{"id":7963,"date":"2012-05-23T11:49:55","date_gmt":"2012-05-23T10:49:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=7963"},"modified":"2018-07-29T00:22:16","modified_gmt":"2018-07-28T23:22:16","slug":"kongregacija-za-nauk-vjere-nota-s-pastoralnim-smjernicama-za-godnu-vjere","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=7963","title":{"rendered":"Kongregacija za nauk vjere: Nota s pastoralnim smjernicama za Godnu vjere"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Nota s pastoralnim smjernicama za Godinu vjere<\/h2>\n
\n

Kongegacija za nauk vjere<\/p>\n

Uvod<\/em><\/p>\n

Apostolskim pismom Porta fidei od 11. listopada 2011., Sveti Otac Benedikt XVI. proglasio je Godinu vjere. Ona \u0107e zapo\u010deti 11. listopada 2012., na pedesetu obljetnicu otvorenja Drugoga vatikanskog koncila a zavr\u0161it \u0107e 24. studenoga 2013., na svetkovinu Gospodina na\u0161ega Isusa Krista Kralja svega stvorenja.\u00a0
\nTa \u0107e godina biti prava prilika vjernicima da dublje shvate kako je temelj kr\u0161\u0107anske vjere \u201csusret s doga\u0111ajem, sa Osobom, koja \u017eivotu daje novi obzor i zajedno s time kona\u010dni pravac\u201d [1]. Vjeru, utemeljenu na susretu s Isusom Kristom uskrslim, \u0107e se mo\u0107i ponovno otkriti u cjelini i svem njezinu sjaju. \u201cI u na\u0161im danima vjera je dar koji treba iznova otkriti, njegovati i svjedo\u010diti\u201d, da Gospodin \u201cudijeli svakom od nas da \u017eivimo ljepotu i radost svoje pripadnosti Kristu\u201d [2].
\nPo\u010detak Godine vjere podudara se sa zahvalnim sje\u0107anjem na dva velika doga\u0111aja koja su ozna\u010dila lice Crkve u na\u0161im danima: pedesetu obljetnicu otvorenja Drugog vatikanskog koncila, kojeg je sazvao Ivan XXIII. (11. listopada 1962.), i dvadesetu obljetnicu progla\u0161enja Katekizma Katoli\u010dke Crkve, kojeg je Crkvi dao Ivan Pavao II. (11. listopada 1992.).
\nKoncil je, prema papi Ivanu XXIII., \u017eelio \u201cprenijeti nauk u \u010distom i netaknutom obliku, bez ubla\u017eavanja ili neto\u010dnog predstavljanja\u201d, tako da se \u201cto sigurno i nepromjenjivo u\u010denje, koje se mora vjerno po\u0161tivati, produbljuje i predstavlja na onaj na\u010din koji odgovara zahtjevima na\u0161eg vremena\u201d [3]. U vezi s tim, od presudne je va\u017enosti po\u010detak dogmatske konstitucije Lumen gentium: \u201cSvjetlo naroda je Krist pa stoga ovaj Sveti sabor, sabran u Duhu Svetom, \u017earko \u017eeli njegovom svjetlo\u0161\u0107u, koja odsijeva na licu Crkve, prosvijetliti sve ljude navje\u0161\u0107uju\u0107i evan\u0111elje svemu stvorenju (usp. Mk 16, 15)\u201d [4].\u00a0
\nPolaze\u0107i od Kristova svjetla koje \u010disti, prosvjetljuje i posve\u0107uje u slavljima svete liturgije (usp. Konstitucija Sacrosanctum Concilium) i svojom bo\u017eanskom rije\u010dju (usp. Dogmatska konstitucija Dei Verbum), Koncil temeljito obra\u0111uje duboku narav Crkve (usp. Dogmatska konstitucija Lumen gentium) i njezin odnos sa suvremenim svijetom (usp. Pastoralna konstitucija Gaudium et spes). Oko te \u010detiri konstitucije, koje su pravi sto\u017eeri Koncila, raspore\u0111ene su deklaracije i dekreti, koje obra\u0111uju neke od najve\u0107ih izazova na\u0161eg doba.
\nNakon Koncila, Crkva je \u2013 u kontinuitetu s \u010ditavom predajom, pod sigurnim vodstvom U\u010diteljstva \u2013 poradila na prihva\u0107anju i usvajanju svoga bogatog nauka. Da bi potpomogli ispravno prihva\u0107anje Koncila, pape su vi\u0161e put sazvale Biskupsku sinodu [5], koju je 1965. ustanovio sluga Bo\u017eji Pavao VI., ponudiv\u0161i Crkvi jasne smjernice kroz razne posinodske apostolske pobudnice. Idu\u0107e op\u0107e zasjedanje Biskupske sinode, \u0161to \u0107e se odr\u017eati u listopadu 2012., imat \u0107e za temu: Nova evangelizacija za preno\u0161enje kr\u0161\u0107anske vjere.
