{"id":9939,"date":"2013-02-19T11:03:48","date_gmt":"2013-02-19T10:03:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=9939"},"modified":"2013-02-19T11:03:48","modified_gmt":"2013-02-19T10:03:48","slug":"papa-benedikt-xvi-o-drugom-vatikanskom-koncilu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=9939","title":{"rendered":"PAPA BENEDIKT XVI. O DRUGOM VATIKANSKOM KONCILU"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Papa Benedikt XVI. o Drugome vatikanskom koncilu<\/strong><\/p>\n

Susret s rimskim klerom 14. 02. 2013.(IKA 14. 02. 2013.)<\/em><\/p>\n

Poseban je dar Providnosti za mene to \u0161to prije napu\u0161tanja Petrove slu\u017ebe mogu jo\u0161 vidjeti svoj kler, rimski kler. Uvijek je velika radost vidjeti kako Crkva \u017eivi, kako je u Rimu Crkva \u017eiva \u2013 rekao je papa Benedikt XVI. susrev\u0161i se 14. velja\u010de u Dvorani Pavao VI. u Vatikanu, sa \u017eupnicima i sve\u0107enicima Rimske biskupije. Nazo\u010dni su sve\u0107enici Papu pozdravili pljeskom, za \u0161to im je Sveti Otac zahvalio rije\u010dima: \u201eHvala vam za va\u0161u naklonost, va\u0161u ljubav prema Crkvi i prema Papi; hvala!”.<\/p>\n

Nakon pozdrava kardinala Agostina Vallinija, Papina vikara za grad Rim, Papa je sve\u0107enicima, kako prenosi Radio Vatikan, izrazio i veliku zahvalnost za njihovu molitvu koju je \u2013 kako je rekao u srijedu na op\u0107oj audijenciji \u2013 osjetio gotovo tjelesno. Iako se sada povla\u010dim, u molitvi sam uvijek blizu svima vama, i siguran sam da \u0107ete i vi biti blizu meni, premda ostajem skriven za svijet \u2013 rekao je Papa te dodao kako zbog stanja u kojemu se nalazi zbog svoje dobi, za dana\u0161nji susret nije mogao pripremiti \u2013 kako je rekao – veliki, pravi govor, koji bi se o\u010dekivao; nego mislim na lagani razgovor o Drugom vatikanskom saboru, onako kako sam ga ja do\u017eivio.<\/p>\n

Primijetiv\u0161i na po\u010detku kako se na Sabor i\u0161lo \u2013 kako je rekao \u2013 ne samo radosno, nego puni zanosa, Papa je istaknuo nevjerojatna o\u010dekivanja i nade da \u0107e se sve obnoviti, da \u0107e do\u0107i do novih Duhova, novoga doba za Crkvu. Crkva je u to vrijeme bila jo\u0161 prili\u010dno jaka; nedjeljna praksa dobra, a sve\u0107eni\u010dka i redovni\u010dka zvanja ne\u0161to smanjena, ali jo\u0161 uvijek dostatna.
\nIpak, osje\u0107alo se da Crkva ne ide naprijed, da se smanjuje, tako da je izgledala vi\u0161e kao neka stvarnost pro\u0161losti, a ne nositeljica budu\u0107nosti \u2013 rekao je Sveti Otac podsjetiv\u0161i kako se vidjelo da je odnos izme\u0111u Crkve i modernoga doba od samoga po\u010detka bio pomalo protivan, po\u010dev\u0161i s pogre\u0161kom u slu\u010daju Galileo. Stoga se razmi\u0161ljalo o ispravljanju toga pogre\u0161nog po\u010detka, te o pronala\u017eenju novoga odnosa izme\u0111u Crkve i najboljih snaga u svijetu, kako bi se otvorila budu\u0107nost ljudskoga roda, te istinski napredak \u2013 napomenuo je Papa.<\/p>\n

Prva po\u010detna nakana \u2013 naizgled jednostavna \u2013 bila je reforma liturgije, koja je ve\u0107 bila zapo\u010dela s Pijom XII., koji je ve\u0107 bio preoblikovao Veliki tjedan. Druga je nakana bila ekleziologija, a tre\u0107a Rije\u010d Bo\u017eja, Objava, a potom i ekumenizam. \u0160to se ti\u010de prvoga pitanja, liturgije, Papa je napomenuo da se nakon Prvoga svjetskog rata, posebno u srednjoj, zapadnoj Europi, razvio liturgijski pokret, kao ponovno otkrivanje bogatstva i dubine liturgije, koja je do tada bila gotovo zatvorena u sve\u0107eni\u010dkom Rimskom misalu, dok je narod molio sa svojim molitvenicima. Bile su to gotovo dvije usporedne liturgije \u2013 napomenuo je Sveti Otac te dodao da je tako bila istaknuta potreba za stvarnim dijalogom izme\u0111u sve\u0107enika i naroda, kako bi liturgija oltara i liturgija naroda bili samo jedna liturgija, aktivno sudjelovanje. \u010cinjenicu da je Sabor zapo\u010deo razgovorom o liturgiji, Sveti Otac je istaknuo kao vrlo pozitivnu, jer je tako istaknuto Bo\u017eje prvenstvo.<\/p>\n

