{"id":7324,"date":"2012-04-03T07:23:34","date_gmt":"2012-04-03T06:23:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=7324"},"modified":"2012-05-21T08:40:49","modified_gmt":"2012-05-21T07:40:49","slug":"dr-stjepan-krasic-nastanak-i-razvoj-skolstva-od-antike-do-srednjeg-vijeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=7324","title":{"rendered":"DR. STJEPAN KRASI\u0106: NASTANAK I RAZVOJ \u0160KOLSTVA OD ANTIKE DO SREDNJEG VIJEKA"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u201cNastanak i razvoj \u0161kolstva od antike do srednjeg vijeka\u201d jedinstveno je djelo, zadarski i hrvatski doprinos povijesti europskog i svjetskog \u0161kolstva erudita, znanstvenika i pedagoga prof. dr. Stjepana Krasi\u0107a. Ta je monografija u izdanju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru bila povod susretu mnogih znanstvenika u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u utorak 27. o\u017eujka da sudjeluju u izlaganju o temi sveu\u010dili\u0161ta kao izvornom europskom umu koje je plod srednjovjekovnog vi\u0111enja svijeta i \u010dovjeka. \u201cSamo je europska srednjovjekovna civilizacija iznjedrila sveu\u010dili\u0161te kao dobro osmi\u0161ljenu, specijalizirnau, visoko obrazovanu i institucionaliziranu ustanovu za stjecanje i prijenos znanja. Da nije bilo njega, povijest svijeta bi izgledala puno druga\u010dije. Dana\u0161nja sveu\u010dili\u0161ta su nastavak prirodnog razvoja tih visoko\u0161kolskih ustanova prilago\u0111enih na\u0161em vremenu i potrebama. Druge izvaneuropske civilizacije ne poznaju ne\u0161to takvo, jer su imale drugi odnos prema svijetu i \u010dovjeku\u201d rekao je dr. Krasi\u0107, dodav\u0161i da je arapska \u0160panjolska bila visoko kulturno sredi\u0161te kojim su se u 12. st. nadahnjivali kr\u0161\u0107anski u\u010denjaci \u017eeljni spoznaja, ali se u njoj nikad nije rodila zamisao o osnivanju sveu\u010dili\u0161ta; dokaz da u svojim kulturnim temeljima nije imala potrebne \u010dimbenike da bi ne\u0161to takvo stvorila. O vrijednom Krasi\u0107evom znanstvenom opa\u017eanju govorili su sada\u0161nji i prvi rektor zadarskog sveu\u010dili\u0161ta, prof. dr. Ante Ugle\u0161i\u0107 i prof. dr. Damir Maga\u0161. Djelo je svjetski unikat jer jo\u0161 nitko nije govorio niti je spoznao to \u0161to je Krasi\u0107 u\u010dinio te \u0107e se knjiga prevesti i na engleski jezik, rekao je dr. Ugle\u0161i\u0107. \u201eLjubav za istinom, spoznajom i sijanjem znanja potaknula je dr. Krasi\u0107a da i na hrvatskom jeziku bude objavljeno djelo o nastanku i razvoju \u0161kolstva, jer ga, za\u010du\u0111uju\u0107e, dosad u ovakvom obujmu i na ovaj na\u010din, nije bilo. Na hrvatskom jeziku u \u010diju je vrijednost i institucionalnu va\u017enost prvi i dosad jedini proniknuo, kad je u pitanju sudbonosna i dalekose\u017ena odluka Svete Stolice da je hrvatski jezik jedan od obveznih jezika u naukovanjima Crkve\u201d rekao je dr. Maga\u0161. Krasi\u0107 je odlu\u010dio obraditi temu povijesti \u0161kolstva jer o tome nitko nije pisao. Usprkos nedostatku stru\u010dne literature, uz svoje bogato znanje i iskustvo, Krasi\u0107 je istra\u017eio 600 svjetskih djela o temi razvoja \u0161kolstva u najstarijim razdobljima koja su jo\u0161 uvijek pod velom zaborava i nepoznanica. Iznjedrio je svestranu i bogatu, skladnu i pristupa\u010dnu sintezu na 312 stranica, popra\u0107enu slikama i obja\u0161njenjima. To mo\u017ee samo izuzetan i iskusan znalac pun ljubavi za znanjem i za preno\u0161enjem znanja drugima, rekao je dr. Maga\u0161. Krasi\u0107 suptilno sintetizira spoznaje i \u010dinjenice od Platonove Akademije preko tisu\u0107ljetne prakse sedam slobodnih umije\u0107a, Aleksandrijske \u0161kole i po\u0161asti velikih seoba naroda do irskih monaha, kr\u0161\u0107anskog srednjeg vijeka, karolin\u0161ke renesanse \u0161kolstva i kulturnog preporoda 12. i 13. st. s biskupijskim i samostanskim \u0161kolama s nastankom sveu\u010dili\u0161ta. \u201eKnjiga sadr\u017ei povijest \u0161kolstva od zamisli da se te\u0161ko ste\u010deno znanje sa\u010duva i prenese drugima na sustavan i