{"id":9156,"date":"2012-12-13T13:52:41","date_gmt":"2012-12-13T12:52:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=9156"},"modified":"2012-12-14T13:56:35","modified_gmt":"2012-12-14T12:56:35","slug":"vecer-u-knjizari-gost-dr-zlatko-milisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=9156","title":{"rendered":"VE\u010cER U KNJI\u017dARI – GOST DR. ZLATKO MILI\u0160A"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Borba za zdravo dru\u0161tvo i za zdravog pojedinca je borba za vrijednosti suosje\u0107anja i pomaganja drugome, poru\u010dio je istaknuti hrvatski sociolog i pedagog dr. Zlatko Mili\u0161a na susretu ‘Ve\u010der u knji\u017eari’ u knji\u017eari Verbum u Zadru u srijedu 12. prosinca. Na susretu koji je moderirala Ines Grbi\u0107 Mili\u0161a je dao osvrt na niz tema aktualnog dru\u0161tvenog trenutka. Smatra da nismo duhovno punoljetni za shva\u0107anje uzroka svega \u0161to se doga\u0111a Hrvatskoj i \u010dovje\u010danstvu. Za oduprijeti se nevoljama treba gra\u0111anske hrabrosti koje u Hrvatskoj nema. \u010covjek se treba osvijestiti, uo\u010diti \u0161to se doga\u0111a i kako se oduprijeti. Civilni sektor je \u010desto vrsta ekspoziture odre\u0111enih skupina kojima cilj nije boljitak Hrvatske, npr. Soroseve stipendije i njegovi debatni krugovi. No nisu duhovno osvje\u0161teni ni narodi drugih zemalja s kojima bi Hrvatska trebala biti \u010dlanica EU, smatra Mili\u0161a. Upozorava da su vode\u0107e zemlje EU imale kolonijalne aspiracije, nekad na otvoreniji, a sad na sofisticiraniji na\u010din. Hrvatska je nekima zanimljiva prvenstveno zbog nacionalnih bogatstava i svojih resursa. \u201eJo\u0161 nismo osvijestili \u0161to zna\u010di rije\u010d domovina i samostalna Hrvatska. Postoje visoko \u010destiti ljudi koji imaju viziju, strategiju i treba ih pozvati, neovisno o strana\u010dkoj pripadnosti\u201c ka\u017ee Mili\u0161a. Upozorava na pojavu dirigiranih prosvjeda koje najvi\u0161e organiziraju korporatisti, svjetski mo\u0107nici u MMF-u, Svjetskoj banci; njima odgovaraju krvavi socijalni neredi. \u201eStrategiji korporatista je cilj razbijanje banaka, tu\u010dnjave, obra\u010duni s policijom, da bi represivni aparat reagirao a gra\u0111ani tra\u017eili la\u017enu sigurnost. Onda se pojavi veliki brat koji ka\u017ee ‘Sad \u0107emo vi vama pomo\u0107i, puno ste se zadu\u017eili kao gra\u0111ani. Hrvatska obitelj ima tri kredita u prosjeku. Pa \u0107emo vam oprostiti neke dugove. U Hrvatskoj nikad nije bio referendum tko se ima pravo neograni\u010deno zadu\u017eivati, a kona\u010dni cilj je rasprodaja nacionalnih bogatstava. Da nije bilo Crkve rasprodale bi se i hrvatske \u0161ume\u201c rekao je Mili\u0161a. Istaknuo je da je obitelj stup dru\u0161tva, a razbijanjem tog stupa razbija se osobna i sigurnost dr\u017eave i nacije. Korporatistima i anarhistima je osnovno sru\u0161iti obitelj kao stanicu. Prema jednom istra\u017eivanju, u svijetu se najve\u0107im vrijednostima smatraju uspjeh i novac. Me\u0111u 33 zemlje obuhva\u0107ene tim istra\u017eivanjem, u Hrvatskoj, Poljskoj i Turskoj brak je stanica koja ne treba biti stavljena na stup srama, a na visokom mjestu su djeca kao smisao \u017eivota, za razliku od Francuza i skandinavskih zemlaja, gdje se brak smatra gotovo ekonomskim ugovorom izme\u0111u dvoje ljudi, pa i istoga spola, te da brak mora oti\u0107i u ropotarnicu povijesti.<\/p>\n

