Domovinska povijest uz materinji jezik najvažnija je u formiranju mlade osobe. Domovinski rat je tema o kojoj ne možemo imati drugačija i različita mišljenja, ona ne smije i ne može biti interpretirana na druge načine, poručio je na šestom državnom seminaru o Domovinskom ratu u ponedjeljak 25. ožujka u hotelu Kolovare u Zadru Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje u čijoj je organizaciji seminar održan. Četverodnevni stručni skup (24.-27. ožujka) okupio je 220 nastavnika povijesti iz cijele Hrvatske, a povodom 20. obljetnice operacije ‘Maslenica’, jedne od ključnih vojno-redarstvenih akcija u Domovinskom ratu. Sudionike je podržao i zadarski nadbiskup Želimir Puljić poručivši im u svom obraćanju: Povijest je svjedok vremena i učiteljica života, govorio je filozof Ciceron. Povijest je svjetlo istine, život pamćenja i glasnica starine. Istaknuo je da su Hrvatsku stoljećima udarali različiti osvajači. „Brojne su nevolje klesale naše podneblje, a ono je odlijevalo i čuvalo stijeg slobode kako je znalo i umjelo. Listajući stare kronike i izvješća vizitatora iz davnih vremena, čovjek se zapita kako je uopće bilo moguće oduprijeti se tolikim zlim kobima sudbine? Kako je bilo moguće sačuvati dragocjeni poklad vjere i slobode te stvarati ozračje kulture? Otkud ljudima volja nakon tolikih strašnih ratnih pustošenja započinjati ispočetka? Što im je ulijevalo nadu i davalo motivaciju da su svoj kraj ne samo voljeli i branili, već duhovno i kulturno oplemenjivali i gradili“ upitao je mons. Puljić, istaknuvši da je na to moguće odgovoriti samo ako se uz historiju koristi i metahistorija, ako se uz ovozemaljske događaje ne zaboravi da postoje i onozemaljska mjerila i tumačenja. „Teolog Uhrs von Balthasar je govorio o ljudskoj povijesti kao određenoj theodrami, u koju se i sam Bog neposredno upleo. U tom smislu je i povijest Crkve zadarske nedovršena vjerska drama koja traje. A povijesne niti njenog pletiva, katoličanstva i hrvatstva, tu se isprepliću 14 stoljeća. To se očituje i prepoznaje u skladu, a ne u potiranju svetoga i svjetovnog“ rekao je nadbiskup Puljić.
Cilj seminara je znanstveno obraditi Domovinski rat, a njegova važnost u činjenici da je tema Domovinskog rata još uvijek znanstveno nedorečena i nedovoljno zastupljena u udžbenicima. “Suočeni smo s posljednjim generacijama djece koja završavaju srednju školu a rođena su u ratu. Stoga je važno budućim naraštajima prenijeti autentične i istinite informacije o Domovinskom ratu” rekao je ravnatelj Agencije Filipović, upozorivši da udžbenici nemaju isti odnos i istu zastupljenost podataka o Domovinskom ratu, a morali bi poštivati standard o Domovinskom ratu. “Sloboda iz krvi je velika odgovornost. Sloboda nije anarhija” poručila je hrvastka braniteljica Danka Dražina. Admiral Davor Domazet Lošo rekao je da sa stajališta strategije na ovom prostoru ne postoje dva rata, jer svaka zemlja u svojoj obrani ima pravo ući 60 km u teritorij susjedne države kako bi osigurala vlastiti teritorij, a oslobađajuća presuda hrvatskim generalima certifikat je da smo vodili najčišći rat. Umirovljeni brigadir Danijel Kotlar rekao je da je akcija pripremljena u potpunoj tajnosti, a pokrenuta je zbog prometne izoliranosti Hrvatske i ugroženosti stanovništva. Prije akcije hrvatske su snage preuzele sve vojarne JNA. Tom je akcijom utvrđena crta obrane koja je ostavljena do Oluje. Dr. Zlatko Begonja je opisao političke prilike uoči ’Maslenice’: amputacija dijela hrvatskog teritorija rušenjem mosta na Maslenici i prekid komunikacija, javni istupi Jovana Raškovića, glasnogovornika Miloševića, čija se politika bazirala na Memorandumu SANU-a, što je potaknulo odmetničke aktivnosti Srba uz potporu JNA čiji je cilj bio onemogućiti ostvarenje samostalnosti RH. Ta je operacija bila početak šireg plana za oslobađanje okupiranih područja kojom je pobunjenim Srbima poslana poruka: odustanite od suprotstavljanja suverenoj RH, a međunarodnoj zajednici da je Hrvatska odlučna uspostaviti svoj ustavno-pravni poredak, istaknuto je na seminaru na kojem je sudjelovalo niz stručnjaka s izvrsnim interventima o novijoj hrvatskoj povijesti u svjetlu oslobađajuće akcije Maslenica.
Ines Grbić