{"id":7279,"date":"2012-03-29T06:54:43","date_gmt":"2012-03-29T05:54:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=7279"},"modified":"2012-05-21T08:40:50","modified_gmt":"2012-05-21T07:40:50","slug":"doris-pack-hrvatska-i-europska-unija-hnk-zadar-26-03-2012","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=7279","title":{"rendered":"DORIS PACK: HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA, HNK ZADAR, 26. 03. 2012."},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/strong><\/p>\n

DANI KR\u0160\u0106ANSKE KULTURE, ZADAR 2012.<\/strong><\/p>\n

DAN SVEU\u010cILI\u0160TA U ZADRU<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Gostuju\u0107e predavanje gospo\u0111e Doris Pack, EU Parlament<\/strong><\/p>\n

u Hrvatskoj kazali\u0161noj ku\u0107i u Zadru<\/strong><\/p>\n

26. o\u017eujka 2012., 18 sati<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pro\u017eivljavaju\u0107i te\u0161ke dane \u2013<\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

O budu\u0107nosti projekta europskih integracija i ulozi kulture i obrazovanja<\/p>\n

<\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Po\u0161tovani \u017eupanijski i gradski du\u017enosnici,<\/p>\n

Po\u0161tovani predstavnici Sveu\u010dili\u0161ta,<\/p>\n

Po\u0161tovani nadbiskupe Pulji\u0107u,<\/p>\n

Po\u0161tovane gospo\u0111e i gospodo!<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Prije to\u010dno \u010detiri i po godine Sveu\u010dili\u0161te u Zadru dodijelilo mi je po\u010dasni doktorat. Moj je tada\u0161nji govor bio kratak, na vidljivo zadovoljstvo slu\u0161ateljstva. Danas, moram vas upozoriti, morat \u0107ete izdr\u017eati malo du\u017ee, premda \u0107u nastojati ne isku\u0161ati va\u0161e strpljenje.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

U jesen 2007., odr\u017eala sam govor s obzirom na napore oko ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Od tada, kao \u0161to i sami dobro znate, mnogo se toga dogodilo: nakon uspje\u0161no dovr\u0161enih pregovora, u prosincu 2011. godine, Europski je Parlament velikom ve\u0107inom glasao u korist ulaska Hrvatske u Uniju. Nekoliko dana poslije, odr\u017eano je sve\u010dano potpisivanje ugovora. Uslijedio je zatim referendum koji je, barem u formalnom pogledu, bio tako\u0111er uspje\u0161an. Kasnije \u0107u se i na to osvrnuti.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Nakon ratificiranja ulaska od strane svih \u010dlanica Unije, Hrvatska \u0107e za ne\u0161to vi\u0161e od godine dana postati 28. \u010dlanicom Europske Unije. Mnogi od vas znaju da samse u svom politi\u010dkom radu skoro \u010detvrt stolje\u0107a bavila dr\u017eavama zapadnog Balkana i pratila hrvatski put prema Europskoj Uniji. Meni je stoga na poseban na\u010din i osobno zadovoljstvo \u010destitati vam jo\u0161 jednom na ovim uspjesima i na nadolaze\u0107em ulasku u Europsku Uniju, premda mo\u017eda ima me\u0111u nama i onih kojima bi vi\u0161e pristajali izrazi su\u0107uti\u2026<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Ulazak Republike Hrvatske zbiva se u te\u0161kom i turbolentnom vremenu. Naime, zadnjih pet godina na\u0161li smo se izlo\u017eeni ozbiljnim izazovima, za koja ka\u017eemo da su “kriza”: kriza stanovanja, kriza bankovnih sustava, financijska i gospodarska kriza, du\u017eni\u010dka kriza, \u010desto pogre\u0161no nazvana “Euro-krizom”.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Uzroci svih tih kriza bili su i jesu brojni. Svaljivanje krivnje na Europsku Uniju i njene dr\u017eave \u010dlanice u nekim je slu\u010dajevima nepravedno, no u drugima opet uistinu treba re\u0107i da snosimo odgovornost. Doneseni su razni “paketi spa\u0161avanja” i mnoge su mjere poduzete da bi se stanje popravilo a ponavljanje sli\u010dnih stanja sprije\u010dilo. Izvanredni skupovi \u0161efova dr\u017eava ili vlada koji se sazivaju radi rje\u0161avanja pote\u0161ko\u0107a ve\u0107 su davno postali redovitima. Od sredine ove godine tzv. “Europski stabilizacijski mehanizam” (ESM) treba osigurati trajnu stabilnost Euro-zone.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Ho\u0107e li sve to biti dovoljno?<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Mi\u0161ljenja su razli\u010dita. Ni ja sama ne mogu vam na ovo pitanje dati odgovor s ve\u0107om mjerom sigurnosti.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Me\u0111utim, htjela bih vam progovoriti o jednoj drugoj krizi, koja se \u010desto promatra kao ne\u0161to \u0161to stvara kolateralnu \u0161tetu, koja prati onu prvotnu, ali koja po mom sudu klju\u010da ve\u0107 du\u017ee vremena. Radi se o krizi povjerenja.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Povjerenje u politi\u010dare tradicionalno je uvijek na vrlo niskom stupnju. Kod bilo kojeg mjerenja ugleda raznih zanimanja, politi\u010dari su, uz agente osiguranja i financijske du\u017enosnike, uvijek na samom dnu. Usput, ja smatram takve klasifikacije nepravednima prema svima trima spomenutim zanimanjima\u2026<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Jo\u0161 je ozbiljniji neodstatak povjerenja u europske institucije. Po prvi puta od samih po\u010detaka europskih integracijskih procesa, u ranim pedesetima 20. stolje\u0107a, \u010dak se i samo jedinstvo Europe ponekad dovodi u pitanje. Povjerenje u demokraciju kao oblik vladavine je tako\u0111er krhko, da ne spominjem na kojem je uop\u0107e stupnju ugled kapitalisti\u010dkog ekonomskog sustava.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