organiziran na\u010din. To je zada\u0107a \u0161kola koje je trebalo izmisliti, osmisliti i ostvariti, \u0161to je promijenilo tijek povijesti. Zahvaljuju\u0107i toj ustanovi, znanje se nametnulo kao univerzalna kategorija, omogu\u0107iv\u0161i \u010dovjeku pomake, \u0161to je preporodilo svijet\u201c rekao je Krasi\u0107, dodav\u0161i da je ljudski razum za\u010detnik znanja, znanost je njegov najvi\u0161i domet a \u0161kola njegovo rasadi\u0161te. Zada\u0107a \u0161kole je da podu\u010dava i prou\u010dava. Da istra\u017euje, otkriva i razvija svijest o sposobnosti \u010dovjeka da se od zemlje vine u visine rekao je Krasi\u0107. Podsjetio je da prve organizirane \u0161kole potje\u010du iz Gr\u010dke u kojoj je prvi put u povijesti ljudskog roda zapaljena baklja racionalne misli u nastojanju da se razumski sagleda \u010dovjek i svijet. Grci su bolje od ikoga drugoga shva\u0107ali va\u017enost znanja pa su u nj mnogo ulagali, ali su od njega jo\u0161 vi\u0161e dobivali, rekao je Krasi\u0107. Va\u017ean skok naprijed u \u0161kolstvu je u helenizmu od 3. do 1. st. pr. Krista. U\u010denici Grka bili su Rimljani koji su vojni\u010dkim osvajanjem Gr\u010dke do\u0161li u posjed njene kulture i blaga puno ve\u0107eg od osvojenog materijalnog. \u201eGrci su se romanizirali, a Rimljani helenizirali. Ta osmoza dviju kultura urodila je plodovima anti\u010dke civilizacije od koje svijet i danas \u017eivi. Povijesna je zasluga Rimljana da su usvojili i po carstvu pro\u0161irili svijest o potrebi organiziranog \u0161kolovanja i intelektualnog usavr\u0161avanja koje oplemenjuje ljudski duh\u201c rekao je Krasi\u0107. U kasnoj antici seoba naroda toj je veli\u010danstvenoj kulturi zadala te\u017eak udarac. \u201eJedina organizirana ustanova koja je pre\u017eivjela taj op\u0107i potop bila je Crkva koja je nastojala ispuniti prazninu nastalu nestankom rimske politi\u010dke organizacije. Osobitu zaslugu za uspje\u0161nu evangelizaciju i inkulturaciju tih naroda imaju kr\u0161\u0107anski misonari koji su uz evan\u0111elje nosili Platona, Aristotela, Vergilija, Cicerona i druge anti\u010dke umnike, oplemenjuju\u0107i ratni\u010dki na\u010din \u017eivota novih naroda. Brojni dotad ‘nepovijesni’ narodi koji su imali ratoborni i selila\u010dki na\u010din \u017eivota prihvatili su kulturu i kr\u0161\u0107ansku vjeru \u010dime je stvorena pretpostavka za nastanak nove zajednice naroda i kultura koja je obilje\u017eila\u00a0 srednji vijek\u201c rekao je Krasi\u0107. Vojni\u010dki pokoreni Rim svojom vjerom i kulturom oplemenio je pobjedni\u010dke Germane, Slavene i druge narode. Cijeli srednji vijek nastojao je pro\u0161iriti anti\u010dku kulturu. Strpljivim i smi\u0161ljenim radom Crkva je uspostavila odnos s Germanima, novim gospodarima Zapadne Europe, obratila ih je na kr\u0161\u0107anstvo i donijela im anti\u010dku kulturu. Crkveni oci uklju\u010dili su te narode u kr\u0161\u0107ansku duhovnu zajednicu, postav\u0161i ocima nove zapadne civilizacije. Po samostanima su se prepisivala djela anti\u010dkih pisaca ne dopustiv\u0161i da se ugasi znanost. Od 6. i 7. st. u samostanima su otvarane \u0161kole u kojima su se podu\u010davale zaboravljene discipline. \u201ePlod tih nastojanja bio je va\u017ean preporod koji je zna\u010dio izlazak iz kulturno znanstvene recesije i najavio je dolazak boljih vremena. U srednjem vijeku je po\u010dela temeljita obnova znanja i znanosti kojoj dugujemo sav kasniji napredak. U to se vrijeme europski duh prvi put u povijesti po\u010deo osloba\u0111ati naslije\u0111ene zaostalosti i upustio u razmi\u0161ljanje na novi, racionalan na\u010din. Time je obuhva\u0107ena i tehnika \u010dime su udareni temelji prepobrazbe cijelog dru\u0161tva\u201c rekao je Krasi\u0107. Sav pomak u razvoju znanja i znanosti u Zapadnoj Europi bio je priprema za najva\u017eniji kulturni zaokret u srednjem vijeku \u010diji je vrhunac u 12. i 13. st. Tada su procvali medicina, rimsko i kanonsko pravo, filozofija i teologija \u0161to je unijelo novi polet u \u0161kole. \u201eTo je pridonijelo tome da se prvi put u povijesti javi lik