{"id":8434,"date":"2012-10-09T11:15:35","date_gmt":"2012-10-09T10:15:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=8434"},"modified":"2012-10-09T11:15:35","modified_gmt":"2012-10-09T10:15:35","slug":"poceci-franjevastva-u-hrvata-medunarodni-znanstveni-simpozij","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=8434","title":{"rendered":"PO\u010cECI FRANJEVA\u0160TVA U HRVATA – ME\u0110UNARODNI ZNANSTVENI SIMPOZIJ"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatska posjeduje prvi pe\u010dat franjeva\u010dkog reda u cijelom svijetu \u2013 jedan je od niza podataka valoriziran na Me\u0111unarodnom znanstvenom simpoziju ‘Po\u010deci franjeva\u0161tva u Hrvata’ odr\u017ean u utorak 2. listopada u dvorani samostana sv. Frane u Zadru povodom 800. obljetnice dolaska sv. Franje na hrvatsku obalu. Simpozij je po istra\u017eivanju dr. Josipa Sopte, OFM, predsjednika Organizacijskog odbora simpozija (\u010diji su \u010dlanovi jo\u0161 fra Ljudevit Mara\u010di\u0107, OFM konv. i fra Gabrijel Juri\u0161i\u0107, OFM) o\u017eivio spoznaju da se u Dubrovniku \u010duva najstariji pe\u010dat franjeva\u010dkog reda u svijetu, iz 1250. g., prvi pe\u010dat generala Ivana iz Parme. To je malo poznata \u010dinjenica koju dosad nitko nije vrednovao te \u0107e se izraditi i replika tog prvog franjeva\u010dkog pe\u010data. U \u017eelji da se radno proslavi obljetnica povijesnim sagledavanjem \u010dinjenica sve\u010devog dolaska na hrvatsku obalu, Vije\u0107e franjeva\u010dkih zajednica Hrvatske i BiH organiziralo je simpozij koji je okupio franjevce i franjevke iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Italije. Na cjelodnevnom susretu predava\u010di su prvi put cjelovito i kriti\u010dki, s nizom manje poznatih detalja, izlo\u017eili dvanaest tema: Sv. Franjo i misije (Carlo Paolazzi), Diplomati\u010dka analiza papinskih isprava o franjevcima u 13. st. u Zadru (Milko Brkovi\u0107), Dubrova\u010dka tradicija o boravku sv. Franje (Josip Sopta), Franjevci u oporukama Dubrova\u010dkog Arhiva (Marijan Sivri\u0107), Istarska tradicija o dolasku sv. Franje (Ljudevit Mara\u010di\u0107), Zadarska tradicija o boravku sv. Franje (Stanko \u0160kunca), Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj (Emanuel Ho\u0161ko), Prvi franjevci u Sloveniji u 13. st. (Marijan Vogrin), Po\u010detak franjeva\u0161tva u Bosni (Andrija Zirdum), Fra Dominik Mandi\u0107 \u2013 istra\u017eiva\u010d franjeva\u010dkih po\u010detaka u Hrvata (Robert Joli\u0107), Prvi na\u0161i franjeva\u010dki sveta\u010dki likovi (Gabrijel Juri\u0161i\u0107) i Umjetni\u010dka ba\u0161tina franjevaca u 13. st. (Jo\u0161ko Belamari\u0107).<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Boravak sv. Franje na na\u0161oj obali promatra se s dva gledi\u0161ta: s gledi\u0161ta tradicije, legende i na temelju povijesnih podataka. Koji je me\u0111u sedam primorskih gradova bio doma\u0107in sv. Franji za njegova putovanja Jadranskim morem te gdje je \u010dak osnovao i prvi samostan Male bra\u0107e na na\u0161oj obali? \u201eNe znamo gdje je u Hrvatskoj sv. Franjo bio, ali svako mjesto ima svoju tradiciju da je bio. Budu\u0107i da je plovio morem prema Egiptu i nazad, prema Svetoj Zemlji, mogao je pristati u bilo koje od 15-ak mjesta koja imaju tradicije da je upravo tu boravio sv. Franjo. Do\u0161li smo do saznanja da su sve mogu\u0107e, a neke imaju i povijesnih temelja koji pribli\u017euju po\u010decima franjeva\u0161tva u Hrvata. No, sigurno