One sigurnosti koje su desetlje\u0107ima izgra\u0111ivane sada se preispituju ili temeljito dovode u pitanje. Napredak, usmjerenje i sadr\u017eaj europske integracije danas postaju kost u grlu\u2026<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u0160to se dogodilo? Kako smo se na\u0161li u ovakvoj situaciji kada su i rezultati sami po sebi jasni:<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Projekt Europske integracije je jedinstven u povijesti \u010dovje\u010danstva. Poslije traumatskih iskustava prve polovice 20. stolje\u0107a i razaranja \u010ditavog kontinenta u dvama stra\u0161nim ratovima, “o\u010devi osniva\u010di” polo\u017eili su temelje za jednu fenomenalnu pri\u010du uspje\u0161nicu \u2013 stvaranje zajednice mira, slobode, napretka i pravednosti, kojoj sada pripada pola bilijuna ljudi.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Ne radi se ovdje samo o zajednici mira i gospodarstva, ve\u0107 i o zajednici vrednota, koje su velikim dijelom utemeljene u njezinu kr\u0161\u0107anskom naslije\u0111u. Budu\u0107i da EU tako\u0111er uklju\u010duje i dr\u017eave \u010dlanice koje su pod jakim utjecajem sekularnih uvjerenja, nikakav izravni spomen Boga nije uklju\u010den u Lisabonski Ugovor. Preambula, me\u0111utim, sadr\u017ei spomen na “vjersku ba\u0161tinu” Europe i njezin zna\u010daj za ljudska prava, demokraciju i slobodu. U Povelji o temeljnim pravima Europske Unije, posvuda se nalaze kr\u0161\u0107anske vrednote. A u \u010dlanku 17 Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, Unija eksplicitno priznaje va\u017enost vjerskih zajednica te potvr\u0111uje svoju usmjerenost na dijalog s njima.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Jedan od najve\u0107ih dostignu\u0107a Europske Unije jest stvaranje zajedni\u010dkog unutarnjeg tr\u017ei\u0161ta \u0161to je omogu\u0107ilo slobodni protok ljudi, dobara i kapitala. EU je danas najve\u0107i trgova\u010dki blok na svijetu. Unija je igrala vode\u0107u ulogu u borbi s klimatskim promjenama. Ona snabdijeva najve\u0107i dio pomo\u0107i svjetskog razvoja i slu\u017ei kao model za druge regionalne zajednice suradnje. Ona u svom parlamentu jedina ima multinacionlani sastav, koji sada ima jednaka prava u dono\u0161enju zakona. Pa i prili\u010dno ozlogla\u0161eni Euro, najspektakularniji i najznakovitiji projekt Europske Unije, unato\u010d strukturalnim lomovima gospodarske i monetarne Unije, ostaje na sna\u017enoj poziciji, o \u010demu svjedo\u010di i razina nov\u010dane pri\u010duve od globalne razmjene.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u010clanstvo u Europskoj Unijij privla\u010dno je iz mnogih razloga. Dakle, zov europskog integracijskog procesa jo\u0161 uvijek je vrlo sna\u017ean: trenutno pet dr\u017eava ima status dr\u017eave-kandidata a tri druge proklamirale su ulazak u EU kao svoj cilj.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Kroz desetlje\u0107a je broj \u010dlanica narastao od po\u010detnih 6 do ukupno 27, uskoro 28. Svi su se okoristili svojim ulaskom, i nove \u010dlanice kao i one “stare”. Prvenstveno se to odnosi na \u00a0ekonomsko pitanje, \u0161to nije upitno. Brojne znanstvene studije i rezultati istra\u017eivanja jasno to pokazuju.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Politi\u010dki gledano, EU nudi i malim zemljama mogu\u0107nost da se njihova politi\u010dka stajali\u0161ta i interesi \u010duju u me\u0111unarodnoj areni, da i one ka\u017eu svoje. Uske veze s drugim europskim zemljama po sebi nudi pouzdanje i sigurnost integracije u jednu stabilnu zajednicu dr\u017eava.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