Osvrnuv\u0161i se potom na bitne ideje Sabora, a ponajvi\u0161e uskrsnoga otajstva kao sredi\u0161ta kr\u0161\u0107anskoga \u017eivota, Papa je istaknuo da je u tom smislu \u0161teta da se nedjelja danas pretvorila u kraj tjedna, dok je ona, naprotiv, prvi dan, po\u010detak. U nutrini imamo voditi ra\u010duna o tomu, ona je po\u010detak, po\u010detak Stvaranja, po\u010detak ponovnoga stvaranja Crkve, susret sa Stvoriteljem i s uskrslim Kristom.<\/p>\n

Sveti je Otac potom govorio o razumljivosti liturgije – umjesto da bude zatvorena u nepoznati jezik koji se ne govori \u2013 te o aktivnom sudjelovanju, te napomenuo kako su, na\u017ealost, i ta na\u010dela bila krivo shva\u0107ena. Razumljivost, naime, ne zna\u010di ‘banalnost’, jer veliki liturgijski tekstovi \u2013 pa i kad su na jezicima koji se govore \u2013 nisu lako razumljivi; potrebna im je stalna formacija kr\u0161\u0107ana, kako bi se on stalno razvijao i sve vi\u0161e ulazio u dubinu otajstva, te ga tako i razumio.<\/p>\n

Osvrnuv\u0161i se na drugu temu, na Crkvu, Papa je istaknuo da su i u tom smislu prilike izgledale vrlo dobre, jer se nakon Prvoga svjetskog rata ponovno rodio osje\u0107aj za Crkvu na nov na\u010din; ponajvi\u0161e, ponovno je istaknut pojam, predvi\u0111en na Prvom vatikanskom saboru, misti\u010dnoga Tijela Kristova. \u017deljelo se re\u0107i i shvatiti da Crkva nije neka organizacija, ne\u0161to strukturalno, pravno, institucionalno, nego je ona tijelo, \u017eiva stvarnost koja ulazi u moju du\u0161u, tako da sam i ja s\u00e2m, upravo sa svojom du\u0161om koja vjeruje, sastavni dio Crkve kao takve \u2013 istaknuo je Sveti Otac.<\/p>\n

Istaknuv\u0161i potom da je vladala zamisao o boljoj definiciji zada\u0107e biskupa, biskupskoga tijela, za to je \u2013 primijetio je Papa \u2013 prona\u0111ena rije\u010d ‘kolegijalnost’, o kojoj se mnogo, pa \u010dak i pretjerano raspravljalo. Ali, ta je rije\u010d slu\u017eila kako bi se izrazilo da su biskupi, zajedno, nastavak Dvanaestorice, tijela apostola \u2013 napomenuo je Sveti Otac te dodao \u2013 Mnogima je to izgledalo kao borba za mo\u0107, ali zapravo nije bila rije\u010d o mo\u0107i, nego o komplementarnosti \u010dimbenika i potpunosti Crkve s biskupima, nasljednicima apostola kao temeljnim sastavnicama, a svaki je od njih nose\u0107i dio Crkve zajedno s tim velikim tijelom.<\/p>\n

Jo\u0161 je ve\u0107i problem bilo pitanje Objave \u2013 istaknuo je potom Sveti Otac obja\u0161njavaju\u0107i da je tu bila rije\u010d o odnosu izme\u0111u Svetoga pisma i tradicije. Tu je borba bila te\u0161ka, te je bila odlu\u010duju\u0107a intervencija pape Pavla VI., koji je dao Saboru oko 14 formula na kojima je valjalo raditi, kako bi se potvrdilo da se vjera ne ra\u0111a samo iz jedne knjige, nego joj je potreban subjekt Crkva, prosvijetljen Duhom Svetim. Samo tako Sveto pismo govori i ima svu svoju pouzdanost. Na kraju je Sveti Otac istaknuo da su sva neslaganja bila nadvladana zahvaljuju\u0107i papi, i zahvaljuju\u0107i svjetlosti Duha Svetoga koji je bio nazo\u010dan na Saboru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Papa Benedikt XVI. o Drugome vatikanskom koncilu Susret s rimskim klerom 14. 02. 2013.(IKA 14. 02. 2013.) Poseban je dar …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1,8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9939"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9939"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9939\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9942,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9939\/revisions\/9942"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}