\nVe\u0107 od po\u010detka svog pontifikata, papa Benedikt XVI. se odlu\u010dno zauzimao za ispravno shva\u0107anje Koncila, odbaciv\u0161i takozvanu \u201chermeneutiku diskontinuiteta i raskida\u201d kao pogre\u0161nu te promi\u010du\u0107i onu koju je on sam nazvao \u201chermeneutikom reforme, obnove u kontinuitetu jedinog subjekta \u2013 Crkve, koju nam je Gospodin darovao; to je subjekt koji raste u vremenu i razvija se, no ipak ostaje uvijek isti, jedan jedini subjekt putuju\u0107eg Bo\u017ejeg naroda\u201d [6].
\nKatekizam Katoli\u010dke Crkve, u tom istom duhu, s jedne strane je \u201cistinski plod Drugog vatikanskog koncila\u201d [7], a s druge \u017eeli potpomo\u0107i njegovo prihva\u0107anje. Izvanredna Biskupska sinoda sazvana prigodom dvadesete obljetnice zatvaranja Drugog vatikanskog koncila i sa ciljem da ocijeni kako je prihva\u0107en kod vjernik\u00e2, predlo\u017eila je da se pripremi taj Katekizam kako bi se Bo\u017ejem narodu pru\u017eio sa\u017eetak \u010ditavog katoli\u010dkog nauka i tekst koji \u0107e biti siguran putokaz pri izradi mjesnih katekizama. Papa Ivan Pavao II. je prihvatio taj prijedlog kao \u017eelju \u201ckoja potpuno odgovara stvarnoj potrebi op\u0107e Crkve i krajevnih Crkava\u201d [8]. Sastavljen u suradnji sa svim biskupima Katoli\u010dke Crkve, taj Katekizam \u201cdoista izra\u017eava ono \u0161to se mo\u017ee nazvati \u2018simfonijom\u2019 vjere\u201d [9].
\nKatekizam sadr\u017ei \u201cnovo i staro (usp. Mt 13, 52), jer vjera je uvijek ista i ujedno izvor uvijek novog svjetla. Da bi odgovorio na ta dva zahtjeva, Katekizam Katoli\u010dke Crkve s jedne strane ponavlja \u2018stari\u2019 red, tradicionalni, kojeg je slijedio ve\u0107 katekizam svetog Pija V., dijele\u0107i sadr\u017eaj na \u010detiri dijela: Vjerovanje, sveta liturgija, sa sakramentima u prvom planu; \u017eivot u Kristu, izlo\u017een po\u010dev\u0161i od zapovijedi; i na kraju kr\u0161\u0107anska molitva. No, istodobno, taj je sadr\u017eaj \u010desto izra\u017een na \u2018novi\u2019 na\u010din, da bi se odgovorilo na pitanja na\u0161eg doba\u201d [10]. Taj je Katekizam \u201cvrijedno i legitimno sredstvo u slu\u017ebi crkvenog zajedni\u0161tva\u201d i \u201csigurna norma za pou\u010davanje vjeri\u201d [11]. U njemu sadr\u017eaji vjere nalaze \u201csvoju sustavnu i sveobuhvatnu sintezu. Tu, naime, izlazi na vidjelo bogatstvo nauka kojeg je Crkva prihvatila, \u010duvala i pru\u017eala u svojoj dvijetisu\u0107ljetnoj povijesti. Od Svetog Pisma do crkvenih otaca, od u\u010ditelj\u00e2 teologije do svetaca koji su \u017eivjeli u raznim razdobljima povijesti, Katekizam pru\u017ea stalni spomen na mnoge na\u010dine na koje je Crkva razmi\u0161ljala o svojoj vjeri i sve vi\u0161e napredovala u nauku tako da mo\u017ee pru\u017eiti sigurnost vjernicima u njihovu vjerni\u010dkom \u017eivotu\u201d [12].
\nGodina vjere \u017eeli pridonijeti novom obra\u0107enju Gospodinu Isusu i ponovnom otkrivanju vjere, kako bi svi \u010dlanovi Crkve bili vjerodostojni i radosni svjedoci uskrsloga Gospodina u dana\u0161njem svijetu, koji su kadri mnogim ljudima koji tra\u017ee Boga pokazati \u201cvrata vjere\u201d. Ta \u201cvrata\u201d \u0161irom otvaraju \u010dovjekov pogled na Isusa Krista, prisutnog me\u0111u nama \u201cu sve dane \u2013 do svr\u0161etka svijeta\u201d (Mt 28, 20). On nam pokazuje kako se \u201cumije\u0107e \u017eivljenja\u201d u\u010di \u201cu sna\u017enom odnosu s njim\u201d [13]. \u201cSvojom ljubavlju, Isus Krist privla\u010di sebi ljude svih pokoljenja: u svakom dobu on sabire svoju Crkvu povjeravaju\u0107i joj navije\u0161taj evan\u0111elja, s nalogom koji ne zastarijeva. Zbog toga i danas postoji potreba za sna\u017enijim zauzimanjem Crkve za novu evangelizaciju kako bi se ponovno otkrilo radost vjere i iznova prona\u0161lo odu\u0161evljenje za preno\u0161enje vjere\u201d [14].
\nPo nalogu pape Benedikta XVI. [15] Kongregacija za nauk vjere, u dogovoru s nadle\u017enim dikasterijima Svete Stolice i uz pomo\u0107 Odbora za pripremu Godine vjere [16], sastavila je ovu Notu s nekim prijedlozima za \u017eivljenje ovog milosnog vremena, ne isklju\u010duju\u0107i ostale inicijative koje Duh Sveti bude htio pobuditi me\u0111u pastirima i vjernicima u raznim dijelovima svijeta.<\/p>\n

