U sklopu manifestacije ‘Dani Ivana Pavla II.’, u ponedjeljak 25. studenog u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru predstavljena su dva izdanja Zadarske nadbiskupije. ‘Sedamnaest stoljeća Zadarske Crkve II.’ – Zbornik radova znanstvenog skupa o 1700. obljetnici mučeništva sv. Stošije koji je na Sveučilištu u Zadru održan od 16. do 18. studenog 2004. g. predstavio je don Zdenko Dundović, a Vodič ‘Zadarski sveti zaštitnici i bogata spomenička baština’, izdavača Zadarske nadbiskupije i Galerije hrvatske sakralne umjetnosti Laudato, predstavili su priređivač Vodiča, crkveni povjesničar mons. dr. Eduard Peričić i Ksenija Abramović, direktorica Laudata.
U Zborniku II. objavljeno je 13 radova sudionika Simpozija o sljedećim temama: Zadarska nadbiskupija od Campoformija do Rapalla (Stijepo Obad), Povijesni izvori o Zadarskoj nadbiskupiji u Državnom arhivu u Zadru od pada mletačke uprave do 1877. g. (Slavko Ražov i Ivana Ćubela), Zadarska nadbiskupija u preustroju dalmatinskih biskupija od početka pripreme bule ‘Locum beati Petri’ iz 1828. g. do njene provedbe 1830. g. (Slavko Kovačić), Crkveni preustroj i državna uprava u Dalmaciji 1828. g. (Stjepan Ćosić), Preustroj župa u Zadarskoj nadbiskupiji, 1829.-1849. (Marko Trogrlić), Carlo F. Bianchi: zadarski kanonik i povjesničar (Josip Vrandečić), Don Ivo Prodan kao svećenik, političar i zastupnik zadarskog kraja (Marjan Diklić), Veze Zadarske nadbiskupije i Porečko-pulske biskupije kroz dokumente Biskupijskog arhiva u Poreču (Jakov Jelinčić), Katolička crkva u hrvatskoj politici u 20. st. (Jure Krišto), Pregled povijesti Zadarske nadbiskupije, 1918.-1947. (Pavao Kero), Političke prilike u Zadarskoj nadbiskupiji tijekom Drugog svjetskog rata i prvom poratnom razdoblju (Zlatko Begonja), Razdoblje povijesti Nadbiskupije zadarske od 1948. g. do početka 21. st. (Marijan Oblak) i Okvirni opis suvremenih granica Zadarske nadbiskupije (Damir Magaš). Na 450 stranica, to je vrijedna građa i pomoć istraživačima u proučavanju povijesti Zadarske nadbiskupije, rekao je Dundović, zahvalivši profesorima i svećenicima koji se bave poviješću nadbiskupije, jer na taj način mladim naraštajima omogućuju vidjeti cjelokupnu istinu i tako je mogu prenositi budućim pokoljenjima. Zadarski nadbiskup Želimir Puljić zahvalio je svom predšasniku Ivanu Prenđi koji je inicirao održavanje tog Simpozija, podsjetivši na riječi bl. pape Ivana Pavla II. da narod koji ne poznaje svoju prošlost, nema ni svoje budućnosti.
Vodič na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku na devedeset stranica, uz stručnost, nije pisan samo stilom suhoparnih podataka, nego se vidi kako mons. Peričić živi za svoj grad i sve je ispričano s ljubavlju, istaknuli su mons. Puljić i Abramović. „Mons. Peričić povezao je povijest s vjerom. Nijedne te crkve, kipa, slike ili moćnika ne bi bilo bez velike vjere onih koji su ovdje živjeli prije nas. Mons. Peričić nas je na to plemenito podsjetio. Dajemo vodič gostima na čitanje, ali još više i sebi samima, da nikad ne zaboravimo gdje i zašto živimo“ rekla je Abramović. Sv. Stošija, Krševan, Šime, Zoilo, Donat i bl. Jakov Zadranin zaštitnici su Zadra u kojem su vidljivi spomenici od prapovijesti do danas. U njemu su profana i sakralna zdanja svih razdoblja, istaknuo je Peričić.
U dijelu ‘Bogata spomenička baština’ opisano je dvadeset zdanja: crkve, samostani, umjetničke zbirke. U poglavlju ‘Značajne kulturne i obrazovne ustanove’ opisano je devet institucija, poput Sveučilišta u Zadru, prvog hrvatskog sveučilišta koje su u 14. st. osnovali dominkanci, nekadašnje Centralno-bogoslovno sjemenište ili sadašnji jedinstveni Muzej antičkog stakla. U poglavlju ‘Gradska spomenička baština’ opisano je devetnaest trgova, palača, perivoja. U zaključnom tekstu ‘Ima se čime Zadar dičiti’ Peričić ističe da se na zadarskom forumu kao dječak igrao papa Ivan IV. Dalmatinac Zadranin koji je uspostavio prve odnose s pristiglim Hrvatima, a u samostanu sv. Frane svoju prvu redovničku formaciju dobiva kasniji papa Nikola IV.
Ines Grbić