S kulturnog stajali\u0161ta, sama razli\u010ditost Europske Unije, po mom mi\u0161ljenju, jedna je od najplemenitijih fenomena ovog jedinstvenog entiteta.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Ulazak jedne nove zemlje je stoga uvijek dobitak koji nudi nove perspektive s obzirom na me\u0111ukulturnu razmjenu i dijalog.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Me\u0111utim, svaki od \u0161est krugova pro\u0161irenja donio je sa sobom brige i strahove a poku\u0161aj da Europska Unija dobije zajedni\u010dki ustav propao je na referendumima u vi\u0161e zemalja.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Godine 2005., strah od tzv. plombier polonais <\/em>(slu\u010daj “poljskih vodoinstalatera”) bio je klju\u010dan faktor za odbijanje ugovora o ustavu EU u Francuskoj.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

“Poljski slu\u010daj” postao je simbol \u2013 i to ne samo u Francuskoj \u2013 jeftine inozemne radne snage u usporedbi s onom doma\u0107om na tr\u017ei\u0161tu rada, \u0161to dakako poti\u010de nezaposlenost. Argument nije nov: prvi je puta istaknut 1980-tih, premda u ne\u0161to modificiranom obliku, prije ulaska \u0160panjolske i Gr\u010dke.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Me\u0111utim, taj je argument i tada bio la\u017ean kao i danas: o\u010dekivana navala poljskih “vodoinstalatera” nije se dogodila, ni u Francuskoj ni drugdje, ali je \u0161teta u\u010dinjena i poku\u0161aj zajedni\u010dkog ustava se ugu\u0161io. Stanje na doma\u0107oj politi\u010dkoj sceni igralo je jednako va\u017enu ulogu u Francuskoj kao i u Irskoj i Nizozemskoj. Povrh svega, me\u0111utim, pokazalo se da je\u00a0\u00a0\u00a0 strah od budu\u0107nosti velik i da utje\u010de na sve segmente dru\u0161tva.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Zabrinutost zbog zapo\u0161ljavanja i strah od budu\u0107nosti \u0161to ih osobito mladi ljudi pro\u017eivljavaju naj\u010de\u0161\u0107e se rje\u0161avaju trivijalnim i uop\u0107enim frazama bespomo\u0107nog poiti\u010dkog sustava.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Tako\u0111er, nije se uspjelo valjano objasniti i predstaviti \u010dinjenicu da Europska Unija zapravo predstavlja rje\u0161enje a ne problem. Naprotiv, nacionalne politike \u010desto padnu u napast uprijeti prst optu\u017ebe prema EU kako bi skrenuli pozornost sa svoje vlastite odgovornosti.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Jaz izme\u0111u stava politi\u010dkih i financijskih elita (koji su jo\u0161 otvoreni prema integraciji) i percepcije \u0161irih slojeva stanovni\u0161tva nije nastao preko no\u0107i. Taj jaz izvire iz mje\u0161avine stvarnih pote\u0161ko\u0107a i namjernog poticanja strahova i dezinformacija.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Nizak odaziv na referendum u Hrvatskoj pokazatelj je da \u010dak i u ovoj zemlji entuzijazam ima svoje granice. To je ne\u0161to \u0161to treba vrlo ozbiljno razmotriti.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

