar za drugog čovjeka. Ne može se govoriti o rastu i napretku društva, ako se želi drugoga poniziti, obescijeniti ili vladati nad slobodom savjesti. Vjerujem da više nitko nema dvojbe o činjenici da su naši današnji problemi na svim područjima povezani s dubljom krizom koju se može nazivati raznim imenima, od krize duha do krize morala. Put povratka za hrvatsko društvo je ponovno otkrivanje duhovnih vrijednosti, pri čemu sveučilišta moraju imati nosivu ulogu, jer obuhvaćaju razna ljudska iskustva, pristupe, metode, vjeroispovijesti, znanosti i umjetnosti”, istaknuo je kardinal, rekavši da Hrvatsko katoličko sveučilište u tome ima svoju odgovornost, pokazujući proročku snagu koja se ne boji biti kritička, ali nikada bez otvaranja pogleda nade.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić rekao je, da premda HKS navršava tek deset godina od osnivanja, te četiri funkcioniranja, ono kao centralna crkvena institucija ima dugu povijest. Ono je ucijepljeno na mrežu crkvenih učilišta koja su nicala diljem Europe od 11. do 17. stoljeća. Taj dugi povijesni hod prepoznaje se i u poslanju ovoga Sveučilišta koje je utkano u program, a opisuje se kao trajno traganje za istinom kroz istraživanje, čuvanje, prenošenje znanja za dobrobit društva s osobitom pozornošću na odgoj cjelovite osobe u katoličkoj tradiciji i duhovnosti, istaknuo je nadbiskup Puljić.
Osvrnuvši se na rad HKS-a, rektor dr. sc. Željko Tanjić uvodno je rekao da hrvatsko zakonodavstvo u ovom trenutku smješta HKS među privatna sveučilišta, premda Crkva ima posebno mjesto u hrvatskom društvu i dijelom se financira sredstvima državnoga proračuna. Govoreći pak o HKS-u danas, rektor dr. Tanjić izvijestio je kako ono ima 310 upisanih studenata, 67 zaposlenika, od toga u suradničkom, nastavnom i znanstveno-nastavnom zvanju 45. Istaknuo je kako je u tijeku postupak za dobivanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, pokrenut je Program za stjecanje nastavničkih kompetencija te osnovan Centar za istraživanje totalitarnih sustava, a pripremljen je i projekt za uređenje i opremanje studija za nastavu komunikologije. HKS je postao dio velike obitelji sveučilišta koji u Erasmus projektu razmjenjuju studente i profesore, a ustrojeno je mnoštvo tijela, ojačana sveučilišna knjižnica, osnovan Studentski zbor, te se redovito podupire rad studentskih grupa od pastorala, fotografije, karitativne i volonterske djelatnosti. Prema riječima rektora, najveću radost u ovoj akademskoj godine predstavlja prva generacija diplomiranih prvostupnika Odjela za povijest.
Rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i predsjednik Rektorskog zbora visokih učilišta Republike Hrvatske dr. sc. Alfio Barbier istaknuo je kako se postojeći studiji povijesti, psihologije i sociologije na HKS-u uspješno šire prema diplomskim studijima i odlikuju se izvrsnošću znanstvenog i nastavnog rada prožeti duhovnim vrijednostima.
Izaslanik predsjednika HAZU akademik Tomislav Raukar rekao je kako je zadaća najmlađeg hrvatskog sveučilišta odgoj znanstvenika, promicanje znanstvenih vrijednosti, ali i katoličkog identiteta utemeljenih na evanđeoskim porukama istine i ljubavi. To je osobito važno danas, kada je u suvremenom svijetu, pa i u Hrvatskoj poremećen sustav vrijednosti od osnovice koju čini obitelj, pa nadalje, rekao je akademik Raukar.
Pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Ružica Beljo Lučić istaknula je kako katolička sveučilišta zauzimaju značajno mjesto u sveučilišnom obrazovanju u Europi i svijetu odgajajući generacije intelektualaca i stručnjaka u različitim područjima znanosti i umjetnosti. „Uvjerena sam da će zalaganjem nastavnika, posebno predvođenih vrlo angažiranim rektorom prof. Tanjićem, HKS ispuniti svoju misiju i obrazovati i odgajati mlade ljude koji će kroz svijet hodati uspravno, neopterećeno, koji će biti cjelovite osobe, svjesne svog nasljeđa i kulture, koji će znati biti građani Hrvatske i Europe spremni na interkulturalni dijalog i suživot”, rekla je dr. Beljo Lučić te izrazila nadu u nastavak dobre suradnje između HKS-a i resornog ministarstva.
Savjetnica predsjednika RH za znanost, visoko obrazovanje i vjerske zajednice dr. sc. Ankica Marinović istaknula je kako se HKS svojim razvojem i rezultatima u ovih nekoliko godina pokazuje prepoznatljivim akterom hrvatskog akademskog života.
U prigodi Dana HKS-a Lectio magistralis s temom „Katolička sveučilišta u današnjem svijetu” održao je posebni gost svečanosti pročelnik Kongregacije za katolički odgoj kardinal Zenon Grocholewski. Iznio je pregled dokumenata, zakonodavstva, raširenost i specifičnosti katoličkih sveučilišta, navodeći kako moraju stremiti visokome standardu, osobito u dvama temeljnim aspektima: akademskoj razini i katoličkom identitetu.
Na svečanosti je pjevao zbor studenata HKS-a pod ravnanjem dr. Krunoslava Novaka. Akademskom činu nazočili su apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D’Errico, hrvatski (nad)biskupi, rektori drugih hrvatskih sveučilišta, kao i sveučilišta u Mostaru, dekani fakulteta te predstavnici političkoga i kulturnog života države i grada. (www.ika.hr)
Pozdravna riječ mons. Želimira Puljića
1. U listopadu navršit će se deset godina kako je Hrvatska biskupska konferencija donijela odluku o osnivanju ovog Sveučilišta (12. listopada 2004.). Četiri godine kasnije Državni tajnik Svete Stolice, kardinal Tarcisio Bertone, blagoslovio je prostore Hrvatskog katoličkog sveučilišta (19. rujna 2008.) koje je kao najmlađe i deveto po redu sveučilište u Hrvatskoj 4. listopada 2010., zazivom Duha Svetoga i akademskim činom obilježilo početak nastave. U ovoj svečanoj prigodi, kada Sveučilište obilježava svoj “Dies accademicus”, imam osobitu čast pozdraviti među nama posebnog gosta, Prefekta Kongregacije za katolički odgoj, uzoritog gospodina Zenona Groholewskog, velikog kancelar HKS-a, uzoritog gospodina kardinala Josipa Bozanića, preuzvišenu gospodu nadbiskupe i biskupe, Rektora HKS-a mons. Željka Tanjića, veleučene Rektore drugih Sveučilišta, gospodina ministra Jovanovića, članove Sveučilišnog Savjeta, predstavnike Županije i Grada, profesore, docente i osoblje Sveučilišta, studente i cijenjene uzvanike.
I dok H K Sveučilište slavi svoj “Dies academicus”, mi nazočni kličemo neka je blagoslovljen ovaj dan koji sponatano doziva onu staru studentsku pjesmu na latinskom (iz XVIII. st.- C. W. Kindeleben), a poziva na radost i profesore i akademski zbor, državu i grad i sve koji upravljaju: “Gaudeamus igitur, iuvenes dum sumus; Vivat academia, vivant professores..” Latinski jezik stoljećima je bio službeni jezik sveučilišta na kojem se učilo, diskutiralo, pisalo i ispite polagalo.