Smjernice<\/p>\n

\u201cZnam komu sam povjerovao\u201d (2 Tim 1, 12): te rije\u010di svetog Pavla poma\u017eu nam shvatiti da je vjera \u201cprije svega \u010dovjekovo osobno prianjanje Bogu, istodobno, neodvojivo od toga, jest i slobodan pristanak uza svu istinu \u0161to ju je Bog objavio\u201d [17]. Vjera kao osobno pouzdanje u Boga i vjera koju ispovijedamo u vjerovanju su neraskidivo pozvani, jedna na drugu upu\u0107uju i jedna drugu zahtijevaju. Postoji duboka veza izme\u0111u \u017eivljene vjere i njezinih sadr\u017eaja: vjera svjedok\u00e2 i ispovjedalaca je tako\u0111er vjera apostol\u00e2 i nau\u010ditelj\u00e2 Crkve.
\nU tome smislu, slijede\u0107e smjernice za Godinu vjere \u017eele pomo\u0107i bilo susret s Kristom preko istinskih svjedok\u00e2 vjere bilo sve ve\u0107e poznavanje njezinih sadr\u017eaja. Rije\u010d je o prijedlozima koji \u017eele, u obliku primjer\u00e2, potaknuti spreman odgovor Crkve na poziv Svetog Oca da se ovu Godinu u punini \u017eivi kao posebno \u201cvrijeme milosti\u201d [18]. Radosno otkrivanje vjere mo\u0107i \u0107e tako\u0111er pridonijeti u\u010dvr\u0161\u0107ivanju jedinstva i zajedni\u0161tva me\u0111u razli\u010ditim stvarnostima koje \u010dine veliku obitelj Crkve.\u00a0<\/p>\n

I. Na razini op\u0107e Crkve<\/p>\n

1. Glavni crkveni doga\u0111aj na po\u010detku Godine vjere bit \u0107e 13. Op\u0107e zasjedanje Biskupske sinode, koju je papa Benedikt XVI. sazvao za mjesec listopad 2012. a posve\u0107ena je Novoj evangelizaciji za preno\u0161enje kr\u0161\u0107anske vjere. Tijekom Sinode, dana 11. listopada 2012., odr\u017eat \u0107e se sve\u010dana proslava po\u010detka Godine vjere, u spomen na pedesetu obljetnicu otvorenja Drugog vatikanskog koncila.
\n2. U Godini vjere treba potaknuti vjernike da hodo\u010daste Petrovoj Stolici, da ondje ispovjede vjeru u Boga Oca, Sina i Duha Svetoga, u jedinstvu s onim koji je danas pozvan u\u010dvrstiti svoju bra\u0107u u vjeri (usp. Lk 22, 32). Va\u017eno je poticati tako\u0111er hodo\u010da\u0161\u0107a u Svetu zemlju, mjesto koje je prvo vidjelo prisutnost Isusa, Spasitelja, i Marije, njegove majke.
\n3. Tijekom te Godine bit \u0107e korisno pozvati vjernike da se s posebnom pobo\u017eno\u0161\u0107u obra\u0107aju Mariji, slici Crkve, koja \u201cu sebi ujedinjuje i odra\u017eava najve\u0107a na\u010dela vjere\u201d [19]. Trebat \u0107e zato ohrabriti svaku inicijativu koja poma\u017ee vjernicima prepoznati posebnu ulogu Marije u otajstvu spasenja, sinovski je ljubiti i nasljedovati njezinu vjeru i kreposti. U tu \u0107e svrhu biti itekako korisno organizirati hodo\u010da\u0161\u0107a, proslave i susrete u najve\u0107im marijanskim sveti\u0161tima.
\n4. Slijede\u0107i Svjetski dan mladih u Rio de Janeiru u srpnju 2013. pru\u017eit \u0107e povla\u0161tenu prigodu mladima da iskuse radost koju daju vjera u Gospodina Isusa i zajedni\u0161tvo sa Svetim Ocem, u velikoj obitelji Crkve.