O\u010dito je da nismo uspjeli objasniti svojim gra\u0111anima da Europa pripada njima i da prednosti uvelike prema\u0161uju nedostatke. I ovo se dogodilo unato\u010d \u010dinjenici \u0161to se \u0161iroka koalicija stranaka, sindikata, poslovnih asocijacija i crkvenih organizacija jasno izjasnila \u00abza\u00bb EU.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Nezadovoljstvo se hrani iz razli\u010ditih izvora. Najlak\u0161e je svakako razumijeti brige koje izri\u010du poljoprivrednici i radnici brodogradili\u0161ta, koji se boje uskla\u0111ivanja sa zajedni\u010dkim standardima.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Uz to, nailazimo na \u010ditavu lepezu rezerviranosti \u0161to ih promi\u010du euro-skeptici u ve\u0107 postoje\u0107im EU \u010dlanicama. Tako npr.: gubitak suvereniteta i identiteta, pretjerana birokratiziranost, gubitak posla, pretjerana vlast nad resursima pojedine zemlje i njihovo iskori\u0161tavanje.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Sigurna sam da \u0107e se te brige pokazati neopravdanima. Me\u0111utim, one nas trebaju potaknuti na razmi\u0161ljanje:<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Pokoljenja su smatrala proces europske integracije kao jednu veliku mogu\u0107nost. “Europa” je zna\u010dila jedno bu\u0111enje, osvje\u0161\u0107ivanje i obe\u0107anje sretnije budu\u0107nosti. Optimizam i \u010dvrsto uvjerenje u svjetliju budu\u0107nost njihove djece dijelili su mnogi ljudi u europskim zemljama.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Danas se mnogi EU gra\u0111ani ne poistovje\u0107uju tako rado s pothvatom europske integracije, ni s jednakom nadom a ni s pozitivnim o\u010dekivanjima.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Naprotiv, EU je postala slika straha za budu\u0107nost gra\u0111ana sve starijih dru\u0161tava koji se osje\u0107aju prega\u017eenima uslijed munjevitog razvoja i usmjerenja gospodarskih, dru\u0161tvenih, politi\u010dkih i kulturnih promjena. U o\u010dima mnogih, Unija predstavlja nesigurne vanjske granice i restrikciju tr\u017ei\u0161nog takmi\u010denja, a na nutarnjem planu \u0161irenje negativnih aspekata globalizacije, propadanja dru\u0161tva i gubitak socijalne sigurnosti. Me\u0111utim, olako se zaboravlja da nijedna od zemalja \u010dlanica EU dosad nije imala razloga po\u017ealiti svoje \u010dlanstvo, te da jedino i samo \u0161ira suradnja me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama zapravo \u010duva gra\u0111ane od gore navedenih opasnosti.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Nepovjerenje me\u0111u narodima izgleda da ponovno raste. Nacionalni stereotipovi cvjetaju. \u017dalosna je \u010dinjenica da tabloidi i \u017euta \u0161tampa u raznim zemljama trenutno izlaze s karikaturama drugih naroda, prikazuju\u0107i npr. Nijemce kao \u00abarogantne i dominantne\u00bb a Grke kao \u00ablijene\u00bb.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Podjarivanje nepovjerenja i predrasuda, sijanje krivo usmjerenih, jednostranih pa i posve neto\u010dnih informacija, doseglo je zabrinjavaju\u0107i stupanj.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Bit \u0107e \u017ealosno ako takva razmi\u0161ljanja uhvate \u010dvr\u0161\u0107i temelj. Za neke \u0107e to biti naivno, ali za mene osobno zbli\u017eavanje Europe posljednjih desetlje\u0107a i ulazak sve vi\u0161e zemalja donijelo je sa sobom nesagledivo bogatstvo. S ulaskom svake nove dr\u017eave Europska Unija uvijek dobiva i svako njezino pro\u0161irenje predstavlja dobitak s obzirom na kulturnu razli\u010ditost.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Svojim ulaskom u Europsku Uniju Hrvatska \u0107e biti u polo\u017eaju da i izvan svojih nacionalnih granica\u00a0 popularizira brojna bogatstva svog “kulturnog krajolika”, kojega sam kroz godine i ja nau\u010dila cijeniti.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Priroda i krajolici Hrvatske izuzetno su privla\u010dni i upravo \u0107e ti \u010dimbenici, skupa s kulturnim sadr\u017eajima, zasigurno odu\u0161eviti i nadahnuti mnoge Europljane u budu\u0107nosti.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Nijedna odgovorna osoba i zasigurno nijedna ustanova Europske Unije ne \u017eele stvaranje nekakve uniformirane Europske kulture. Uostalom, kako bi ona uop\u0107e mogla izgledati?<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Zapravo se radi o suprotnome. Kulturna politika EU je upravo sazdana tako da naglasi i sa\u010duva raznolikosti europske kulturne stvarnosti.