Temom ‘Crkva u Hrvatskoj i crkveno pravo. Stanje i perspektive’ u izlaganju dr. Slavka Zeca počeo je drugi dan 34. Međunarodnog simpozija profesora teologije i filozofije u četvrtak 8. travnja u hotelu ‘Alan’ u Starigrad – Paklenici. Crkvenim pravom koje se sastoji od Općeg kanonskog prava sadržanog u Zakoniku te Liturgijskog prava koje sabire bogoslužne propise uređuje se ustrojstvo i poslanje Crkve u zemlji i u službi je Crkve. Javno crkveno pravo se bavi pitanjima odnosa Crkve i države (konkordati, konvencije i ugovori). “Hrvatski crkveni pravnici radom i znanstveno stručnim djelovanjem u odgovornim crkvenim službama hrvatskoj javnosti na materinskom jeziku pružaju važne normativne tekstove promišljajući projekte koji bi služenje podigli na još veću razinu” istaknuo je dr. Zec, rekavši da Katolička Crkva u Hrvatskoj pozorno prati nova dostignuća u znanstvenoj grani crkvenog prava. Predavač je podsjetio na Znanstveni simpozij 2007. g. u Đakovu povodom 125. godine rođenja Franje Hermana, svećenika i znanstvenika koji je na hrvatski preveo Kodeks iz 1917. g. Tada je proslavljena i 90. obljetnica proglašenja prvog Kodeksa kanonskog prava. God. 2007. pojavio se prvotisak Hermanova prijevoda u izdanju Glasa Koncila najviše zaslugom prof. dr. Matije Berljaka. Novi Zakonik kanonskog prava iz 1983. g. kao na svoj prvi izvor poziva se na kanone Kodeksa iz 1917. g. O temi novog crkvenog Zakonika održani su i teološko-pastoralni tjedni u Zagrebu i Rijeci. Prvi službeni i odobreni prijevod novog Zakonika kanonskog prava iz 1983. g. Crkva u Hrvatskoj je dobila 1988. g. u izdanju Glasa Koncila kao dvojezično izdanje na latinskom i hrvatskom. God. 1996. izdano je drugo popravljeno dvojezično izdanje Zakonika kanonskog prava u kojem je prijevod obogaćen i navođenjem izvora pojedinog kanona. To drugo hrvatsko izdanje Zakonika iz 1996. g. sad je mjerodavni zakonski tekst na hrvatskom jezičnom području. God. 1996. je objavljen i hrvatski prijevod Zakonika istočnih Crkava koji je proglasio papa Ivan Pavao II. God. 1990. g. objavljen je i dvojezični tekst, latinski i hrvatski prijevod 1546 kanona. Tim je Zakonikom dovršeno kanonsko uređenje cijele Crkve koja je u svijetu jedna, ali ne jednolika, jer se u njoj usklađuje raznolikost obreda te liturgijske, teološke, duhovne i pravne baštine krćanskog Zapada i Istoka, rekao je Zec. Na hrvatskom jeziku dostupne su najvažnije liturgijske knjige i obrednici, od Rimskog misala do obrednika za pojedine sakramente i sakramentale. Na hrvatskom postoje i knjige koje obrađuju gotovo sve knjige Zakonika, objavljivani su radovi hrvatskih crkvenih pravnika u civilnim pravnim časopisima i u stručnim časopisima: Bogoslovska smotra, Crkva u svijetu, Obnovljeni život, Riječki teološki časopis. Hrvatski crkveni pravnici su aktivni i u životu Crkve u Hrvatskoj, na odgovornim su službama u ordinarijatima, rekao je Zec. Pri HBK je oformljena Pravna komisija koja priprema i daje mišljenje o pravnim aktima konferencije, ugovorima, sporazumima i statutima vjerničkih društava. U Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Sarajevu i Mostaru postoje Međubiskupijski i biskupijski ženidbeni sudovi i sve su bolje ekipirani. Zagrebačka nadbiskupija je uvela otvaranje sudske godine kad se izvještava o radu suda u protekloj godini. Sve je veći broj onih koji odlaze na poslijediplomski studij Kanonskog prava, najčešće u Rim. God 2009. na području Biskupskih konferencija Hrvatske i BiH bio je 51 crkveni pravnik. Zadnjih godina crkveni pravnici Crkve u Hrvatskoj okupljaju se i na znanstvenim simpozijima, poput Đakova, Zagreba i Lovrana te se objavljuju zbornici s tih simpozija. U srpnju 2010. očekuje se objavljivanje hrvatskog prijevoda ‘Upute Dostojanstvo braka’ Papinskog vijeća za zakonske tekstove. Dr. Zec je najavio tri značajna projekta kanonista Crkve u Hrvatskoj i BiH: izrada Rječnika kanonskog prava, izdavanje hrvatskog komentara Zakonika kanonskog prava i utemeljenje Hrvatskog kanonističkog društva. Hrvatski kanonisti intenzivno promišljaju i osnivanje Hravtskog kanonističkog društva. Izrađen je nacrt Statuta kojeg odobrava HBK i oblikovan je inicijalni odbor. To bi društvo promoviralo i unaprijedilo studij kanonskog prava te dalo zamah njegovom ispravnom valoriziranju među klericima i laicima. Bolje bi povezalo hrvatske kanoniste, a Crkva u Hrvatskoj bi dobila kvalificirano tijelo za sve potrebniji dijalog između kanonskog pravnog poretka i građanskog pravnog uređenja u Hrvatskoj te bi podiglo pravnu kulturu među vjernicima i građanima. Znanstveni skupovi u organizaciji kanonističkog društva otvorili bi mogućnost za nastajanje pravnog časopisa, zbornika, priručnika i udžbenika na hrvatskom jeziku, istaknuo je dr. Zec.