\n5. Nadamo se da \u0107e se organizirati simpoziji, skupovi i ve\u0107a okupljanja, tako\u0111er na me\u0111unarodnoj razini, koji \u0107e pomo\u0107i susret s istinskim svjedo\u010denjima vjere i upoznavanje sadr\u017eaja katoli\u010dkog nauka. Opa\u017eaju\u0107i kako i danas Bo\u017eja rije\u010d nastavlja rasti i \u0161iriti se, bit \u0107e va\u017eno svjedo\u010diti da u Isusu Kristu \u201csve boli i \u010de\u017enje ljudskog srca nalaze ispunjenje \u201d [20] i da vjera \u201cpostaje novo mjerilo shva\u0107anja i djelovanja koje mijenja \u010ditav \u010dovjekov \u017eivot\u201d [21]. Neki \u0107e skupovi biti osobito posve\u0107eni ponovnom otkrivanju u\u010denj\u00e2 Drugog vatikanskog koncila.
\n6. Za sve vjernike, Godina vjere \u0107e pru\u017eiti zgodnu priliku da prodube poznavanje glavnih dokumenata Drugog vatikanskog koncila i prou\u010davaju Katekizam Katoli\u010dke Crkve. To vrijedi napose za kandidate za sve\u0107eni\u0161tvo, prije svega tijekom propedeuti\u010dke godine ili prvih godina teolo\u0161kih studija, za novakinje i novake ustanova posve\u0107enog \u017eivota i dru\u017ebi apostolskog \u017eivota, kao i za one koji prolaze razdoblje razlu\u010divanja sa ciljem pridru\u017eivanja nekoj udruzi ili crkvenom pokretu.
\n7. Ova Godina bit \u0107e povoljna prilika svim vjernicima da poka\u017eu ve\u0107u osjetljivost za homilije, kateheze, govore i ostale istupe Svetog Oca. Pastiri, posve\u0107ene osobe i vjernici laici bit \u0107e pozvani da s novim poletom stvarno i srcem prianjaju uz nauk Petrova nasljednika.
\n8. Po\u017eeljno je da se tijekom Godine vjere, u suradnji s Papinskim vije\u0107em za promicanje jedinstva kr\u0161\u0107ana, prire\u0111uju razne ekumenske inicijative koje \u0107e imati za cilj pridonositi \u201cponovnoj uspostavi jedinstva\u201d koja je \u201cjedan od poglavitih ciljeva Svetoga ekumenskog Drugog vatikanskog koncila\u201d [22]. Na poseban na\u010din, odr\u017eat \u0107e se jedno sve\u010dano ekumensko slavlje na kojem \u0107e svi kr\u0161tenici ponovno potvrditi vjeru u Krista.
\n9. Pri Papinskom vije\u0107u za promicanje nove evangelizacije osnovat \u0107e se odgovaraju\u0107e Tajni\u0161tvo koje \u0107e imati zadatak koordinirati sve inicijative vezane uz Godinu vjere \u0161to ih budu organizirali razni dikasteriji Svete Stolice ali i sve druge doga\u0111aje od va\u017enosti za op\u0107u Crkvu. Bit \u0107e uputno obavijestiti na vrijeme spomenuto Tajni\u0161tvo o glavnim doga\u0111ajima koji \u0107e se organizirati tijekom te Godine; ono \u0107e mo\u0107i tako\u0111er sugerirati prikladne inicijative u tom pogledu. Tajni\u0161tvo \u0107e otvoriti posebnu web stranicu sa ciljem da pru\u017ei sve korisne informacije kako bi se Godinu vjere proslavilo na \u0161to plodonosniji na\u010din.
\n10. Na zavr\u0161etku te Godine, na svetkovinu Na\u0161ega Gospodina Isusa Krista Kralja svega stvorenja, odr\u017eat \u0107e se euharistija koju \u0107e slaviti Sveti Otac, tijekom koje \u0107e se obnoviti ispovijest vjere.<\/p>\n