\"\"<\/a>Predmet istra\u017eivanja dr. Mili\u0161e je i bumerang generacija. To su kriti\u010dari svega postoje\u0107eg. Mladi vi\u0161e nikome ne vjeruju, osim vr\u0161njacima, nemaju ideala, autoriteta, mladi su izigrani. \u201eU Hrvatskoj smo dobili ste\u010dajnu generaciju; i kad zavr\u0161e fakultet djeca \u017eive s roditeljima, u neizvjesnosti i drami. Ta je generacija pod tiranijom medija, zavladala je potro\u0161a\u010dka kultura, vrijedim koliko imam novaca, koji je moj uspjeh. Djeca ne znaju selektivno koristiti medije. U tzv. fast food obiteljima svi \u017eive pod istim krovom a nitko me\u0111usobno ne razgovara. Ako je ljubav mogu\u0107nost razgovora, izgubili smo je na svim razinama. Kroni\u010dni nedostatak dru\u0161tva\u00a0 na svim razinama je nedostatak komunikacije. Ljudi su se zatvorili u svoje prostore\u201c upozorava Mili\u0161a, isti\u010du\u0107i i zlouporabu kori\u0161tenja tri ekrana: televizije, ra\u010dunala i mobitela. Kultura je postala medijska kultura te se Mili\u0161a zala\u017ee za uvo\u0111enje predmeta ‘Odgoj za medije’. Mediji su postali dominantno manipulativni \u201ejer vlasnici medija pola\u017eu monopol nad istinom, rade za korporatiste. Nasilje se promovira kao zabava, kulturom \u0161oka \u017eele nas privu\u0107i\u201c. Na pitanja kanadskih sociologa ‘\u0160to bih trebao prestati odmah raditi, \u0161to bih trebao nastaviti, a \u0161to bih trebao po\u010deti \u010diniti, a jo\u0161 nisam’, primjenjivo na dru\u0161tvo u Hrvatskoj, Mili\u0161a smatra: \u201eTreba prestati vjerovati socijalnim nojevima i onima koji rade protiv naroda, razbiti iluziju da mo\u017eemo o\u010dekivati pomo\u0107 od onih koji imaju strategiju baciti narod na koljena. Treba nastaviti tradiciju hrvatskog dru\u0161tva, vrednote koje smo desetlje\u0107ima njegovali: istinoljubivost, pravednost, po\u0161tenje, mir. Treba zapo\u010deti s projektima za djecu i mlade\u201c. Smatra da su altruizam, obrazovanje i suosje\u0107anje na dnu vrijednosti u Hrvatskoj na svim razinama. Naj-u\u010denikom bi trebalo proglasiti onoga koji je najsuosje\u0107ajniji, najaltruisti\u010dniji i \u00a0obrazovanje stavlja na pijedestal. \u201eTako \u0107emo osigurati uspjeh, ne uspjeh kroz imati, nego uspjeh da ti je u srcu i du\u0161i pomo\u0107i nekome a da ti nije u rodbinskoj vezi – nego da ti je to najve\u0107i dar. Nema ve\u0107eg osje\u0107aja radosti nego kad nekome pomogne\u0161, to nutarnje zadovoljstvo\u201c ka\u017ee Mili\u0161a. Svojevremeno je i sam radio u splitskom centru za djecu s posebnim potrebama, te s ovisincina. Uz sve knjige i istra\u017eivanja, u radu s tim ljudima do\u017eivio je najve\u0107e bogatstvo i radost. \u201cTo njihovo veliko srce, njihova toplina, ljubav. Mi imamo posebne potrebe. Od ovisnika sam najvi\u0161e nau\u010dio kako se dignuti, te kako su rad i molitva jedina prevencija. Oni su lu\u010dono\u0161e \u017eivota, daju mi sna\u017enu vjeru kako se mladi \u010dovjek mo\u017ee u najve\u0107oj nevolji podignuti\u201c ka\u017ee Mili\u0161a. \u017dao mu je \u0161to se otvaraju klinike za odvikivanje od raznih ovisnosti, jer je to ga\u0161enje po\u017eara, a ne daje se novac za preventivne programe. \u201ePro\u0161le je godine Hrvatska dala 85 milijuna kn za metadonsku terapiju. To je drogiranje na ra\u010dun dr\u017eave. Nitko se nije skinuo s metadona. Ali to je i farmaceutski lobi. Za taj novac, koliko se moglo otvoriti centara za mlade ljude\u201c upitao je. Smatra da treba oja\u010dati odgojnu ulogu \u0161kole koju sad do\u017eivljava kao tvornicu lo\u0161ih informacija, pobolj\u0161ati polo\u017eaj nastavnika i nagra\u0111ivati najbolje nastavnike; tako\u0111er, da u\u010denik bude subjekt obrazovanja, a ne grupa, te uvesti \u0161to vi\u0161e izbornih predmeta. O lo\u0161em