je sv. Franjo ovim krajem pro\u0161ao\u201c rekao je dr. Sopta, istaknuv\u0161i: nedvojbeno postoji onovremeni zapis da je sv. Franjo bio na obalama Sklavonije. Na skupu se razgovaralo \u0161to je Sklavonija. Preci su na\u0161e krajeve nazivali Dalmacija, Sklavonija, Ilirikum, Croazia, Ungaria. To je nazivlje bilo u starini, ali u svakom slu\u0161aju zna\u010di na\u0161u Jadransku obalu. \u201eGotovo stotinu godina se u na\u0161oj javnosti raspravlja o mjestu u koje je brodom pristao sv. Franjo. Razna mjesta uz primorsku obalu srednjeg i ju\u017enog dijela jadranske Hrvatske svojataju to prvenstvo, trpaju\u0107i u isti ko\u0161 legende i predaje, s vi\u0161e ili manje, a ponekad ni najmanje povijesne uvjerljivosti. S time su se na skupu su\u010delili razni autori. Dobro je da se poku\u0161a, ako ne prona\u0107i stopostotan siguran odgovor, barem ponudi panorama poznatijih pisanih ili usmeno o\u010duvanih predaja u Dalmaciji, Istri i Kvarneru\u201c rekao je Mara\u010di\u0107. Pet ozbiljnijih pretendenata za dolazak sv. Franje na na\u0161u obalu pridodao je dva manje uvjerljiva iz kvarnersko-istarske predaje: mogu\u0107i boravak sv. Franje na Krku gdje postoji samostan sv. Franje u drugoj polovici 13. st. Prema predaji zajednicu pustinjaka-eremita je 1212. g. pohodio sv. Franjo, prihvatili su Franjin na\u010din \u017eivota te je na Krku nastala prva franjeva\u010dka zajednica. U predaji o dolasku sv. Franje u Pulu Mara\u010di\u0107 je spomenuo djelo pulske knji\u017eevnice Tatjane Aramba\u0161in Sli\u0161kovi\u0107 \u201eKoliki su te voljeli, moja Pulo!\u201c, u kojem autorica objavljuje ogled o djelu austrijskog pisca Ginzkeyja i analizira njegov roman s podatkom o Franjinu boravku u Puli po pripovjedanju njema\u010dkog pjesnika Waltera von der Vogelweidea iz 13. st. Fra Ljudevit je istaknuo da ne \u017eeli uvjeravati da je Franjo najprije do\u0161ao u Pulu ili Krk. Ta predaja samo potvr\u0111uje te\u017enju raznih mjesta koja se \u017eele podi\u010diti da ih je Franjo neplaniranim posjetom po\u010dastio, pa je to spominjanje opisao kao natjecanje izvan konkurencije, za razliku od Dubrovnika koji ima najstarija svjedo\u010danstva.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Povijesno je neosporno da je sv. Franjo bio u Dalmaciji koja je u Srednjem vijeku smatrana obalom Sklavonije tj. Hrvatske. No nejasne su luke u kojima je za putovanja na Istok pristao, iako se vjerojatno na svom drugom putovanju zaustavio u vi\u0161e na\u0161ih primorskih gradova. To je zahtijevalo putovanje s jedrenjacima no\u0107u, trebalo je \u010dekati povoljan vjetar i opskrbiti brod vodom i namirnicama. Za prvo, neuspjelo putovanje na Istok 1212. g., kad ga je protivan vjetar bacio na na\u0161u obalu, smatra se da najja\u010du argumentaciju imaju Trogir i Zadar, rekao je fra Stanko \u0160kunca. O. Donat Fabijani\u0107 zadarsku predaju vezuje uz prvo Franjino putovanje 1212. koje je uslijedilo nakon kapitula reda o blagdanu sv. Mihaela kojem je prisustvovao i Sveti Otac. Smatra se da Trogir ima vi\u0161e vjerojatnosti da ga je Franjo posjetio za svog prvog putovanja. \u010cinjenica je da je pobo\u017eni Trogiranin Desa Lukin 1214. g. fratrima izgradio crkvu i boravi\u0161te, za \u017eivota utemeljitelja Male bra\u0107e, kako i ka\u017ee u oporuci. Gianantonio Bomman se opredjeljuje za Franjino putovanje Dalmacijom na povratku iz Svete zemlje 1220. g. u koje istra\u017eiva\u010di vjeruju. Za to drugo Franjino