2. Iako HKS ima kratko postojanje (deset godina od osnutka i četiri godine funkcioniranja), ono kao crkvena institucija ima dugu povijest. Ono je, naime, ucijepljeno na mrežu crkvenih učilišta i sveučilišta koja su nicala diljem Europe od XI. do XVII. stoljeća, počevši od od Bolonje (1088.), Pariza (1160. nejasno), Oxforda (1096.), Montpeliera (1150.), Cambridgea (1209.), Salamanke (1225.) i Padove (1222.), do prvog hrvatskog sveučilišta u Zadru kojeg su utemeljili dominikanci (1396.) i onog u Zagrebu tri stoljeća kasnije kojeg su utemeljili isusovci (1669.). Taj “dugi povijesni hod” prepoznaje se upravo i u poslanju ovog Sveučilišta koje je utkano u njegov program, a opisuje se kao “trajno traganje za istinom kroz istraživanje, čuvanje i prenošenje znanja za dobrobit društva, s osobitom pozornošću na odgoj cjelovite osobe u katoličkoj tradiciji i duhovnosti” kako to nalaže Apostolska Konstitucija “Ex corde Ecclesiae”.
Ne bih htio opterećivati ovaj svečani dan raspravom o naravi i poslanju sveučilišta. Ali, čini mi se prikladnim u ovoj prigodi reći kako je temelj i izvor svakog sveučilišta “žudnja za spoznajom koja je vlastita čovjeku”. Čovjek, naime, želi upoznati sve ono što ga okružuje. Želi doći do istine. On teži za ‘svjetlom istinitim’, kako stoji u dekretu osnutka ovog sveučilišta (“Luce vera illuminata” – Istinskom svjetlošću obasjana). On, dakle, žudi za spoznajom i za istinom. A znamo kako je svrha takve istine spoznati dobro. Jer, istina nas vodi k dobru, a dobrota polučuje istinu.
3. I ovo najmlađe sveučilište u Hrvatskoj, nošeno idejom dekreta utemeljenja, “Luce vera illuminata”, ima zadaću biti čuvarom takve osjetljivosti za istinom i dobrotom. I ne dopustiti da se čovjek odvrati od traganja za njima. Uvijek sa sviješću da ne počinje od nulte točke i na izoliran način. Sama riječ ‘sve-učilište’ to objašnjava. Ono je, dakle, u velikomu i trajnom dijalogu povijesne mudrosti koju zajedno s drugima prima i razvija. I ne smije svoja vrata zatvarati pred onim što su religije, posebice kršćanska, primile i darovale čovječanstvu kao putokaz. To je vrlo aktualno danas kad postoji stvarna opasnost da čovjek zbog veličine znanja i moći napusti pitanje o istini, a razum se podredi pritisku interesa i koristi. Takav bi pristup doveo Sveučilište u opasnost da razum postane gluh za velike poruke koje mu stižu iz bogate tradicije kršćanske mudrosti. A znamo kako je upravo nastankom i razvojem školstva kršćanstvo preporodilo Europu u intelektualnom i duhovnom pogledu, pa je ovaj “mali kontinent” postao orijentir svijeta, te stoljećima prednjačio u znanosti i kulturi. To se moglo dogoditi jer su znanost i vjera, tehnika i etika, odgoj, umjetnost i kultura umješno i uspješno surađivali. U duhu misli velikog Maxa Plancka da “za teologe sve počinje s Bogom, a za znanstvenike sve s njime završava”.
Poželio bih u prigodi Dana Hrvatskog Katoličkog Sveučilišta neka se taj duh suradnje ovdje osobito njeguje i napreduje. Upravo onako kako i stoji u samom programu da se ovdje želi spremati i odgajati ljude obdarene “znanjem, mudrošću, razumom, slobodom, istinom i ljubavlju kako bi mogli odgovorno djelovati u društvu i Crkvi”. Tom programu i tim željama pridružujem žarku molitvu i iskrene čestitke, opet na latinskom: “Vivat, crescat et floreat!”
Mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
Zadar, 30. svibnja 2014.