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Klju\u010dan element u tome predstavlja tzv. Europski kulturni program koji poti\u010de kretanje ljudi iz podru\u010dja kulture, podr\u017eava me\u0111unarodno \u0161irenje kulturnih i umjetni\u010dkih djela i pridonosi probitku me\u0111ukulturnog dijaloga.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Ovdje bih \u017eeljela spomenuti da gospodarske prednosti kulturnih tvorevina i inicijativa ne bi trebalo podcjeniti, premda se kulturne vrijednosti ne mogu mjeriti prvenstveno nov\u010danim mjerilima. Svejedno, nije na odmet istaknuti da u EU kulturni krajolik sve vi\u0161e pridonosi gospodarskom napretku. Nov\u010dane potpore EU \u010desto su dostatne kao inicijalna sredstva, po\u010detna potpora i ohrabrenje, te poziv drugim donatorima da se uklju\u010de u neki projekt.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u010cak i kao kandidat za ulazak u EU, Hrvatskoj je omogu\u0107eno sudjelovati u kulturnom programu Unije. Od 2007., hrvatske organizacije su uspjele ostvariti preko dvadesetak kulturnih porjekata. Cjelokupna financijska potpora dostigla je sedmeroznamenkasti iznos. K tome, Hrvatska sudjeluje i u mnogim drugim projektima.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Mnogi od tih projekata odvijaju se i u ovoj godini.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Oni uklju\u010duju, me\u0111u ostalim, Kvarnerski festival u Opatiji, koji se ostvaruje hrvatsko-slovensko-austrijskim partnerstvom; ova suradnja predstavlja razmjenu razli\u010ditih glazbenih tradicija;<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Nov\u010dana potpora je osigurana i za projekt “Zapo\u010dnimo najbolje \u0161to mo\u017eemo \u2013 Kako govorimo o fa\u0161izmu?” Sudjeluju ustanove iz Stockholma i Graza zajedno sa skupinama iz Zagreba. Partneri iz jo\u0161 \u010detiriju europskih zemalja tako\u0111er su uklju\u010deni. Preko niza presti\u017enih kulturnih doga\u0111aja, istra\u017eivanja i razmjena znanja, ovaj projekt se bavi dru\u0161tvenim i kulturnim implikacijama uspona desni\u010darskih ideologija diljem Europe. Ovaj \u0107e projekt istra\u017eiti mogu\u0107nosti kriti\u010dkog i kolektivnog suprotstavljanja rastu\u0107oj netoleranciji preko umjetni\u010dkog i kulturnog stvaranja, kao i kroz inicijative preko alternativnog obrazovanja.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Drugi jedan primjer: Projekt \u00abPro\u0161ireno estetsko obrazovanje\u00bb koji uspostavlja dugoro\u010dnu suradnju izme\u0111u pet organizacija iz Hrvatske, Njema\u010dke, Makedonije, Srbije i Velike Britanije. Sve one rade na \u0161riokom kulturnom podru\u010dju gdje umjetni\u010dko eksperimentiranje susre\u0107e politi\u010dku kulturu i komunikacijsku tehnologiju. Originalnost ovoga projekta je u tome \u0161to zbli\u017eava organizacije koji djeluju\u00a0 na razli\u010ditim geografskim podru\u010djima i \u017eivotnim uvjetima, od trans-europskih izdava\u010dkih mre\u017ea, projekata emancipacijskog samoobrazovanja, do intenzivnih akcijskih programa na lokalnim razinama. Izme\u0111u ostaloga, projekt \u0107e stvoriti zajedni\u010dku \u00a0vi\u0161ejezi\u010dnu internetsku platformu i organizirati sedam konferencija, od kojih \u0107e se tri odr\u017eati u Zagrebu.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Nadam se da \u0107e u budu\u0107nosti jo\u0161 vi\u0161e kulturnih ustanova u Hrvatskoj, i to iz perifernih krajeva, zatra\u017eiti sredstva i sudjelovati u ovakvim projektima. Postoje dobri razlozi za\u0161to potpora\u00a0 EU za kulturne projekte nije usredoto\u010dena na europske glavne i velike gradove. Mnoge velike ideje se rode na lokalnim razinama, daleko od velikih gradova. One stoga predstavljaju kulturnu raznolikost unutar samih dr\u017eava. I ovo se odnosi na Hrvatsku gdje se \u00a0“kulturni krajolik” ne iscrpljuje samo u Zagrebu ve\u0107 i Istri, Dalmaciji, Slavoniji\u2026 Parafraziraju\u0107i velikoga Wima Wendersa: Europsko srce kuca u regijama. Dalekose\u017ena i inteligentna europska kulturna politika mo\u017ee osigurati da ono nastavi \u017eivotno i sna\u017eno kucati.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Me\u0111utim, sve na\u0161e inicijative i programi ne\u0107e ni\u0161ta vrijediti ako ne budemo u stanju pomaknuti se na podru\u010dju obrazovanja.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

