{"id":8292,"date":"2012-09-20T12:56:14","date_gmt":"2012-09-20T11:56:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=8292"},"modified":"2012-11-26T05:16:10","modified_gmt":"2012-11-26T04:16:10","slug":"dojmovi-zadarskog-nadbiskupa-zelimira-puljica-izaslanika-hbk-o-26-svjetskom-medureligijskom-skupu-za-mir-u-sarajevu-9-11-rujna-2012","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=8292","title":{"rendered":"DOJMOVI ZADARSKOG NADBISKUPA \u017dELIMIRA PULJI\u0106A, IZASLANIKA HBK, O 26. SVJETSKOM ME\u0110URELIGIJSKOM SKUPU ZA MIR U SARAJEVU (9.-11. rujna 2012.)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\"\"<\/a>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n

Za mir treba trajno moliti, oko njega nastojati, ali mir treba i njegovati i \u010duvati, isti\u010de zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 koji je kao izaslanik HBK sudjelovao na 26. svjetskom me\u0111ureligijskom skupu za mir sabiru\u0107i dojmove po povratku iz Sarajeva. \u201eSvjesni smo da je mir Bo\u017eji dar, ali svi se moramo truditi stvarati mir. No nemo\u0107ni smo kad se radi o ratu. Rat ne vode predstavnici vjerskih vo\u0111a. Rat nikome ne donosi sre\u0107u, ne mo\u017ee se povezati s vjerom i religijom i zato je dobro da se religijski vo\u0111e okupljaju, razmi\u0161ljaju i mole. Mi smo u Sarajevu i molili. Zato je lijepo da je skup okupio ne samo katolike i pravoslavce iz zemalja biv\u0161e dr\u017eave, nego i \u0161ire, pravoslavne iz Gr\u010dke, Rusije, Bjelorusije, predstavnike islama i \u017didova iz Svete Zemlje, budiste iz Azije: predstavnike dva bloka, kr\u0161\u0107ana i nekr\u0161\u0107anskih religija.\u00a0 Ali svi zajedno u borbi za mir koji nam je kruh svagda\u0161nji\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107. Smatra da je srpski patrijarh Irinej svojim dolaskom prevladao ne\u0161to \u0161to nije lako, znaju\u0107i da su njegovi sunarodnjaci dr\u017eali Sarajevo u okru\u017eenju. \u201eNo Irinej je rekao \u0161to svi vjerski vo\u0111e moraju imati na pameti – distancirati se od svih koji vjeru \u017eele manipulirati i vjerom se poslu\u017eiti u ne\u010dasne svrhe. To je rekao i Benedikt XVI. pro\u0161le godine u Asizu, upozoriv\u0161i na opasnost da se vjerom i vjernicima manipulira ili da se vjeru i Boga nije\u010de. Bez Boga se \u010dini lo\u0161e. Patrijarh je govorom to htio pokazati. To je smisao me\u0111uvjerskih okupljanja\u201c ka\u017ee nadbiskup. Na skupu je istaknuta va\u017enost vjere i religije u ozra\u010dju i stvaranju mira, no mir nije samo stvarnost koju treba izmoliti. \u201eVjernici mole Boga ‘Daruj nam mir’, u misi se moli vi\u0161e puta ‘Udijeli nam mir’. Bog je darovatelj mira. Ali mir je krhak, slaba stabljika. Ako je ne zalijeva\u0161 i ne njeguje\u0161, uvenut \u0107e. Zato treba u\u010diniti i s ljudske strane \u0161to ide\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107. Na skupu se nije govorilo o analizi rata u BiH. Poku\u0161alo se i\u0107i dalje. Nadbiskupa se dojmila poruka kardinala Rogera Echegaraya, suradnika Ivana Pavla II.. \u201eRekao je ‘Hrabro Sarajevo!’, kao da je pred sobom gledao \u017eivu osobu. I zavr\u0161io je s ‘Podajte ruku svom bli\u017enjemu, zajedno podignite va\u0161e ruke, ujedinjene prema Bogu’. To nije lako. Ali veliko je da su se za istim stolom na\u0161li \u010dlanovi naroda koji je bio napadnut i onoga koji je izvr\u0161io agresiju. Vjernici su se okupili da ka\u017eu rat je najve\u0107e zlo i treba sve u\u010diniti da se ne ponovi. Ponovljena je misao Ivana Pavla II. iz Sarajeva da se ne mo\u017ee zaboraviti kako je Sarajevo postalo znak patnje \u010ditave Europe i u ovom stolje\u0107u. To je velika re\u010denica. I upravo radi tog znaka mnogi su se okupili. I u ime tog znaka poslana je poruka, u\u010dinimo sve da se nikad vi\u0161e ne ponovi\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\"\"<\/a>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n

