{"id":6620,"date":"2011-11-29T10:18:02","date_gmt":"2011-11-29T09:18:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6620"},"modified":"2012-05-21T08:41:40","modified_gmt":"2012-05-21T07:41:40","slug":"mons-dr-pavao-kero-dobitnik-nagrade-grada-zadra-za-zivotno-djelo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6620","title":{"rendered":"MONS. DR. PAVAO KERO \u2013 DOBITNIK NAGRADE GRADA ZADRA ZA \u017dIVOTNO DJELO"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/Nagrada-Kero.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-medium wp-image-6621\" title=\"zadar, 24.11.2011. - dan grada - kazaliste - svecana sjednica gradskog vijeca - mons. dr. pavle kero\" src=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/Nagrada-Kero-300x214.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"214\" srcset=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/Nagrada-Kero-300x214.jpg 300w, https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/Nagrada-Kero-150x107.jpg 150w, https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/Nagrada-Kero.jpg 448w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Mons. dr. Pavao Kero, prepozit Stolnog kaptola sv. Sto\u0161ije, vikar za kulturu Zadarske nadbiskupije dobitnik je nagrade Grada Zadra za \u017eivotno djelo, koju mu je zadarski gradona\u010delnik Zvonimir Vran\u010di\u0107 uru\u010dio na sve\u010danosti dodjele priznanja zaslu\u017enim Zadranima u Hrvatskom narodnom kazali\u0161tu Zadar u \u010detvrtak 24. studenog, na blagdan sv. Kr\u0161evana i Dan Grada Zadra. Priznanje mu je dodijeljeno u zahvalnosti za zna\u010dajan doprinos gradu Zadru u promicanju moralnih, humanih i kulturno znanstvenih vrijednosti. Doprinos dr. Kere\u00a0zadarskoj sakralnoj i kulturnoj ba\u0161tini je iznimno velik; 35 godina je ravnatelj istaknute ustanove koja reprezentira sakralno nadbiskupijsko blago &#8211; Stalne izlo\u017ebe crkvene umjetnosti u prostoru samostana benediktinki sv. Marije u Zadru, a ugled i u svjetskim razmjerima potvr\u0111uje podatkom od 60 000 posjetitelja godi\u0161nje. Taj broj ostvaruje rijetko koja sli\u010dna zbirka i rijetko gdje u Europi se na jednom mjestu mo\u017ee prona\u0107i toliki broj vrijednih umjetnina koje datiraju iz 14. st. i vremena prvih hrvatskih vladara, materijalno ispisuju\u0107i duh hrvatske povijesti i Crkve do dana\u0161njih dana. Velika je zasluga dr. Kere \u0161to je SICU uspje\u0161no obnovljen nakon Domovinskog rata te je me\u0111u najposje\u0107enijim muzejima u Hrvatskoj.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">SICU je kao ustanova pravno utemeljena 1967. g. a slu\u017ebeno je otvorena 1976. g. Zasluge osnivanju SICU-a dr. Kero pripisuje Gradu Zadru, Zadarskoj nadbiskupiji i \u017eenskom samostanu benediktinki sv. Marije, a osobito nadbiskupu Marijanu Oblaku koji se, ka\u017ee, poistovjetio s tom ustanovom i \u017eivio za nju. U izdava\u010dkoj djelatnosti SICU-a koju je dr. Kero pokrenuo, isti\u010de niz &#8216;Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertine&#8217;. Stru\u010dnjaci uklju\u010deni u tu inicijativu ne dobivaju naknade za svoj rad. \u017delja je da veliko blago koje se \u010duvalo i pisalo glagoljskim slovima iza\u0111e na svjetlo dana. \u201eHrvatska je imala pismo glagoljicu. Na tom su pismu do osvaja\u010dkog pohoda Napoleona pisane sve matice i drugi dokumenti u zadarskoj nadbiskupiji. Koja je to vrijednost, koliko bogatstvo za ono doba!?