U nekim dr\u017eavama \u010dlanicama nezaposlenost mladih je skoro na razini od 50 %. To zna\u010di da polovica mladih ljudi mora s neizvjesno\u0161\u0107u \u010dekati ostvarenje svoga zvanja i perspektive \u017eivota. Nije li to dovoljno da preuzmemo odgovornost i u\u010dinimo sve \u0161to mo\u017eemo da postignemo bolji rezultat gledom na politiku obrazovanja? Ovo nekada zna\u010di i preispitivanje na\u0161ih vastitih politi\u010dkih stajali\u0161ta kao i u\u010denje na iskustvima drugih zemalja. EU mo\u017ee osigurati va\u017ean pomak na ovom podru\u010dju.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Dopustite mi napraviti jednu malu digresiju i upotrijebiti jedan primjer kako bih ilustrirala ovo na\u010delo: pred \u010detiri godine Europska Komisija zadu\u017eila je skupinu nezavisnih stru\u010dnjaka da ispitaju kako najbolje smanjiti administrativne terete i nepotrebnu birokraciju u EU. Predsjedavaju\u0107i ovog odbora je moj zemljak, biv\u0161i bavarski premijer Edmund Stoiber, koji je nekada i sam bio vrlo kriti\u010dan prema \u00abBriselu\u00bb. Gospodin Stoiber je na kraju podnio izvje\u0161\u0107e koje je vrlo zanimljivo s tri razloga:<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Prvo: pokazalo se da je od dr\u017eavnika starog kova postao istinski Europljanin. Njegov novi posao pro\u0161irio mu je vidike i uvjerio ga da je njegov raniji kriticizam bio pretjeran.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Drugo: bitni nalaz izvje\u0161\u0107a jest taj da ve\u0107ina nepotrebne birkokracije ne potje\u010de od Europske Unije ve\u0107 od dr\u017eava \u010dlanica koje posve krivo implementiraju zakone EU.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Tre\u0107e: moglo bi se u\u0161tedjeti i do 40 bilijuna Eura kada bi dr\u017eave \u010dlanice EU u\u010dile jedna od druge. Razlike su ogromne a postoje ne samo negativni ve\u0107 i pozitivni primjeri\u00a0 gotovo na svi nacionalnim razinama kako se valjano mogu primijeniti euro-zakoni. Ove u\u0161tede su nam na raspolaganju, treba ih samo znati iskoristiti.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Ovo se ne ti\u010de samo smanjenja birokracije, ve\u0107 vrijedi i za podru\u010dje obrazovanja.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Broj onih koji napu\u0161taju \u0161kolu mnogo se razlikuje me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama. Prona\u0107i ispravan pristup na ovom podru\u010dju je i te\u0161ko i potrebno.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Dvojni obrazovni sustav, kakav se primjenjuje u Njema\u010dkoj i Austriji, najbolja je metoda za rje\u0161avanje problema nezaposlenosti mladih ljudi i vrlo je vrijedan instrument orijentacije za druge.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Neke dr\u017eave \u010dlanice su bile puno br\u017ee u svom odgovoru na problem jednakih mogu\u0107nosti za sve, te su uklju\u010dile stanovni\u0161tvo s posebnim pote\u0161ko\u0107ama puno vi\u0161e nego druge u kojima danas ovo i nisu male pote\u0161ko\u0107e.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Mnogi inovativni, kreativni i iznad svega uspje\u0161ni pristupi ovim i sli\u010dnim izazovima postoje unutar Europske Unije, a razmjena iskustava pru\u017ea izuzetno vrijedne informacije.