Brak je najteži međuljudski odnos u kojem se najbolje očituju sve razine međuljudskih odnosa uopće, istaknuto je na predstavljanju knjige ‘Brak za hrabre’ o kojoj su u ponedjeljak 24. ožujka u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru govorili bibličar dr. fra Darko Tepert, komunikologinja dr. Suzana Peran te autori Vesna Gračner, prof. i dr. fra Mirko Mataušić. Događaj je vodio i skladbama obogatio don Antun Šuljić, kao kantautor šansonijer. „Muškarac i žena su ravnopravni. Ne isti, nego komplementarni. Između muškarca i žene postoji jednakost i različitost. U Knjizi postanka je opisano kako nakon stvaranja muškarca sve stvoreno nije moglo dopuniti čovjeka, kao što ga je nadopunila žena. Žena je komplementarna muškarcu“ rekao je Tepert, upozorivši kako nije točan prijevod na hrvatskom, da Bog želi čovjeku, pritom misleći na muškarca, načiniti nekoga kao što je on. Na izvornom hebrejskom je napisano da Bog čovjeku želi načiniti nekoga tko ga nadopunjuje. „Ona neka se zove ženom, zapisano je, u razlici spram prijašnjeg spomena čovjeka zamjenicom on. Kad muškarac vidi ženu, sve postaje poezija. Nakon toga muškarac je izrekao riječi koje su napisane po svim kriterijima hebrejske poezije“ rekao je Tepert, opisujući značajke svakog poglavlja knjige temeljem biblijske i antropološke dubine. Knjiga na teološki, biblijsko-duhovni i psihološki način opisuje zbilje od temeljne važnosti u ljudskim odnosima, pri čemu je i svađa alat za rast i konstruktivno rješavanje problema. „Čovjek je stvoren da ne bude sam. Bog želi čovjeka nadopuniti. Božja nakana je da čovjek živi u zajednici. Ni Bog nije želio biti sam, nego u zajedništvu osoba, jer je ljubav. Iz te potrebe stvara čovjeka na svoju sliku“ rekao je Tepert, istaknuvši da bračni odnos karakterizira privrženost i viđenje na drugome onoga što je lijepo. Plodnost i spolnost su smisao stvaranja čovjeka. Spolnost svoj smisao nalazi u plodnosti. Upozorio je na očekivanje da će brak biti savršen; u braku se neki prestanu truditi, kao što to čine za vrijeme hodanja. „Partnera treba prepoznati kao šansu, dobru mogućnost, priliku. Treba mijenjati sebe, ne drugoga. Svaki odnos aktivira traume koje nosimo iz djetinjstva. Bračni odnos je nekad poput minskog polja zbog iznevjerenog očekivanja, koje je posljedica trauma iz djetinjstva. Rješenje je rastava, lažni mir ili rad na vlastitom rastu i razvijanje odnosa. To se zove učenje ljubavi. Tu se treba potruditi“ istaknuo je Tepert, zaključivši da se brak može živjeti kao terapija.
S komunikološkog aspekta o knjizi je govorila dr. Peran. Knjiga je plod rada dvoje autora nastala iz komunikacije sa slušateljima na HKR-u u sklopu emisije ‘Tražimo istinu’. „Autori su voditelji brojnih seminara i radionica pa se komunikološka razina osjeća u knjizi koja se lagano čita. Potiče na komunikaciju sa Svetim Pismom, ali i sa samim sobom: ispitati svoje motive, način djelovanja, da bismo pristupili drugome. Vrijedno je ulagati u komunikacijski trud. Komunikacija je susret. Ako su obitelji snažnije, i Crkva i društvo će napredovati“ poručila je Peran, istaknuvši da knjiga ne donosi gotove recepte. „Nasuprot savjetima medija da se partnera zamijeni ako brak ne funkcionira, u knjizi se govori kako unaprijediti odnose. Brak je životni projekt u koji treba svakodnevno ulagati. Bitan je dijalog, iskrena komunikacija vodi napretku obitelji i društva“ poručila je Peran. „Brak je najteži ljudski odnos jer dijete u nama misli da je sve riješilo. Nismo svjesni svojih osjećaja. Kod druge osobe me ljuti moje iznevjereno očekivanje. Čovjek treba proživjeti negativne osjećaje (ranjeno dijete) ali ne činiti po njima“ rekla je autorica Gračner, upozorivši da potisnute razine iz dječje svijesti traže idealnog roditelja i u partneru. Ta ja knjiga uvod za knjigu o obitelji, rekao je autor dr. Mataušić, istaknuvši da je brak vrednota za koju se vrijedi boriti. „Kapital želi usitniti društvo, učiniti ljude samcima jer ih je tako lakše manipulirati. Brak je ljudski odnos koji ima najviše kriza. Knjiga pokazuje kako u braku može nastati dublje razumijevanje i iskrenija ljubav“ rekao je Mataušić, istaknuvši da su knjiga i njihovo djelovanje doprinos novoj evangelizaciji. Naglasio je značaj povezanosti između teologije i psihologije; ako se rezultati znanosti istinski upotrijebe i povežu s evanđeljem, dobit će se novi pristupi. Knjiga se temelji na kršćanskoj duhovnosti i spoznajama suvremene psihologije te je korisna pastoralnim djelatnicima i svima koji podržavaju supružnike u rješavanju problema. Temeljem dugogodišnjeg pastoralnog i terapeutskog iskustva, autori žele pomoći partnerima da jedno drugo podrže u napredovanju. Uoči predstavljanja knjige, Gračner i Mataušić su u župi sv. Roka u Bibinjama više dana vodili pučke misije o temi bračnog i obiteljskog života.
Ines Grbić