polo\u017eaju humanisti\u010dkih znanosti ka\u017ee: \u201eDuhovne vrijednosti su stvorile ure\u0111enje. Sad bi netko ukinuo humanisti\u010dke znanosti jer su teret, to nije proizvodnja. A vrijednosti diktiraju svijet proizvodnje i svijet obraza jedne nacije – a to je obrazovanje\u201c. Rastu\u017euje ga \u0161utnja, izlu\u0111uje kritizerstvo, a veseli polet, entuzijazam i porast kriti\u010dne mase mladih ljudi. Bio je sudionik Svjetskog festivala mladih u Me\u0111ugorju koji ljeti okupi vi\u0161e desetaka tisu\u0107a mladih iz cijelog svijeta. \u201eNikog od novinara nije bilo na tom festivalu mladih u Me\u0111ugorju. Ministar ka\u017ee da treba iza\u0107i na Zr\u0107e, to je brand. Nije slu\u010dajno da u medijima nema takvih susreta s mladima koji potpuno druga\u010dije razmi\u0161ljaju, osvje\u0161teni su i organizirani. Nisu svi mladi destruktivni i autodestruktivni. Postoji mno\u0161tvo mladih, ali treba na\u0107i na\u010dina da ih okupimo\u201c ka\u017ee Mili\u0161a.<\/p>\n

\"\"<\/a>Njegov prigovor zdravstvenom odgoju je \u0161to nije izborni predmet i nije provedena javna rasprava o njegovom uvo\u0111enju. \u201eKao pedagog konsterniran sam da u Povjerenstvu nema nijednog psihologa i pedagoga, nego samo medicinara, uz du\u017eno po\u0161tovanje toj struci. Tu nema ni ‘o’ od odgoja\u201c upozorava Mili\u0161a. Smeta ga \u0161utnja intelektualaca u Hrvatskoj, a\u00a0 razumije dr\u017eavne slu\u017ebenike koji brane takav kurikulum jer im o tome ovisi fotelja.\u00a0 \u201eVje\u0161tina komuniciranja je bit pri\u010de, a \u00a0ona se maknula iz tog kurikuluma. Oni bi tehniku, praktikum. Klju\u010dna rije\u010d u odgoju su vrijednosti. E sad, govorimo za koje vrijednosti. Danas sve ima cijenu, ni\u0161ta vrijednost\u201c upozorava Mili\u0161a. Bio je zanimljiv stav jednog profesora i ravnatelja\u00a0 \u0161kole, gosta u publici, koji smatra da je kod odgoja klju\u010dno to da je rije\u010d o vrednotama. \u201eOdgoj se temelji na vrednotama. Kako govoriti o odgojnom fenomenu a da se nema osnovni vrijednosni stav. Ka\u017eu da \u0107e prenijeti znanstvene \u010dinjenice s podru\u010dja spolnosti, a ne stav. Nebuloza je da svaki odgoj ne mora imati vrijednosnu primjesu. To je kao da postoji drveno \u017eeljezo. Po\u010dele su mi stizati peticije roditelja u \u0161kolu. Nadao sam se da nakon 1990-ih godina ne\u0107u biti u dihotomiji, u onome \u0161to \u0107u dobivati od prosvjetne vlasti, kao dr\u017eavni slu\u017ebenik, od onoga \u0161to osje\u0107am u savjesti i \u0161to o\u010dekujem. Sad je do\u0161lo do ozbiljne dihotomije. Od nekih kolega ravnatelja \u010dujem neprihvatljive izjave ‘Pa i u onom sustavu smo govorili o povijesti koju nismo prihva\u0107ali, a nismo u to vjerovali’. Ka\u017eem im ‘Pa to je \u017ealosno’\u201c zaklju\u010dio je jedan profesor i ravnatelj \u0161kole.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Borba za zdravo dru\u0161tvo i za zdravog pojedinca je borba za vrijednosti suosje\u0107anja i pomaganja drugome, poru\u010dio je istaknuti hrvatski …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9156"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9156"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9156\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9160,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9156\/revisions\/9160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9156"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9156"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9156"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}