ostvareno putovanje 1219\/20., za vrijeme kojeg se Franjo susreo sa sultanom Malikom al-Kamilom, svi istra\u017eiva\u010di nisu jedinstveni o liniji njegova povratka; neki misle da se vratio preko Ancone odakle je i krenuo, no ve\u0107ina smatra, \u0161to je vjerojatnije, da se vratio isto\u010dnom jadranskom obalom i stigao u Veneciju. Zadarska tradicija o Franjinom boravku u Zadru logi\u010dno se ve\u017ee samo uz drugo putovanje. Obe\u0107anje koje su benediktinke sv. Nikole u Zadru dale sv. Franji da \u0107e preuzeti pravilo sv. Klare nije moglo biti 1212. g. jer je tek par mjeseci ranije te godine Klara pobjegla iz svijeta. Da je 1220. g. Franjo stigao u Veneciju govore stari autori, a logika tog putovanja ka\u017ee da nije plovio talijanskom, nego na\u0161om obalom koriste\u0107i povoljan vjetar i zaustavljaju\u0107i se u lukama kako bi se la\u0111a opskrbila potrebnim. \u00a0<\/p>\n

Za potvrdu boravka sv. Franje i osnutak franjeva\u010dkog samostana u Zadru navode se najstariji dokumenti o prisustvu franjevaca u glavnom gradu Dalmacije: bula pape Grgura IX. o progla\u0161enju Franje svecem iz 1228. g. poslana u zadarski samostan, dvije godine nakon Franjine smrti, ujedno i prvi pismeni trag o prisustvu franjevaca u Zadru. Tad je Grgur IX. o proglasu Franje svetim obavijestio biskupe i prelate Dalmacije, Slavonije i Istre pismom upu\u0107enim u zadarski samostan koji je ve\u0107 tada, dvije godine iza smrti sveca, imao vode\u0107u u Dalmaciji i veliki ugled u Rimu. Da je zadarski samostan imao prvorazrednu ulogu kao sredi\u0161te provincije potvr\u0111uje i da se u njemu \u010duvaju najstarije papinske bule od kojih je 56 njih iz 13. st. U samostanu je vi\u0161e od 60 originalnih papinskih bula. \u010cudo je da je svih 280 pergamena sa\u010duvano pod ru\u0161evinama samostana u Drugom svjetskom ratu. Provincijali franjevaca u Dalmaciji postoje 1234. g. Dakle, moralo je ve\u0107 ranije biti franjevaca i samostana. I tvrdnja generala Franje Gonzage u njegovoj povijesti Franjeva\u010dkog reda iz 1579. g. potkrijepljena je natpisima na starim grobovima da je Franjo bio u Zadru i tu utemeljio samostan. Spominje se i zapis najstarijeg povjesni\u010dara provincije fra Oktavijana Spadera Jankovi\u0107a iz 17. st., biskupa Asiza koji navodi tekst stare pergamene u kojoj je pisalo: Provinciju Dalmacije osnovao je na\u0161 sveti otac Franjo1212. g. kad je krenuv\u0161i na put za Siriju s obale Askolija sretnim vjetrovima doplovio u Zadar. Po toj tradiciji sv. Franju su u svoj samostan sv. Nikole pozvale benediktinke. Njihova opatica tri je godine te\u0161ko bolovala a za vrijeme Franjinog razgovara s drugim sestrama osjetila je snagu i ustala. U zahvalnosti svecu dio svog vrta poklonili su za izgradnju boravi\u0161ta Franjinih sljedbenika te su odlu\u010dile prihvatiti pravilo sv. Klare. Fratri su svoj samostan izgradili uz dvori\u0161te tih sestara a te su koludrice 1244. g. u papinoj buli nazivane monahinje sv. Damjana, po ku\u0107i matici klarisa iz Asiza.