Primjena teologije tijela i evanđelja života u pastoralnoj praksi u priježenidbenom i posliježenidbenom pastoralu te bračnom i obiteljskom savjetovanju održana je u šest radionica na Prvom nacionalnom susretu suradnika u pastoralu braka i obitelji u subotu 20. travnja u samostanu franjevki u Arbanasima.
Potreba jasnije informiranosti
Istaknuta je potreba za jasnijom informiranosti o svemu što u vezi pomoći obitelji postoji u Crkvi. Ljudi nisu informirani. Obiteljsko savjetovalište bi trebalo biti dijagnostički centar, čiji bi djelatnici trebali proučiti i promovirati nauk o teologiji tijela Ivana Pavla II. Potreba je stručne edukacije i kvalitetna formacija o teologiji tijela. „Treba više znanja, više hrabrosti, više slobode koja proizlazi iz više življene vjere, a nju se živi sakramentalno. Treba ući u teologiju tijela kao materijal i hraniti se Božjom rječju“ rekla je Ana Cukrov. Poticajno bi bilo da na dekanatskoj razini djeluje Obiteljski centar, a u župama grupe za proučavanje kateheza o teologiji tijela Ivana Pavla II. Bračne parove bi trebalo pozivati na susret u župi, da osjete podršku Crkve, da u župi svjedoče o problemima i bračnoj sreći. Brak, čiji su uvjeti odgovornost i zrelost, treba razvijati cijeli život, preispitivati svoje osjećaje, posvješćivati sakrament, istaknuto je u radionici. Upozoreno je na porast ovisnika o pornografji u savjetovalištima.
Specifično živjeti evanđelje života znači poštivati život od početka do kraja, istaknuto je u radionici o evanđelju života. Odgojem za vrijednosti mlade se priprema za druge. Trebalo bi povezivati pastoral obitelji i mladih, odnosno priježenidbeni pastoral. Mladima treba davati konkretne zadatke, da ih se uči odgovnornosti, npr. starije mlade uključiti u rad s prvopričesnicima. U pastoral treba uključiti iskustveno bliže ljude, koji poznaju kategoriju ljudi kojima govore. Zajednice obitelji u župama su dobri primjer. Njihovo djelovanje ohrabruje, mladi se tu uče na primjerima i znaju gdje doći. Treba pomoći i obitelji u poteškoćama, čije je dijete bolesno. Kad se pita kako nosi taj križ, da ukaže na Krista koji mu ga pomaže nositi. Treba razvijati palijativnu skrb za stare i nemoćne, poput hospicija u Rijeci. Neznanje je veliki problem, upozoreno je, zbog čega je ljude lako dezinformirati i manipulirati. Važno je poznavati bioetičke pojmove, ali i znati izreći stavove u medijima. Ne mora se polaziti iz pozicije stručnjaka, nego progovarati jednostavno, shvatljivo svima, da se svatko može prepoznati. Djeca su najvažniji resurs društva te je istaknuto da treba razbijati predrasude da su obitelji s brojnom djecom socijalni slučajevi, a njihovi članovi neobrazovani ljudi. Treba lobirati za život i u politici. U raspravi je istaknuto kako je papa Ivan Pavao II. koristio pojam antievangelizacija; jako je organizirana i u nju se ulažu velika sredstva, a djeluje i u znanosti, školstvu, medijima. Papa je govorio o potrebi borbe za svaku dušu, treba obratiti pozornost na glazbu i kulturu slobodnog vremena.
Studijski dan je kvalificirani i perspektivni skup. Bitno je znanje, da bi se moglo pretočiti u rješavanje konkretnih problema, rekao je krčki biskup Valter Župan, predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj. Izrazio je priznanje sudionicima koji su u svojim biskupijama izabrani kao sposobni predstavnici koji angažirano provode obiteljski pastoral. To izabranje ih obvezuje da dalje prenesu što su čuli. Izabranje je poslanje. „Pozvani ste promicati studijske susrete. Potrebno je da ljudi budu upućeni. Puno je neupućenosti. Trebamo promovirati intelektualnu izgradnju obitelji, muževa, žena, ljudi uopće. Budimo konkretni! Nemojmo teoretizirati i filozofirati. Obiteljski život je konkretna stvar. Pozivajte ljude koji će konkretno govoriti našem čovjeku“ poručio je mons. Župan sudionicima, potaknuvši ih da sljedeće godine organiziraju obiteljski susret u biskupiji.
Radionice o teologiji tijela vodili su don Damir Stojić i Marina Katinić, Anamarija Ivanković i Josipa Wenniger, Martina Šimunić i Ana Cukrov. Radionice o evanđelju života vodili su Nikolina Ćorak i don Mislav Kutleša, Petar Krešimir Hodžić i Suzana Vuletić te Anita Strujić Vladnović i Danijela de Micheli Vitturi.
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić izrazio je zadovoljstvo što se na Studijskom danu otvorila klima povjerenja za raspravu. „Ovi skupovi su zamišljeni da rastemo u onome što želimo, da napredujemo u onome što nam je Providnost udijelila. Svjesni smo svojih slabosti, ali ako smo svjesni ideala, onoga što je bilo od početka, onda nas to vuče i trudimo se ići prema tome i to ostvariti. Brak je zvanje i zadatak koje mladenci preuzimaju pred Bogom i Crkvom“ rekao je mons. Puljić. Zahvalio je 75 obitelji Grada Zadra koje su ljubazno ugostile obitelji sudionike te don Emilu Bilaveru koji je kao domaćin organizacijski koordinirao susret u smještaju, okrepi obitelji hranom i pićem, volonterima i klapama koje su uveličale susret.
Ines Grbić