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Razmjena razli\u010ditih strategija unutar EU pokazala se kao vrlo u\u010dinkovita i brza pogodnost. Sada svaka dr\u017eava, regija ili grad ne moraju iznova izmisliti kota\u010d. Pogled u ve\u0107u i \u0161iru perspektivu je \u010de\u0161\u0107e jednostavnije i u\u010dinkovitije rje\u0161enje.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Rad Vije\u0107a za kuturu i obrazovanje Europske Unije daje veliku prednost takvoj razmjeni. Nudimo jedan forum gdje se uspore\u0111uju stanja u raznim zemljama, pronalazimo uspje\u0161na rje\u0161enja i ohrabrujemo njihovu implementaciju. Razmatraju se detaljna izvje\u0161\u0107a i donose rje\u0161enja, saslu\u0161avaju se eksperti, naru\u010duju studije i nov\u010dano podupiru pilot projekti u odre\u0111ene svrhe. Pronalasci i rezultati su prosvjetljuju\u0107i i uistinu se nadam da \u0107e ih sve vi\u0161e zemalja \u010dlanica \u010de\u0161\u0107e koristiti.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Pored spomenute svijesti i poticanja najboljih rje\u0161enja, postoje i razni programi na podru\u010dju obrazovanja, osposobljavanja i daljnjeg \u00a0usavr\u0161avanja za razli\u010dite ciljne skupine. Oni su usmjereni na temu \u00abmobilnosti\u00bb (pokretljivosti). \u00abErazmus\u00bb program koji je prava uspje\u0161nica ve\u0107 25 godina, jedan je od takvih programa. Ne\u0161to mla\u0111i, ali jednako uspje\u0161ni, jesu programi do\u017eivotnog u\u010denja \u00abComenius\u00bb, \u00abGrundtvig\u00bb i \u00abLeonardo\u00bb.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Svake godine tisu\u0107e u\u010denika, studenata, nastavnika, obu\u010davatelja i drugih profesionalaca mogu stupiti u kontakt s ljudima iz drugih zemalja i ste\u0107i dragocjeno iskustvo u inozemstvu.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Ti programi postaju sve popularniji. Shodno tome, sljede\u0107a generacija programa tra\u017ei ve\u0107a nov\u010dana sredstva. \u017delimo dalje razvijati sadr\u017eaje. Ja osobno radim na tome da u budu\u0107nosti sve vi\u0161e i vi\u0161e nastavnika ima mogu\u0107nost provesti ne\u0161to vremena u inozemstvu. I oni i njihovi u\u010denici time \u0107e se uvelike okoristiti.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Obrazovanje odraslih i usavr\u0161avanje su mi tako\u0111er na srcu. Na\u017ealost, Hrvatska nije sama kad je u pitanju zanemarivanje ovog aspekta. Zasigurno su reducirana sredstva bud\u017eeta klju\u010dni razlog tomu.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Upravo zato \u0161to su obrazovni programi od neprocjenjive va\u017enosti, kao odgovorna izvjestiteljica Europskog Parlamenta, od po\u010detka sam se zauzimala da tre\u0107e zemlje, a osobito zemlje kandidatice, trebaju imati mogu\u0107nost sudjelovanja u ovim programima. Drago mi je da je Hrvatska iskoristila ovu mogu\u0107nost i prije svog ulaska u EU i nadati se je da \u0107e mnogi studenti Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta od toga profitirati.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