\u201c ka\u017ee dr. Kero, ponosan zbog prve sa\u010duvane glagoljske matice kr\u0161tenih, \u017eupe Olib, iz 1565. g. \u201eTridentski koncil koji je propisao da \u017eupe trebaju voditi matice zavr\u0161io je 1563. g. Dakle, dvije godine poslije tog Koncila sa\u010duvana je matica na glagoljici koji je bio \u017eivi hrvatski jezik. To je zadivljuju\u0107i crkveni i kulturni doga\u0111aj, va\u017ean posebno za na\u0161e glagolja\u0161tvo. Olipska mati\u010dna knjiga jedna je od najstarijih mati\u010dnih knjiga na hrvatskom prostoru, ali i u Europi, crkveni i kulturni glagolja\u0161ki spomenik najvi\u0161e kategorije\u201c ka\u017ee dr. Kero, isti\u010du\u0107i da su hrvatski sve\u0107enici matice pisali glagoljskim slovima, \u017eivim jezikom. To je sa\u010duvano zahvaljuju\u0107i sve\u0107enicima. Dr. Kero vodi osobitu brigu za restauriranje umjetni\u010dkih predmeta velike vrijednosti, mati\u010dnih knjiga i glagoljskih kodeksa, te je SICU izdala i knjigu &#8216;Popis glagoljskih kodeksa u zadaarskog nadbiskupiji&#8217;. U nadbiskupiji je vi\u0161e od 400. \u201eTo je nevjerojatno. Don Vladislav Cvitanovi\u0107 (1894-1973) je gotovo cijeli \u017eivot posvetio prou\u010davanju tih kodeksa\u201c isti\u010de dr. Kero. Kao bibinjski sin htio je urediti i tijekom rata prikupljao je rodoslovna stabla svih rodova bibinjskih plemena. S Ivanom \u0160indijom dr. Kero je u izdanju SICU-a 2010. g. priredio &#8216;Bibinjsko troknji\u017eje&#8217;, prikaz faksimilnih izdanja matica kr\u0161tenih, vjen\u010danih i umrlih, pisanih glagoljicom, u razdoblju od 1713. do 1825. g. Ta bibinjska trilogija s autenti\u010dnim preslikom s komentarom sad je svima pristupa\u010dna i predmet je znanstvenog istra\u017eivanja. Dr. Kero najavljuje da \u0107e do ovog ljeta biti gotove i najstarije, matice Oliba, prire\u0111ene u pet svezaka. U pripremi tog Olipskog petoknji\u017eja sudjeluju stru\u010dnjaci iz Zavoda za za\u0161titu spomenika kulture i zadarskog sveu\u010dili\u0161ta. \u201eSkupljamo i pohranjujemo tekstil, knjige i umjetnine. Uloga i nakana SICU-a je da blago \u010duva, restaurira i prezentira. Pristupili smo obnovi slika, relikvijara, knjiga, tkanina, liturgijskog ruha. Toliko godina se \u010dekalo na otvorenje SICU-a. Lijepo se razvijala i uspje\u0161no djelovala. Prepoznata je u tada\u0161njoj dr\u017eavi i cijeloj Europi\u201c ka\u017ee dr. Kero isti\u010du\u0107i da se blago SICU-a u Domovinskom ratu pet godina \u010duvalo u skloni\u0161tima; potom se tri godine obnavljala zgrada SICU-a i predmeti. \u00a0Znanstveno- istra\u017eiva\u010dkim radom osobito se po\u010deo baviti od 1990. g.