intelektualca kao profesionalnog nositelja znanja do\u017eivjev\u0161i punu afirmaciju na visokim \u0161kolama. U\u010denje i mi\u0161ljenje kao istra\u017eiva\u010dki rad postali su dru\u0161tvena profesija \u010diji su zakoni bili propisani i udareni temelji visoko\u0161kolske izobrazbe oli\u010dene u sveu\u010dili\u0161tu s kojim se nije mogla mjeriti nijedna dotada\u0161nja ustanova. Zahvalju\u0107i njima europski intelektualci su od u\u010denika toliko napredovali da su po\u010deli nadma\u0161ivati svoje u\u010ditelje i uzore\u201c rekao je Krasi\u0107. \u00a0Plod dru\u0161tvene i kulturne preobrazbe 12. i 13. st. je otvaranje novih visokih \u0161kola koje su s osnivanjem sveu\u010dili\u0161ta dostigle vrhunac razvoja. Sveu\u010dili\u0161ta su u oblikovanju duhovne i intelektualne fizionomije Europe odigrale presudnu ulogu i bila su pioniri njenog kulturnog i znanstvenog preporoda i jedinstva. Njena sveu\u010dili\u0161ta su bila mo\u0107na pokreta\u010dka snaga napretka i sredi\u0161ta znanstvenog istra\u017eivanja, a radne i proizvodne snage su omogu\u0107avale i dopunjavale taj napredak. \u201ePisac utemeljeno smatra pravim razlogom dekadencije znanja pad Zapadnog Rimskog Carstva pod provalama barbara u velikoj seobi naroda. A nikako crkveni ustroj koji je, koliko je bilo mogu\u0107e, za\u0161titio spoznaje te je srednji vijek bio vrijeme obnove, renesanse, staroga i gradnje novoga\u201c rekao je dr. Maga\u0161. \u201eEuropa se nakon pada Zapadnog Rimskg Carstva prvi put u svojoj povijesti od po\u010detka 13. st. imala \u010dime ponositi. Njena sveu\u010dili\u0161ta su preporodila i unaprijedila Europu i ostatak svijeta. Ona nisu nastala ni iz \u010dega, nego su kao organizirane visoko\u0161kolske ustanove plod dugog razvojnog procesa\u201c rekao je Krasi\u0107. Nakon velike monografije ‘Generalno u\u010dili\u0161te dominikanskog reda u Zadru ili Universitas Jadertina (1996) te Liber almi Studii generalis S. Dominis Iadrae (1684-1790) iz 2006., to je tre\u0107a knjiga o povijesti visokog \u0161kolstva. Tom trilogijom Hrvatska dobiva pregled \u0161kolstva od po\u010detaka u antici do nastanka i razvoja visokog \u0161kolstva u Hrvatskoj. \u201e\u010cast mi je \u0161to sam tim trima knjigama mogao dati doprinos hrvatskoj kulturnoj povijesti ispuniv\u0161i veliku prazninu koja je u njoj postojala\u201c rekao je Krasi\u0107. Knjiga \u010diji su recenzenti prof. dr. Aleksandar Stip\u010devi\u0107 i prof. dr. Ante Simoni\u0107 ima uvod i 16 poglavlja od kojih 15 sadr\u017eava gra\u0111u o povijesnom i strukturalnom razvoju \u0161kolstva od nastanka do otvaranja prvih sveu\u010dili\u0161ta, a posljednje se bavi ulogom knjige u preno\u0161enju znanja. Pisac kronolo\u0161ki opisuje 700 osoba, u\u010ditelja, znanstvenika, filozofa, teologa i mnogih povezanih s razvojem \u0161kolstva u razdoblju od 2500 godina iz cijelog svijeta. Rektor Ugle\u0161i\u0107 je upozorio: \u201eProfesor Krasi\u0107 svojim je radom zaslu\u017eio daleko vi\u0161e nego li mu u ovom trenutku pripada. Nije dobio mjesto akademika koje mu po svemu pripada. Ali to ne umanjuje njegovu vrijednost. Bio je i na\u0161 nesu\u0111eni djelatnik. Nije tada do\u0161ao iz politi\u010dkih razloga. A on je u arhivima utvrdio da je zadarsko sveu\u010dili\u0161te korijen nastanka svih sveu\u010dili\u0161ta na jugoistoku Europe\u201d.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cNastanak i razvoj \u0161kolstva od antike do srednjeg vijeka\u201d jedinstveno je djelo, zadarski i hrvatski doprinos povijesti europskog i svjetskog …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7324"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7324"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7324\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7760,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7324\/revisions\/7760"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7324"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7324"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7324"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}