{"id":6927,"date":"2012-01-10T09:03:24","date_gmt":"2012-01-10T08:03:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6927"},"modified":"2012-11-26T05:17:17","modified_gmt":"2012-11-26T04:17:17","slug":"svetkovina-bogojavljenja-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6927","title":{"rendered":"SVETKOVINA BOGOJAVLJENJA"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u201cSvetkovina Bogojavljenja kojom Crkva slavi dolazak trojice ne\u017eidova u Betlehem da se poklone \u017eidovskom kralju jasno upu\u0107uje na to da doga\u0111aj Isusa Krista ve\u0107 od njegova ro\u0111enja ima zna\u010denje \u0161irih razmjera. To \u0161to se Krist rodio u \u017eidovskom narodu ne zna\u010di da nije do\u0161ao i za sve ostale narode. Dapa\u010de, on \u017eeli pristupiti svakom \u010dovjeku, bez obzira iz kojeg plemena i naroda bio\u201c rekao je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 u propovijedi sve\u010danog misnog slavlja koje je na Bogojavljenje predvodio u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru u petak 6. sije\u010dnja. Bogojavljenje je objavljivanje svijetu Spasitelja ljudi, a mudraci s istoka predstavljaju poganske narode i sve koji Boga tra\u017ee. Ne pou\u010davaju nas mudrim savjetima ili u\u010denim izlaganjima, iako bi imali razloga i temelja jer posjeduju mudrost. \u201cOni nas nadahnjuju svojim \u010dinima. Oni su predstavnici svih poganskih naroda, kao \u0161to su pastiri predstavnici \u017eidovskog naroda. Predstavljaju i one koji se bave znano\u0161\u0107u i istra\u017euju tajne prirode kako bi do\u0161li do Boga. ‘Vidjesmo i do\u0111osmo pokloniti se’ pouka je tih \u0161utljivih propovjednika. Da su kalkulirali kakve sve opasnosti vrebaju na tom putu, nikad Jeruzalema ne bi vidjeli. Vidjeti i krenuti tajna je Bo\u017ejeg nadahnu\u0107a. Ona je nosila i Abrahama da se zaputi ne znaju\u0107i kamo ide. Ali je bio siguran da ga njegov Jahve ne\u0107e ostaviti\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da je \u010din poklona mudraca vrhunskog teolo\u0161kog zna\u010denja. \u201eKraljevima je jasno \u0161to zna\u010di pokloniti se. To je sastavni dio njihovog rituala koji ozna\u010dava po\u0161tovanje i priznanje vrhovnog suvereniteta. To je prvi spomen poklonstva Isusu u Novom zavjetu kojim se isti\u010de bo\u017eanska dimenzija djeteta u jaslama. Kraljevi ne idu u Betlehem iz znati\u017eelje, nego iz pobo\u017enosti. Nije im do turisti\u010dke \u017eelje da upoznaju i druge gradove, nego da izraze svoju odanost, poklonstvo, pobo\u017enost i podlo\u017enost Svemogu\u0107em Bogu. Poklonstvo i klanjanje najbolji je na\u010din koji stvorenje mo\u017ee u\u010diniti svom Stvoritelju\u201d istaknuo je nadbiskup, dodav\u0161i da su samo dvije vrste ljudi prepoznale i radovale se dolasku nebeskog djeteta: jednostavni i siroma\u0161ni pastiri te u\u010deni i mudri kraljevi s istoka.<\/p>\n

\u201eZa prepoznati Boga, dakle, treba jednostavno, otvoreno i djetinje srce. A za razumjeti ga potreban je um koji ga prihva\u0107a i iskreno mu se klanja\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, naglasiv\u0161i da Bo\u017eja rije\u010d na Bogojavljenje poti\u010de da ne\u0161to \u010dinimo i slijedimo, ali i izbjegavamo. Nasuprot mudracima, na objavu Isusovog ro\u0111enja Herod i \u017eidovski sve\u0107enici pismoznanci druga\u010dije reagiraju. Herodu nije stalo do istine nego do prevare, a mudraci navjestitelji trebali su biti njegovi \u0161pijuni. \u201eIzme\u0111u Bo\u017eje i svoje volje odabrao je svoju. Najgore je \u0161to misli kako time \u010dini dobro narodu. A krvoproli\u0107e nevine dje\u010dice, kao brojni diktatori kroz povijest, smatra ne\u010dim \u0161to mu je kao kralju dopu\u0161teno. ‘Herodova rasa’ nije ni danas nestala. Zato njima nema Bogojavljenja. O\u010di su im slijepe za objavu Bo\u017ejeg lica. Ne vide jer ne \u017eele vidjeti. Samo \u010dudo milosti mo\u017ee poljuljati takvu orijentaciju i slomiti njihov egocentrizam\u201d upozorio je nadbiskup, protuma\u010div\u0161i i narav pismoznanaca s kojima su se savjetovali mudraci i Herod kako bi doznali gdje se Mesija ima roditi. \u201cPismoznanci znaju gdje \u0107e se Mesija roditi, to i drugima znaju objasniti i pokazati. Ali, ne mi\u010du se niti tr\u010de u Betlehem, kako bi se o\u010dekivalo. Ostaju u svojim mjestima i u svojim stavovima. Oni su poput znakovlja na putovima koji upu\u0107uju kamo i\u0107i, ali njih same to ne pokre\u0107e. Ne bismo li tu mogli \u0161togod i na sebe primijeniti? Nismo li i mi kr\u0161\u0107ani \u010desto poput pismoznanaca? Znamo \u0161to zna\u010di i\u0107i za Isusom. Sposobni smo to i drugima protuma\u010diti. Ali, odlu\u010diti se radikalno kr\u0161\u0107anski \u017eivjeti, nemamo hrabrosti\u201d upozorio je mons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i, odlu\u010diti i\u0107i za Isusom nije stvar samo Bogu posve\u0107enih osoba nego se odnosi na sve kr\u0161tenike. \u201cDr\u017eanje pismoznanaca tjera nas na razmi\u0161ljanje. Onako kako su oni znali da je Isus u Betlehemu, i mi znamo da je Isus me\u0111u svima koji pate, me\u0111u siromasima i poniznima. Pokre\u0107e li nas ta spoznaja ili smo inertni, poput uli\u010dnog znakovlja; upu\u0107ujemo druge, a sami ni da bi prstom makli\u201d upozorio je nadbiskup, zaklju\u010div\u0161i poticajem primjera mudraca koji su, nakon poklona Isusu, oti\u0161li drugim putem. \u201cOnaj tko Krista sretne, ne vra\u0107a se istim putem. Susret s Kristom trebao bi radikalno promijeniti na\u0161 \u017eivot i na\u0161e putove. Takav susret je \u017eivotna prekretnica koja pokazuje drugi smjer na\u0161eg opredijeljenja. Evan\u0111elje donosi tri \u017eivotna opredijeljenja: Herodovo, pismoznanaca i kraljeva. Koga bismo od njih najradije slijedili\u201d upitao je mons. Pulji\u0107, potaknuv\u0161i sve da svjedo\u010de za Isusa i po\u0111u novim putem, druga\u010dijim od onog kojim smo dosad hodili.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cSvetkovina Bogojavljenja kojom Crkva slavi dolazak trojice ne\u017eidova u Betlehem da se poklone \u017eidovskom kralju jasno upu\u0107uje na to da …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6927"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6927"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6927\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8785,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6927\/revisions\/8785"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6927"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6927"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6927"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}