\u201eTreba stvarati su\u017eivot, pozitivno ozra\u010dje, njegovati demokraciju, vrednovati razli\u010dite ljude. Mo\u017ee se \u017eivjeti zajedno ako su uvjeti osigurani. I treba. Europa mora prihvatiti raznolikost i u\u010diniti sve da Bosna i Hercegovina pre\u017eivi. Rekao sam u Sarajevu pred predstavnikom Brisela: ‘Va\u0161a pomo\u0107 Bosni je pomo\u0107 Europi!’ isti\u010de. Podsje\u0107a da Sarajevo nije isto kao od prije 20 godina. Razoreno je, ranjeni su ljudi, stanovni\u0161tvo se izmijenilo, ozra\u010dje druga\u010dije. \u201eAli ne zna\u010di da u Sarajevu nije mogu\u0107e \u017eivjeti, da treba bje\u017eati. Ovakvi susreti pribli\u017euju ljude. Sarajlije su zahvalni za taj susret jer budi nadu, otvara mogu\u0107nosti. Sarajevu treba pomo\u0107i da pre\u017eivi ekonomski, da se infiltrira sve potrebno, da za\u017eive vrednote o kojima smo raspravljali i za koje smo se molili\u201c poru\u010duje mons. Pulji\u0107. Isti\u010de da je Sarajevo simbol, novi europski Jeruzalem radi multikulturalnosti i multireligioznosti. Na \u010detvornom metru u Sarajevu nalaze se katoli\u010dka, pravoslavna crkva, d\u017eamija i sinagoga.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \"\"<\/a><\/p>\n

Zavr\u0161na sve\u010danost i poruka iz Sarajeva svijetu<\/em><\/strong><\/p>\n

Dojmljiva je bila zavr\u0161na sve\u010danost pred Domom Armije, vrhunac susreta nakon molitve koja je po\u010dela na \u010detiri razli\u010dita mjesta. Pred katoli\u010dkom katedralom zajedno su sat i pol vremena molili kr\u0161\u0107ani: katolici, pravoslavni i protestanti. Katolici su navijestili evan\u0111elje, uslijedilo je razmatranje i molitva vjernika, uz prigodno pjevanje Zajednice sv. Egidija. Pravoslavci su imali svoju Slu\u017ebu rije\u010di, homiliju o pro\u010ditanom tekstu a njihov zbor je pjevao Gospode pomiluj. Protestanti su imali svoju slu\u017ebu. Kad je sve to zavr\u0161ilo, svi su kr\u0161\u0107ani krenuli u procesiji prema Domu Armije, pro\u0161av\u0161i pokraj pravoslavne crkve, te su pri\u010dekali drugu kolonu sudionika, muslimane i predstavnike nekr\u0161\u0107anskih religija. Krenuli su dalje zajedno. Ljudi koji su se tu zatekli srda\u010dno su im pljeskali kad su se spojili i krenuli dalje, zajedno, prema pozornici kod Doma Armije. Na zavr\u0161noj sve\u010danosti odaslana je poruka iz Sarajeva svijetu, popra\u0107ena znakovitim gestama. Poruku je donijelo \u010detrdesetak djece te su je predali u ruke u prva dva reda kardinalima i biskupima, muslimanskim i vo\u0111ama drugih religija. \u201eTuma\u010d je za to vrijeme govorio ‘Predaje se vama da je blagoslovite, pa je opet dajte djeci neka je ponesu dolje, gdje su politi\u010dari, kulturni djelatnici. Pa su predali poruku ljudima u javnom \u017eivotu da tu poruku ostvare. Tu je bila izra\u017eena kompatibilnost izme\u0111u onoga \u0161to vjera \u010dini i radi, moli, vapije i ljudi koji su anga\u017eirani u dru\u0161tvenom \u017eivotu, da to pretvore u stvarnost\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107, isti\u010du\u0107i misao Andree Riccardija: \u201eMi smo do\u0161li jer supatimo s vama. Ali ne ostavljamo vas. Idemo odavde, ali Sarajevo ostaje u nama\u201c. Na kraju susreta kod sve\u010danog potpisivanja Deklaracije rije\u010d je uputio kardinal Echegeray koji je tijekom djelovanja bl. Ivana Pavla II. bio njegov nositelj mira. Gdje god je bila neka nevolja papa je slao njega kao svog izaslanika da po\u0111e ljudima i da im prenese da im papa \u017eeli mir. Tako je dva puta dolazio i u Sarajevo za vrijeme rata u BiH. Podsjetio je kad je s Igmana pro\u0161ao ispod zra\u010dne luke tunelom dugim 800 metara, a \u0161irokim niti metar i pol, da bi do\u0161ao u Sarajevo, jer je to bio jedini put kako je mogao u\u0107i u opkoljeno Sarajevo. Pa je taj vikend u petak bio u d\u017eamiji, da se obrati muslimanima, u subotu je bio s \u017didovima u sinagogi da ka\u017eem \u017didovim ‘Izdr\u017eite, molite’, a u nedjelju je bio u katoli\u010dkoj i pravoslavnoj crkvi gdje je molio s kr\u0161\u0107anima za dar mira.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \"\"<\/a><\/p>\n