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Na simpoziju se govorilo i o prvim franjevcima u Sloveniji i Bosni. To je bilo puno ranije nego \u0161to pi\u0161e slu\u017ebena historigorafija. Simpozij je pokazao da su franjevci puno ranije pojedina\u010dno i\u0161li u te krajeve, kao misionari, inkvizitori, prije nego su se naselili formalno sa samostanima. Fra Emanuel Ho\u0161ko je naveo \u010detiri razloga kasnijeg franjeva\u010dkog \u0161irenja na isto\u010dnoj obali Jadrana u njegovu unutra\u0161njost u srednjem vijeku. Prvi je naglo \u0161irenje franjeva\u010dkog pokreta u po\u010decima Reda jo\u0161 za \u017eivota sv. Franje, drugi je franjeva\u010dko su\u010deljavanje s heterodoksnim kr\u0161\u0107anstvom, uvjetovano propovjedni\u010dkim i inkvizicijskim djelovanjem franjevaca u Dalmaciji i Bosni. Tre\u0107i je nabujalost bosanskog franjeva\u0161tva tzv. opservantskog tipa koja se upravlja iz Bosne u Dalmaciju i Slavoniju. \u0160irenje franjevaca u tre\u0107oj fazi u hrvatskim krajevima i u frankapanskoj dr\u017eavini vezano je uz misijski rad hrvatskih franjevaca u Bosni, koji je trebalo potvrditi autenti\u010dnim franjeva\u010dkim \u017eivotom, pa su vr\u00adhovne crkvene vlasti odlu\u010dile da franjevci u Bosni uspostave zasebnu franjeva\u010dku pokrajinu u ovisnosti o generalu reda, tzv. vikariju. Vikarija Bosne okupila je franjeva\u010dke misionare razli\u010ditih narodnosti, ali je teret misijskog djelovanja bio na franjevcima hrvatskog govora. Vikarija je brzo napredovala pa 1346. g. ima dvije kustodije i dvanaest samosta\u00adna. Rad vikarije podupire i ban Stjepan Kotromani\u0107, pa moli papu da dopusti bosanskom vikaru 1347. g. osnivati samostane u mjestima gdje franjevci nemaju ku\u0107a. \u010cetvrti razlog \u0161irenja franjevaca u Crkvi me\u0111u Hrvatima je uspostava ustrojstva franjevaca opservanata. Vikarija Bosna-Hrvatska je osnovana slijedom doga\u0111aja nakon \u0161to je 1463. g. ‘Bosna \u0161aptom pala’. Prilike u Bosanskoj vikariji bivale su te\u017ee, sve vi\u0161e samostana dolazil pod tursku vlast ili su razoreni. Vikarija Bosna-Hrvatska je 1517. g. postala provincijom i broji \u010detiri kustodije: cetinsku, trsatsku, krbavsku i grebensku. Na podru\u010dju frankapanske dr\u017eave imala je dvanaest samostana: Senj, Tr\u00adsat, Modru\u0161, Krupu, Cetingrad, Stjeni\u010dnjak, Zrinj, Brinje, Zvonigrad, Hrastovicu, Slunj i Knin. Tako je velik dio od 29 samostana nove provincije pod patronatom Frankapana \u0161to zna\u010di da bi te\u0161ko bilo osnovati tu novu franjeva\u010dku pokrajinu bez potpore Frankapana. Nakon \u0161to su 1527. g. Turci osvojili Krbavu i Modru\u0161, Krbavska biskupija i franjeva\u010dka pro\u00advincija Bosna-Hrvatska do\u017eivjeli su kraj. Njeni \u010dlanovi napu\u0161taju samostane na pograni\u010dnom po\u00addru\u010dju. Do sredine 16. st. Bosna-Hrvatska izgubila je najve\u0107i dio samostana. Ratovi s Turcima umanjili su mo\u0107 Frankapana u 16. st. te nisu vi\u0161e vr\u0161ili patronat nad Krbavskom biskupijom i provincijom Bosnom-Hrvatskom. Tako su na ostacima frankopanske dr\u017eave ostali ostaci Krbavske biskupije i provincije Bosne-Hrvatske. Provincija Bosna-Hrvatska spasila se od propasti \u0161ire\u0107i se na podru\u010dje sjeverozapadne Hrvatske i Slovenije. Po\u010detak novog vijeka za Frankapa\u00adne, Krbavsku biskupiju i franjeva\u010dku provinciju Bosnu-Hrvatsku zna\u010di svr\u0161etak njihove zajedni\u010dke povijesti u srednjem vijeku. Tako je franjeva\u0161tvo na tlu Hrvatskog primorja i njegovog zale\u0111a do\u017eivjelo uspon i zapo\u010delo pad od kojega se ni danas nije oporavilo, zaklju\u010dio je Ho\u0161ko.