II. Na razini biskupskih konferencij\u00e2 [23]<\/p>\n

1. Biskupske konferencije mo\u0107i \u0107e posvetiti jedan studijski dan temi vjere, njezinu osobnom svjedo\u010denju i njezinu preno\u0161enju novim nara\u0161tajima, sa svije\u0161\u0107u o posebnom poslanju biskup\u00e2 kao u\u010ditelja i \u201cglasnika vjere\u201d [24].
\n2. Bit \u0107e korisno potaknuti ponovno objavljivanje dokumenata Drugog vatikanskog koncila, Katekizma Katoli\u010dke Crkve i njegova Kompendija, tako\u0111er u d\u017eepnom i skromnijem izdanju, te poraditi na njihovu ve\u0107em distribuiranju putem elektronskih sredstava i suvremenih tehnologija.
\n3. Po\u017eeljno je ulo\u017eiti nove napore oko prevo\u0111enja dokumenata Drugog vatikanskog koncila i Katekizma Katoli\u010dke Crkve na jezike na kojima ti tekstovi jo\u0161 uvijek nisu prevedeni. Poti\u010du se inicijative bratske potpore za te prijevode na lokalne jezike u misijskim krajevima, gdje krajevne Crkve ne mogu pokriti te tro\u0161kove. Neka se to provodi pod vodstvom Kongregacije za evangelizaciju narod\u00e2.
\n4. Pastiri \u0107e se truditi promicati televizijske i radijske emisije, filmove i publikacije posve\u0107ene temi vjere, njezinim na\u010delima i sadr\u017eajima, kao i zna\u010denju Drugog vatikanskog koncila za Crkvu, dostupne \u0161iroj publici. U tome \u0107e se slu\u017eiti novim komunikacijskim jezicima, koje mogu razumjeti \u0161iri dru\u0161tveni slojevi.
\n5. Sveci i bla\u017eenici su istinski svjedoci vjere [25]. Bit \u0107e zato uputno da biskupske konferencije porade na \u0161to boljem upoznavanja svetaca sa svoga teritorija, koriste\u0107i u tu svrhu tako\u0111er suvremena sredstva dru\u0161tvene komunikacije.
\n6. Suvremeni je svijet osjetljiv na odnos izme\u0111u vjere i umjetnosti. U tome smislu se biskupskim konferencijama preporu\u010duje da \u2013 po mogu\u0107nosti u suradnji s ostalim vjerskim zajednicama \u2013 \u0161to bolje iskoriste mogu\u0107nost kori\u0161tenja umjetni\u010dke ba\u0161tine s podru\u010dja povjerenog njihovoj pastoralnoj brizi u katehetske svrhe.
\n7. Predava\u010di u Centrima za teolo\u0161ke studije, sjemeni\u0161tima i na katoli\u010dkim sveu\u010dili\u0161tima pozvani su pokazati u svom u\u010denju koliku va\u017enost sadr\u017eaji Katekizma Katoli\u010dke Crkve i njihove implikacija imaju za discipline koje predaju.
\n8. Bit \u0107e korisno pripremiti, uz pomo\u0107 teolog\u00e2 i stru\u010dnih autor\u00e2, bro\u0161ure i listi\u0107e apologetskog karaktera (usp. 1 Pt 3, 15) dostupne \u0161to ve\u0107em broju ljudi. Svaki \u0107e vjernik mo\u0107i tako odgovoriti na te\u0161ka pitanja i izazove koji se name\u0107u u raznim kulturnim podru\u010djima, bilo da se ti\u010du sljedbi, problema vezanih uz sekularizaciju i relativizam ili pak \u201cpitanja koja dolaze iz promijenjenog mentaliteta a koji, osobito danas, svodi razumu sigurne \u010dinjenice isklju\u010divo na sigurnosti koje pru\u017eaju znanstvena i tehnolo\u0161ka otkri\u0107a\u201d [26], ili se ti\u010du ostalih posebnih pitanja.
\n9. Po\u017eeljno je preispitati mjesne katekizme i razne katehetske priru\u010dnike i druga pomagala koja se koriste u krajevnim Crkvama, da bi se zajam\u010dilo da budu potpuno u skladu s Katekizmom Katoli\u010dke Crkve [27]. U slu\u010daju da neki katekizmi ili priru\u010dnici za katehezu nisu potpuno u skladu s Katekizmom, ili se u njima zapaze neki nedostaci, mo\u0107i \u0107e se zapo\u010deti s izradom novih, eventualno po uzoru i uz pomo\u0107 ostalih biskupskih konferencija koje su se ve\u0107 pobrinuli da isprave takve nedostatke.
\n10. Godina vjere bit \u0107e tako\u0111er prikladno vrijeme da se, u suradnji s mjerodavnom Kongregacijom za katoli\u010dki odgoj, preispita prisutnost sadr\u017eaja Katekizma Katoli\u010dke Crkve u Temeljnim uredbama (Ratio) za formaciju budu\u0107ih sve\u0107enika kao i u kurikulumu njihovih teolo\u0161kih studija.<\/p>\n

III. Na biskupijskoj razini<\/p>\n