Mediteran \u2013 prostor susreta<\/em><\/strong><\/p>\n

Nadbiskup je sudjelovao u radu skupina ‘Sarajevo – 20 godina poslije’ i ‘Mediteran \u2013 prostor susreta’. Smatra da se u Europi premalo bavi tom temom, a Europa se oblikovala na Mediteranu: Atena, Rim i Jeruzalem. \u201eBez simbola koja ta tri grada predstavljaju nema Europe. Ako Europa zaboravi te temelje… \u00a0Atenom priznajemo da je \u010dovjek razumsko bi\u0107e. Tamo se rodila filozofija, tu je \u010dovjek po\u010deo otkrivati sebe. U Rimu je pravnim normama udaren temelj na kojem se Europa bazira, na raznim pravima. Ali zakazao je simbol Jeruzalema – Uskrsnu\u0107e Kristovo. Tu je po\u010detak Europi i kad su apostoli donijeli kr\u0161\u0107anstvo. To je njena pro\u0161lost, korijen Europe koja se odmakla od Mediterana. Njena je zada\u0107a primaknuti se Mediteranu po kojem mo\u017ee biti \u0161to mo\u017ee i treba biti – snaga koja povezuje cijeli svijet \u2013 Afriku, Aziju i druge. Europa ima svoju zada\u0107u! Ali mo\u0107i \u0107e je ispuniti ako je objedini. Mi smo sretni \u0161to smo na Mediteranu gdje je kultura i gdje je Europa nikla\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107. U njegovoj skupini je bio i \u0161ijitski vo\u0111a iz Libanona koji je rekao da sa srcem \u010dekaju papu. \u201eI Libanon je mala Bosna. Multinacionalan, multikulturalan, a zbog gra\u0111anskog rata je bio veliki egzodus uglavnom kr\u0161\u0107ana. Kao \u0161to \u0107e i Bosna, ako odu kr\u0161\u0107ani Hrvati, izgubiti svoj identitet. Nemaju budu\u0107nosti ako se ne budu borili muslimani i pravoslavci da Hrvati tamo ostanu\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