U Centru za europsko obrazovanje ve\u0107 postoji izvrsna istra\u017eiva\u010dka ustanova na podru\u010dju obrazovanja. Ta se ustanova razvila iz projekta \u00abTempus\u00bb kojega su skupa vodili Zagreb i M\u00fcnster. Preko programa \u00abTempus\u00bb, EU vrlo uspje\u0161no promovira modernizaciju vi\u0161eg obrazovnog sustava izme\u0111u susjednih regija i ostvaruje me\u0111unarodno partnerstvo me\u0111u visoko-obrazovnim ustanovama.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Kao predsjednica me\u0111unarodnog savjetodavnog vije\u0107a Centra za europsko obrazovanje, redovno nadgledavam napredak ovog obe\u0107avaju\u0107eg projekta. Sada imamo brojne veze s partnerskim sveu\u010dili\u0161tima u zapadnoj i jugoisto\u010dnoj Europi, otvaraju\u0107i tako velike mogu\u0107nosti svojim studentima.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n

Gospo\u0111e i gospodo,<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Pro\u0161irenje na sjever, zapad i istok, u\u010dinilo je EU \u2013 nekad ograni\u010denu na \u0161est dr\u017eava sredi\u0161nje Europe – ne samo ve\u0107om ve\u0107 i raznolikijom, \u0161arolikom i po mom sudu fascinantnijom.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Uza sve to ovih dana ljudi \u010desto govore o “novoj pri\u010di o Europi”. To zna\u010di da nam treba jedna \u00a0“nova pri\u010da” i neki novi razlozi za na\u0161 europski projekt. Nebrojena predavanja, konferencije i skupovi bave se s pitanjem kako politiku pribli\u017eiti ljudima, kako opet i iznova probuditi entuzijazam za projekt \u00abEurope\u00bb. Dosad se tra\u017eenje odgovora na to pitanje pokazalo prili\u010dno bezuspje\u0161nim.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Ni u budu\u0107nosti to ne\u0107e biti pitanje mahanja kakvim \u010darobnim \u0161tapi\u0107em ili pretvaranja ljudi u europske entuzijaste preko no\u0107i. Ljude moramo uvjeriti na\u0161im stavovima i politi\u010dkim opcijama. Iznad svega, mi moramo mladima ponuditi perspektivu i pokazati im da \u0107e oni biti ti koji \u0107e osobno u\u017eivati blagodat Europske unije. Zbog toga su podru\u010dja obrazovanja i osposobljavanja od tolikog zna\u010denja.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Moramo tako\u0111er udvostru\u010diti na\u0161e napore na podru\u010dju kulture a da ne zanemarujemo \u00a0svakodnevne brige ljudi. Sedamdeset posto Hrvata vjeruje da je nazaposlenost najozbiljniji problem u zemlji. Potpuna integracija u me\u0111unarodno tr\u017ei\u0161te i udio u dru\u0161tvenim i strukturalnim fondovima imat \u0107e pozitivan u\u010dinak na ovom podru\u010dju. A ve\u0107a integracija na podru\u010dju razmjene, trgovine i financija donijet \u0107e nam na kraju svima boljitak. Zar itko doista vjeruje da bi se male europske zemlje na me\u0111unarodnom planu same mogle suprotstaviti \u0161pekulantima i rastu\u0107im silama?<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Govori se da su sami gra\u0111ani Europe ustali protiv nje, protiv Europe. Ja u to ne vjerujem. Preko tri \u010detvrtine EU gra\u0111ana \u017eele bli\u017eu koordinaciju ekomoske politike. A prema “euro-barometru”, gra\u0111ani i dalje imaju vi\u0161e povjerenja u EU nego u vlastite nacionalne dr\u017eave, u Me\u0111unarodni monetarni fond ili u skupinu G20 kada su u pitanju u\u010dinkovitije mjere glede \u00a0financijske i ekonomske krize.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Dakle, odre\u0111eni stupanj povjerenja postoji a politi\u010dke opcije bi sada morale donijeti neke rezultate. A kada se rezultati poka\u017eu, tri \u010detvrtine Hrvata koji sada misle da njihova zemlja ide u krivom smjeru, promijenit \u0107e, nadam se, svoje mi\u0161ljenje.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Moja je \u017eelja da unato\u010d svim izazovima koji su pred nama, vi i va\u0161i sugra\u0111ani uzmognete pozitivno gledati na budu\u0107nost. Mo\u017eda neke od vas i mogu uvjeriti da unato\u010d svakom opravdanom kriticizmu, ova je zajedni\u010dka Europa uistinu divna stvar koja \u0107e, nadam se, ostati i pru\u017eiti nama i na\u0161im potomcima izvrsne mogu\u0107nosti i slobodu kroz dugi i dugi niz nadolaze\u0107ih godina.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju sljede\u0107e godine je prekretnica u povijesti va\u0161e zemlje i jedna vrst povratka ku\u0107i. Prihva\u0107anjem \u010dlanstva Hrvatske, Europska Unija je korak bli\u017ee ostvarenju cjelokupne europske intergacije.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Sljede\u0107e godine, dakle, svi \u0107emo imati razloga za slavlje. Za mene osobno, ulazak Hrvatske u EU zna\u010di sretno privo\u0111enje kraju jednog va\u017enog poglavlja moje politi\u010dke karijere. Stoga \u0107u na svaki na\u010din nastojati do\u0107i u Hrvatsku idu\u0107eg ljeta da bi s vama to i proslavila.<\/p>\n

 <\/p>\n

Hvala i svako dobro!<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

DANI KR\u0160\u0106ANSKE KULTURE, ZADAR 2012. DAN SVEU\u010cILI\u0160TA U ZADRU   Gostuju\u0107e predavanje gospo\u0111e Doris Pack, EU Parlament u Hrvatskoj kazali\u0161noj …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7279"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7279"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7279\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7765,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7279\/revisions\/7765"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7279"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7279"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7279"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}