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Na simpoziju u Zadru su opisani prvi sveta\u010dki likovi na franjeva\u010dkoj i op\u0107e crkvenoj razini. To su Oton iz Pule, Monald iz Kopra i Adam iz Kotora. Opisana je umjetni\u010dka ba\u0161tina franjevaca u 13. st. Franjeva\u010dka umjetnost nije samo u franjeva\u010dkim crkvama nego i u katedralama, jer su u drugoj polovici 13. st. u Zadru, Splitu, Dubrovniku biskupi bili franjevci. Time su unijeli u katedrale novi stil, vidljiv na mnogim portalima, npr. trogirske katedrale. To je izrazito franjeva\u010dka duhovnost. Prikazan je novi osje\u0107aj, istovremeno\u00a0 spa\u0161enosti i kraja vremena, apokalipti\u010dne vizije. Tada su bili ratovi, Mongoli, kuge, kri\u017earski ratovi, ljudi su vidjeli stravi\u010dne doga\u0111aje, izgledalo je da je kraj svijeta, a iznova se ra\u0111ao novi svijet. Dr. Sopta je istaknuo i da franjevci imaju jaku tradiciju kontakta s Muslimanima. \u201eFranjevci su se uspjeli odr\u017eati u krajevima gdje je to najte\u017ee. Jedini su se zadr\u017eali u Svetoj Zemlji. Nitko nije mogao. U BiH 95 % su bili franjevci. U odnosu prema islamu franjevci su u\u010dinili najve\u0107e napretke i tu su se uspjeli odr\u017eati. U na\u0161im krajevima, dijelu Dalmacije, BiH, Slavoniji, vladali su Turci\u201c rekao je dr. Sopta. Istaknuo je da su Hrvatska i Malta narodi u kojima je u postotku na broj stanovnika najvi\u0161e franjevaca. U na\u0161em narodu u Hrvatskoj i BiH u pet provincija je vi\u0161e od 1000 franjevaca, to je vi\u0161e nego u Njema\u010dkoj. Istaknuo je da je planirana vizija franjeva\u0161tva Plenitudo Gentium \u2013 to je vizija da su svi narodi spa\u0161eni, ravnopravni. \u201ePrvi put da je netko govorio o ujedinjenim narodima. Mislim da je to franjeva\u010dka ideja: islam, \u017eidovstvo, crni i bijeli kr\u0161\u0107ani. Plenitudo Gentium zna\u010di da \u0107e Boga slaviti svi narodi na svakom mjestu na zemlji. To je vizija starozavjetnih proroka koja danas \u017eivi. Ujedinjeni narodi, ujedinjena Europa, nije li to Plenitudo Genitum \u2013 punina naroda, da svi narodi u\u0111u u zajedni\u0161tvo. Ne da neki stoje vani a neki ubiru kod bogatog stola. To je ta silna vizija koja se tada ra\u0111ala i nije nikad umrla. Doprinos franjevaca u tom pogledu je nemjerljiv\u201c istaknuo je dr. Sopta. Uz sudjelovanje franjeva\u010dkih provincijala, sudionike skupa pozdravio je i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107.<\/p>\n

Simpozij je donio javnosti jo\u0161 nepredstavljeno ali iz tiska iza\u0161lo monumentalno djelo: Franjeva\u010dki spisi \u2013 najstariji dokumenti o franjeva\u0161tvu na 2200 stranica biblijskog papira. Prvi put na hrvatskom jeziku objavljena su najvrijednija djela iz franjeva\u010dkog reda, izvorni dokumenti franjeva\u010dkih spisa iz cijelog svijeta. Na to su jako ponosne sve karizme franjevaca: kapucini, opservanti, konventualci, tre\u0107oredci glagolja\u0161i, rekao je dr. Sopta, istaknuv\u0161i da je franjeva\u0161tvo prebogat pokret da se ne bi razgranao. Nekada\u0161nje nesuglasice su prevladane, \u0161to je tako\u0111er omogu\u0107ilo takav izvrstan znanstveni simpozij.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0           Hrvatska posjeduje prvi pe\u010dat franjeva\u010dkog reda u cijelom svijetu \u2013 jedan je od niza …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8434"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8434"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8434\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8444,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8434\/revisions\/8444"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}