Isti\u010de da su jedno \u017eelje a drugo realnost, no na susretu se osjetilo ozra\u010dje visokog stupnja \u017eelje. \u201e Mi \u017eelimo mir, \u017eelimo suradnju, \u017eelimo zajedno \u017eivjeti i nema nam druge budu\u0107nosti. Ali nije lako \u017eivjeti zajedno. Za\u0161to nije lako? Teolo\u0161ki gledano odgovor je jednostavan. Bez toga se ne mo\u017ee shvatiti, razumjeti i staviti u pogon borbe za mir: \u010dovjek je po svojoj strukturi ranjeno bi\u0107e. Kr\u0161\u0107anin ka\u017ee da ga zato treba osloboditi te ranjenosti, milo\u0161\u0107u Bo\u017ejom zamilovati. \u010covjek i dalje ostaje slab, ali je po kr\u0161tenju ja\u010di. Jer nije njegova snaga da mo\u017ee dobro \u010diniti. Nego netko tko ga ospoboljava da mo\u017ee \u010diniti dobro. Zato papa ka\u017ee da je opasnost za mir kad ljudi po\u010dnu otpisivati Boga. Te\u0161ko nam je jer smo ranjeni, ali smo spa\u0161eni i otkupljeni \u2013 to je druga istina o \u010dovjeku. Ako uspijemo da nam srce bude mirno, a mo\u017ee biti mirno samo ako je Bo\u017eja milost u njemu. Ako smo grijehom zatrovani na\u0161e srce je nemirno i ne mo\u017eemo biti graditelji mira. Zato se moramo osloba\u0111ati svega \u0161to je protivno miru. Prema tome, osobito mi kr\u0161\u0107ani imamo razloga re\u0107i ‘Mo\u017ee se!’. I mo\u017eemo u\u010diniti sve da mir zavlada\u201c zaklju\u010duje nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107.<\/p>\n

O Zajednici sv. Egidija<\/em><\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\"\"<\/a>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n

\u00a0 O temi mira dugo se raspravlja i o njoj je osobito progovorio Drugi vatikanski sabor \u010dija se 50. obljetnica obilje\u017eava i posebnom Sinodom i progla\u0161enjem Godine vjere. I papa Pavao VI. koji je zaklju\u010dio Drugi Vatikanski koncil uveo je Svjetski dan mira. Svake godine je uz taj dan papina poruka o raznim temama: odgoj obitelj, razvoj, ljubav, dijalog, sve \u0161to mo\u017ee doprinijeti u\u010dvr\u0161\u0107enju i razvoju mira. Nadbiskup osobito pohvaljuje anga\u017eiranost Zajednice sv. Egidija osnovane poslije Drugog vatikanskog koncila, a potaknute idejom o va\u017enosti uloge laika u \u017eivotu Crkve i dru\u0161tva. U to vrijeme srednjo\u0161kolac Riccardi u Rimu bio je potaknut idejom da kao mladi\u0107 pokrene inicijativu sa svojim kolegama istomi\u0161ljenicima, najprije u \u017eupi a poslije na periferiji grada Rima, kako bi dali doprinos u vjerni\u010dkom \u017eivotu. Najprije su po\u010deli pomagati u\u010denicima u \u0161kolama, pa siromasima. Osnovana je Zajednica sv. Egidija koja sad ima razgranatu mre\u017eu u 73 zemlje; 60 000 \u010dlanova je te zajednice u svijetu. Laici iz te zajednice su vrlo aktivni u organizaciji molitvenog susreta za mir ve\u0107 25 puta. God. 1986. prvi put je bio susret u Asizu kojeg je providonosno po\u010deo Ivan Pavao II. U tome su mu pomogli osobito \u010dlanovi Zajednice sv. Egidija. Zahvaljuju\u0107i entuzijastu Riccardiju koji je sad ministar za me\u0111unarodnu suradnju i integraciju u talijanskoj vladi, taj se molitveni susret nastavio odr\u017eavati u razli\u010ditm dijelovima Europe. Jednom je bio u Washingtonu, te uglavnom u Europi: Rimu, Var\u0161avi, Malti, Briselu, Padovi, Barceloni, Genovi, Achenu, Krakowu, Cipru, M\u00fcnchenu. Svaki put razli\u010dita tema, ali se bazira oko mira, ekumenizma i dijaloga. Uz karizmu te udruge da poma\u017ee siromasima, njihova je karizma njegovati ekumenizam i dijalog, osobito dalje podr\u017eavati Duh Assiza i dijalog me\u0111u religijama.<\/p>\n

\u00a0Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Za mir treba trajno moliti, oko njega nastojati, ali mir treba i njegovati i \u010duvati, isti\u010de zadarski nadbiskup \u017delimir …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1,8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8292"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8292"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8292\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8693,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8292\/revisions\/8693"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8292"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8292"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8292"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}