1. Po\u017eeljno je da se u svakoj krajevnoj Crkvi organizira proslava otvorenja Godine vjere i njezino sve\u010dano zaklju\u010denje, u kojima \u0107emo \u201cispovjediti vjeru u Uskrslog Gospodina u na\u0161im katedralama i u crkvama u cijelom svijetu \u201d [28].
\n2. Bit \u0107e po\u017eeljno da se u svim biskupijama svijeta organizira studijski dan posve\u0107en Katekizmu Katoli\u010dke Crkve, pozivaju\u0107i da u njemu na osobit na\u010din sudjeluju sve\u0107enici, posve\u0107ene osobe i katehisti. U toj \u0107e prigodi, na primjer, mo\u0107i biti uprili\u010den susret predstavnika isto\u010dnih katoli\u010dkih biskupija sa sve\u0107enicima na kojem \u0107e ovi svjedo\u010diti o svojoj posebnoj osjetljivosti i liturgijskoj tradiciji unutar jedne vjere u Krista. Tako \u0107e mlade krajevne Crkve u misijskim krajevima imati priliku pru\u017eiti novo svjedo\u010danstvo one radosti vjere kojom se tako sna\u017eno odlikuju.
\n3. Svaki biskup mo\u017ee posvetiti jedno svoje pastoralno pismo temi vjere, u kojem \u0107e dozvati vjernicima u svijest va\u017enost Drugog vatikanskog koncila i Katekizma Katoli\u010dke Crkve, vode\u0107i ra\u010duna o posebnim pastoralnim okolnostima dijela Bo\u017ejeg naroda koji mu je povjeren.
\n4. Po\u017eeljno je da se u svakoj biskupiji, pod vodstvom biskupa, organiziraju katehetski susreti, namijenjeni mladima i onima koji tra\u017ee smisao \u017eivota, koji \u0107e im pomo\u0107i otkriti ljepotu crkvene vjere, promi\u010du\u0107i susrete sa zna\u010dajnim svjedocima vjere.
\n5. Bit \u0107e uputno da svaka krajevna Crkva ocijeni kako su Drugi vatikanski koncil i Katekizam Katoli\u010dke Crkve prihva\u0107eni u njezinu \u017eivotu i poslanju, osobito na katehetskom polju. U tome smislu se nadamo da \u0107e se poduzeti novi napori od strane katehetskih ureda pojedinih biskupija, koje \u2013 uz pomo\u0107 komisija za katehezu biskupskih konferencija \u2013 imaju du\u017enost brinuti za teolo\u0161ku izobrazbu katehista.\u00a0
\n6. Trajna formacija klera mo\u0107i \u0107e, osobito u ovoj Godini vjere, biti usredoto\u010dena na dokumente Drugog vatikanskog koncila i Katekizam Katoli\u010dke Crkve, obra\u0111uju\u0107i, primjerice, teme kao \u0161to su \u201cnavje\u0161taj Krista uskrslog\u201d, \u201cCrkva \u2013 sakrament spasenja\u201d, \u201cevangelizacijsko poslanje u dana\u0161njem svijetu\u201d, \u201cvjera i nevjera\u201d, \u201cvjera, ekumenizam i me\u0111ureligijski dijalog\u201d, \u201cvjera i vje\u010dni \u017eivot\u201d, \u201chermeneutika reforme u kontinuitetu\u201d, \u201cKatekizam u redovnoj pastoralnoj skrbi\u201d.
\n7. Biskupe se poziva da organiziraju, osobito u korizmenom vremenu, pokorni\u010dka slavlja u kojima \u0107e svi mo\u0107i moliti od Boga opro\u0161tenje, na poseban na\u010din za grijehe protiv vjere. Ova \u0107e Godina biti tako\u0111er prava prigoda svim vjernicima da s ve\u0107om vjerom i \u010de\u0161\u0107e pristupaju sakramentu pokore.
\n8. Nadamo se da \u0107e akademski svijet i svijet kulture prepoznati ovu Godinu kao novu prigodu za kreativni dijalog izme\u0111u vjere i razuma putem simpozija, skupova i studijskih dana, osobito na katoli\u010dkim sveu\u010dili\u0161tima, da se time poka\u017ee \u201ckako izme\u0111u vjere i autenti\u010dne znanosti ne mo\u017ee biti bilo kakvog sukoba jer oboje, premda razli\u010ditim putovima, te\u017ee istini\u201d [29].
\n9. Bit \u0107e va\u017eno promicati susrete s osobama koje, \u201cpremda tvrde da nemaju dara vjere, ipak iskreno tra\u017ee posljednji smisao i kona\u010dnu istinu o svom \u017eivotu i o svijetu\u201d [30], nadahnjuju\u0107i se tako\u0111er na dijalozima Predvorja pogana, koji su pokrenuti pod vodstvom Papinskog vije\u0107a za kulturu.
\n10. Godina vjere predstavljat \u0107e prigodu da se ve\u0107a pozornost posveti katoli\u010dkim \u0161kolama, koje predstavljaju prikladna mjesta da se u\u010denicima pru\u017ei \u017eivo svjedo\u010danstvo Gospodina i njeguje njihova vjera. U tu se svrhu preporu\u010duje kori\u0161tenje dobrih katehetskih pomagala, kao \u0161to su, na primjer, Kompendij Katekizma Katoli\u010dke Crkve ili Youcat.<\/p>\n

