BLAGDAN SV. ANTUNA PADOVANSKOG U ZADRU

„Sv. Ante je suvremeni svetac po svojoj poruci i opredjeljenju za Boga, po oštroumnom uočavanju promašaja svojih suvremenika, po jasnoći moralnih i kršćanskih načela koje je izlagao u propovijedima“ poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u propovijedi misnog slavlja koje je predvodio na blagdan sv. Antuna Padovanskog u četvrtak 13. lipnja u župi sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu u Zadru. „U vjerničkom hodu mogu nam pomoći sveti Božji odabranici. Njihova uloga je višestruka. Iako su živjeli davno, uvijek su izazovni“ rekao je nadbiskup, aktualizirajući Božju riječ koja je osobito bila draga sv. Anti. To je Pavlova poslanica Rimljanima koju zovu i katedrom vjere i prvim teološkim sustavom. U njoj Pavao spominje bezbožnost i nepravdu Rimljana čije je srce nerazumno potamnjelo. Sa životom se poigravaju i manipuliraju, prave se učenima i znastvenima, a poludjeli su, kaže Pavao. Nazivaju svoju izopačenost ljudskim pravima i dosegom slobode. „Njihove žene pretvoriše naravno općenje u ono što je protiv naravi (Rim 1, 26); tako i muškarci, ostavljajući žene s muškarcima čine besramne stvari (Rim 1, 27). Kao da je ovo Pavao pisao jučer, a ne prije 1950 godina. Nije u njegovo doba bilo gender ideologije koja dokida prirodni muški i ženski spol a stvara pojam roda, istospolnog, dvospolnog ili transseksualnog. Pavao je u ponašanju suvremenika uočio nemoralnost i neprirodnost koja ruši naravni moralni zakon“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da se, kad prihvate izopačenost ljudske naravi, ljudi ponašaju po nevaljanom umu i čine što ne dolikuje.

 „Sv. Ante je revno navješćivao Božju istinu, pozivao na obraćenje, korio i upućivao protiv zala i zabluda svog vremena. Osobito je bio oštar protiv loših običaja i krivovjernog nauka, što mu je pribavilo naziv malj heretika. Nije zatvarao oči pred niskim vjersko-moralnim životom: oholosti, škrtosti, bludnosti, lihvarstva. Stoga je i danas nadahnuće propovjednicima i vjernicima, pomoćnik u vrtlogu poroka i problema kojima su izloženi ljudi koji vjeruju“ rekao je mons. Puljić, dodavši da su Antunove propovijedi o porocima aktualne i danas. „Sv. Ante nas poziva da mu se pridružimo u borbi za opće dobro čovjeka i društva. Može li računati s nama? Jesmo li kao kršćani premalo apostoli i proroci u svijetu brojnih izopačenosti i krivog naučavanja? Imamo li snage u svom okruženju govoriti o Isusu kao ugaonom kamenu i središtu svega? Znamo li u ovom vremenu nejasnoće i pomutnje biti svjedoci, pa neustrašivo poput sv. Antuna upućivati ljude na Isusa, jedinog otkupitelja čovjeka? Osjećaju li potrebu i odgovornost roditelji svojoj djeci pokazati prostore duha, ili pod utjecajem marksizma i modernizma smatraju da je molitva privatna stvar? Sveti Ante i drugi Božji ugodnici nisu tako mislili. Sve su činili da ljudima pomognu otkrivati blago vjere i morala kao bitne činjenice osobnog i društvenog života“ poručio je mons. Puljić, istaknuvši da smo pozvani objaviti ljudima da je Krist jedini kadar preobraziti ljudsko srce i učiniti ga dostojnim poziva na koji je pozvao. „Pozvani smo odupirati se suvremenim porocima i herezama u svijetu i pomagati ljudima u traženju istine, osobito glede osjećaja gubljenja dostojanstva i smisla. Usprkos brojnih deklaracija o ljudskom dostojanstvu i pravima, čovjek je često broj. Degradiran je i ostao je bez čvrste uporišne točke. Izgubio je strahopoštovanje pred životom i Božjim zakonima koje je Gospodin upisao u njegovo srce i savjest“ upozorio je nadbiskup Puljić, zaključivši kako štujući svece ispovijedamo da je Evanđelje jedina prava i cjelovita mudrost života. Narod koji se moli svecima kršćanski je narod koji se trudi otkloniti zavođenja ljudi, manipulaciju, ateizaciju, relativizam, indiferentizam, genderizam i druga zastranjenja.

 Ines Grbić