IV. Na razini \u017eup\u00e2 \/ zajednic\u00e2 \/ udrug\u00e2 \/ pokret\u00e2<\/p>\n

1. U pripravi za Godinu vjere, svi su vjernici pozvani \u010ditati i pa\u017eljivo razmi\u0161ljati o apostolskom pismu Porta fidei Svetog Oca Benedikta XVI.
\n2. Godina vjere \u201cbit \u0107e tako\u0111er dobra prigoda za intenzivnije slavljenje vjere u liturgiji, i na osobit na\u010din u euharistiji\u201d [31]. U euharistiji, tom otajstvu vjere i vrelu nove evangelizacije, vjera Crkve se razgla\u0161ava, slavi i ja\u010da. Svi su vjernici pozvani u njoj sudjelovati svjesno, aktivno i plodonosno, da bi bili istinski Gospodinovi svjedoci.
\n3. Sve\u0107enici \u0107e mo\u0107i posvetiti ve\u0107u pa\u017enju prou\u010davanju dokumenata Drugog vatikanskog koncila i Katekizma Katoli\u010dke Crkve, slu\u017ee\u0107i se njihovim sadr\u017eajem za \u017eupni pastoral u svojoj \u017eupi \u2013 katehezu, propovijedanje, pripravu na sakramente. Mogu tako\u0111er pripremiti nizove homilija o vjeri ili nekim njezinim posebnim vidicima, kao \u0161to su primjerice \u201csusret s Kristom\u201d, \u201ctemeljni sadr\u017eaji Vjerovanja\u201d, \u201cvjera i Crkva\u201d [32].
\n4. Katehisti \u0107e mo\u0107i sna\u017enije prionuti doktrinarnom bogatstvu \u0161to ga pru\u017ea Katekizam Katoli\u010dke Crkve i, pod vodstvom svojih \u017eupnika, predvoditi skupine vjernika u \u010ditanju i zajedni\u010dkom produbljivanju toga dragocjenog oru\u0111a, sa ciljem da se stvore male zajednice vjere i svjedo\u010denja Gospodina Isusa.
\n5. Po\u017eeljno je da u \u017eupama do\u0111e do nove zauzetosti u \u0161irenju i razdjeljivanju Katekizma Katoli\u010dke Crkve ili drugih pomagala koji odgovaraju zahtjevima i potrebama obitelji, tih autenti\u010dnih doma\u0107ih Crkava i prvih mjesta preno\u0161enja vjere. To se, primjerice, mo\u017ee u\u010diniti tijekom blagoslova ku\u0107a, kr\u0161tenja odraslih, podjeljivanja sakramenata potvrde i \u017eenidbe. To zasigurno mo\u017ee pridonijeti ispovijedanju i produbljivanju katoli\u010dke vjere \u201cu na\u0161im ku\u0107ama i u na\u0161im obiteljima, tako da svatko uzmogne osjetiti sna\u017enu potrebu bolje upoznati i budu\u0107im nara\u0161tajima prenositi neprolaznu vjeru\u201d [33].
\n6. Promicanje pu\u010dkih misija i ostalih inicijativa u \u017eupama i na radnim mjestima mo\u017ee pomo\u0107i vjernicima da ponovno otkriju dar krsne vjere i zada\u0107u svoga svjedo\u010denja, svjesni da je kr\u0161\u0107anski poziv \u201cpo svojoj naravi tako\u0111er poziv na apostolat\u201d [34].
\n7. U tome vremenu, \u010dlanovi ustanova posve\u0107enog \u017eivota i dru\u017ebi apostolskog \u017eivota toplo su pozvani da se zalo\u017ee u novoj evangelizaciji s novim prianjanjem uz Isusa, u skladu s vlastitim karizmama i u vjernosti Svetom Ocu i zdravom nauku.
\n8. Kontemplativne \u0107e zajednice u Godini vjere posebno moliti za obnovu vjere u Bo\u017ejem narodu i za novi polet u njezinu preno\u0161enju mladim nara\u0161tajima.
\n9. Crkvene udruge i pokreti su pozvani promicati posebne inicijative koje \u0107e, kroz doprinos njihove karizme i u suradnji s mjesnim pastirima, pridonijeti tome da veliki doga\u0111aj Godine vjere nai\u0111e na \u0161to \u0161iri odjek. Nove zajednice i crkveni pokreti \u0107e, na kreativan i velikodu\u0161an na\u010din, znati izna\u0107i najprikladnije na\u010dine da pru\u017ee svoje svjedo\u010danstvo vjere u slu\u017eenju Crkvi.
\n10. Svi vjernici, koji su pozvani o\u017eivjeti dar vjere, nastojat \u0107e prenositi vlastito iskustvo vjere i ljubavi [35] u dijalogu sa svojom bra\u0107om i sestrama, tako\u0111er iz ostalih kr\u0161\u0107anskih konfesij\u00e2, sa sljedbenicima ostalih religija, kao i sa onima koji ne vjeruju ili su prema vjeri ravnodu\u0161ni. Nadamo se da \u0107e na taj na\u010din kr\u0161\u0107anski vjernici zapo\u010deti svojevrsnu misiju me\u0111u onima s kojima \u017eive i rade, sa svije\u0161\u0107u da su \u201cprimili poruku spasenja koju valja iznijeti pred svakoga\u201d [36].<\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/p>\n

Vjera je \u201cvjerna suputnica na \u017eivotnom putu koja omogu\u0107uje, uvijek iznova, zamje\u0107ivati \u010dudesa koja Bog \u010dini za nas. Kao ona koja ima za cilj pomo\u0107i nam uo\u010davati znakove vremena u dana\u0161njoj povijesti, vjera obvezuje svakog od nas da postane \u017eivi znak prisutnosti Uskrsloga u svijetu\u201d [37]. Vjera je osobni i ujedno zajedni\u010dki \u010din: ona je Bo\u017eji dar, koji se \u017eivi u krilu velike zajednice Crkve i kojeg se mora prenositi svijetu. Sve inicijative u prigodi Godine vjere trebaju biti osmi\u0161ljene tako da potpomognu radosno otkrivanje i obnovljeno svjedo\u010denje vjere. Ovdje iznesene smjernice i preporuke imaju za cilj pozvati sve \u010dlanove Crkve da se zauzmu da ova Godina bude povla\u0161tena prigoda za dijeljenje onoga \u0161to je kr\u0161\u0107anskim vjernicima najdra\u017ee: Isusa Krista, Otkupitelja \u010dovjeka, Kralja svega stvorenja, \u201cPo\u010detnika i Dovr\u0161itelja vjere\u201d (Heb 12, 2).<\/p>\n

Dano u Rimu, u sjedi\u0161tu Kongregacije za nauk vjere, 6. sije\u010dnja 2012., na svetkovinu Bogojavljenja.<\/p>\n

William kard. Levada
\nPro\u010delnik<\/p>\n

Luis F. Ladari, DI
\nNaslovni nadbiskup Thibice
\nTajnik<\/p>\n

________________________________________
\n[1] Benedikt XVI, Enc. Deus caritas est, 25. prosinca 2005., br. 1.\u00a0
\n[2] Isti, Homilija na blagdan Kr\u0161tenja Gospodinova, 10. sije\u010dnja 2010.
\n[3] Ivan XXIII., Govor na sve\u010danom otvorenju Drugog ekumenskog vatikanskog koncila, 11. listopada 1962.
\n[4] Drugi vatikanski koncil, Dogm. konst. Lumen gentium, br. 1.
\n[5] Na redovitim zasjedanjima Biskupske sinode obra\u0111ivane su slijede\u0107e teme: O\u010duvanje i ja\u010danje katoli\u010dke vjere, njezine cjelovitosti, njezine snage, njezina razvoja, njezine doktrinarne i povijesne dosljednosti (1967.), Ministerijalno sve\u0107eni\u0161tvo i pravda u svijetu (1971.), Evangelizacija u suvremenom svijetu (1974.), Kateheza u na\u0161em dobu (1977.), Kr\u0161\u0107anska obitelj (1980.), Pokora i pomirenje u poslanju Crkve (1983.), Poziv i poslanje laik\u00e2 u Crkvi i svijetu (1987.), Odgoj i izobrazba sve\u0107enik\u00e2 u sada\u0161njim okolnostima (1991.), Posve\u0107eni \u017eivot i njegovo poslanje u Crkvi i svijetu (1994.), Biskup: poslu\u017eitelj evan\u0111elja Isusa Krista za nadu svijeta (2001.), Euharistija \u2013 izvor i vrhunac \u017eivota i poslanja Crkve (2005.), Bo\u017eja rije\u010d u \u017eivotu i poslanju Crkve (2008.).
\n[6] Benedikt XVI., Govor Rimskoj kuriji, 22. prosinca 2005.
\n[7] Isti, Apost. pismo Porta fidei, br. 4.
\n[8] Ivan Pavao II., Govor na zavr\u0161etku Drugog izvanrednog zasjedanja Biskupske sinode, 7. prosinca 1985. Isti je papa, u po\u010detnoj fazi te Sinode, tijekom Angelusa od 24. studenog 1985., rekao: \u201cVjera je temeljno po\u010delo, kamen temeljac, osnovno mjerilo obnove koju je Koncil \u017eelio provesti. Iz vjere proizlaze norme, na\u010dini \u017eivota, prakti\u010dne smjernice u svakoj prigodi\u201d.
\n[9] Isti, Apost. konst. Fidei depositum, 11. listopada 1992., br. 2.
\n[10] Isto, br. 3.
\n[11] Isto, br. 4.
\n[12] Benedikt XVI., Apost. pismo Porta fidei, br. 11.
\n[13] Isti, Discorso ai partecipanti all\u2019Incontro promosso dal Pontificio Consiglio per la Promozione della Nuova Evangelizzazione (Govor sudionicima Susreta odr\u017eanog u organizaciji Papinskog vije\u0107a za promicanje nove evangelizacije), 15. listopada 2011.
\n[14] Isti, Apost. pismo Porta fidei, br. 7.
\n[15] Usp. isto, br. 12.
\n[16] Taj Odbor, osnovan pri Kongregaciji za nauk vjere po nalogu Svetog Oca Benedikta XVI., \u010dine: kardinali William Levada, Francis Arinze, Angelo Bagnasco, Ivan Dias, Francis E. George, Zenon Grocholewski, Marc Ouellet, Mauro Piacenza, Jean-Pierre Ricard, Stanis\u0142aw Ry\u0142ko i Christoph Sch\u00f6nborn; zatim nadbiskupi Luis F. Ladaria i Salvatore Fisichella; te biskupi Mario del Valle Moronta Rodr\u00edguez, Gerhard Ludwig M\u00fcller i Raffaello Martinelli.
\n[17] Katekizam Katoli\u010dke Crkve, br. 150.
\n[18] Benedikt XVI., Apost. pismo Porta fidei, br. 15.
\n[19] Drugi vatikanski koncil, Dogm. konst. Lumen gentium, br. 65.
\n[20] Benedikt XVI., Apost. pismo Porta fidei, br. 13.
\n[21] Isto, br. 6.
\n[22] Drugi vatikanski koncil, Dekr. Unitatis redintegratio, br. 1.
\n[23] Slijede\u0107e smjernice koje su dane za biskupske konferencije vrijede, na sli\u010dan na\u010din, za Sinode biskup\u00e2 ve\u0107ih patrijarhatskih i nadbiskupskih Crkava i za zasjedanja hijerarh\u00e2 ostalih Crkava Istoka sui iuris.
\n[24] Drugi vatikanski koncil, Dogm. konst. Lumen gentium, br. 25.
\n[25] Usp. Benedikt XVI., Apost. pismo Porta fidei, br. 13.
\n[26] Isto, br. 12.
\n[27] Usp. Ivan Pavao II., Apost. konst. Fidei depositum, br. 4.
\n[28] Benedikt XVI., Apost. pismo Porta fidei, br. 8.
\n[29] Isto, br. 12.
\n[30] Isto, br. 10.
\n[31] Isto, br. 9.
\n[32] Usp. Benedikt XVI., Posinod. apost. pob. Verbum Domini, 30. rujna 2010., brr. 59-60 i 74.
\n[33] Isti, Apost. pismo Porta fidei, n. 8.
\n[34] Drugi vatikanski koncil, Dekr. Apostolicam actuositatem, br. 2.
\n[35] Usp. Benedikt XVI., Apost. pismo Porta fidei, br. 14.
\n[36] Drugi vatikanski koncil, Past. konst. Gaudium et spes, br. 1.
\n[37] Benedikt XVI., Apost. pismo. Porta fidei, br. 15<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nota s pastoralnim smjernicama za Godinu vjere Kongegacija za nauk vjere Uvod Apostolskim pismom Porta fidei od 11. listopada 2011., …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":7981,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[27],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/logo_ratzinger1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7963"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7963"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7963\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7965,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7963\/revisions\/7965"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7981"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}