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Po povratku sa studija iz Rima 1970. g. po\u010deo je predavati u Klasi\u010dnoj gimnaziji u Zadru gdje je bio profesor glazbene kulture 30 godina, do 2000. g. Tu primljeno znanje u\u010denici su \u0161irili dalje diljem Hrvatske. Dr. Kero je od 1970. g. voditelj i dirigent Sredi\u0161njeg gradskog crkvenog zbora i mnoge je pou\u010davao pjevanju. Na Visoko teolo\u0161koj katehetskoj \u0161koli u Zadru liturgijsko pjevanje i moralnu teologiju predaje od 1992. g. \u201eEtika i moralka su gotovo iste. Etika se oslanja na svjetlo razuma, a moralka to prihva\u0107a, dodatno uz objavu, Sveto Pismo, crkvenu predaju i u\u010diteljstvo. Deset Bo\u017ejih zapovijedi nisu samo crkvene norme. One se temelje na prirodnom, moralnom zakonu, na ljudskoj naravi. Nadilaze kr\u0161\u0107anstvo. Zapovijed &#8216;Ja sam Gospodin Bog tvoj&#8217; prva je i najva\u017enija jer bi mnogi htjeli biti bogi\u0107i, mali bogovi. Mnogi je ne shva\u0107aju tako, nego da se odnosi na Boga kojeg ne poznaju. Sve su zapovijedi radi \u010dovjeka, ne radi Boga. To je sve radi ljudi. Sedam zapovijedi se odnosi na bli\u017enjeg. Ljudi imaju nagon za o\u010duvanjem jedinke i vrste, na \u0161to se odnose umjerenost u jelu i pi\u0107u i spolnost. Ako to nije u redu, lo\u0161e je u dru\u0161tvu. Zato je moralka potrebna ljudima\u201c ka\u017ee dr. Kero.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dr. Kero je ro\u0111en u Bibinjama 25. sije\u010dnja 1940. g. Nadbiskupsku klasi\u010dnu gimnaziju u Zadru zavr\u0161io je 1959. g. Za sve\u0107enika je zare\u0111en u Rimu 10. srpnja 1966. g. Na Papinskom sveu\u010dili\u0161tu Gregoriani postigao je licencijat 1967. g. Na Institutu za moralnu teologiju Papinskog lateranskog sveu\u010dili\u0161ta u Rimu doktorirao je 1970. g. tezom &#8216;Nerazrje\u0161ivost braka prema sv. Tomi Akvinskom&#8217; na francuskom jeziku. Izvanredno je studirao glazbu i jezik na Sorboni. Tajnikom zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka postaje 1970. g. i do 1990. mu poma\u017ee u upravljanju nadbiskupijom. Od 1972. do 1990. g. je generalni vikar zadarske nadbiskupije. Bio je i duhovnik Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta Zmajevi\u0107 (1971), generalni vikar Zadarske nadbiskupije (1972) \u010dlan Zbora savjetnika (1973), \u010dlan Administrativnog vije\u0107a Zavoda sv. Jeronima u Rimu (1980), kanonik Stolnog kaptola Sv. Sto\u0161ije (1983) i njegov prepozit (2002), branitelj veza u \u017eendibenim parnicama (1999). Imenovan je prelatom Njegove Svetosti 1990. g. i biskupskim vikarom za kulturu (1990). Bio je \u017eupnik Murvice, Bri\u0161eva, a sad je \u017eupnik Dra\u010devca Ninskog. Za dugogodi\u0161nji rad u \u017eupama Murvici, Bri\u0161evu i Dra\u010devcu Ninskom 2007. g. op\u0107ina Poli\u010dnik mu je dodijelila nagradu za \u017eivotno djelo. Upravljao je i \u017eupama Mali i Veli I\u017e, Pola\u010da, Silba, Radovin, Puntamika u Zadru, Kistanje. Odlukom predsjednika RH dr. Franje Tu\u0111mana odlikovan je Redom Danice s likom Marka Maruli\u0107a.<\/p>\n<p align=\"right\">Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Mons. dr. Pavao Kero, prepozit Stolnog kaptola sv. Sto\u0161ije, vikar za kulturu Zadarske nadbiskupije dobitnik je nagrade Grada Zadra za <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6620\" title=\"MONS. DR. PAVAO KERO \u2013 DOBITNIK NAGRADE GRADA ZADRA ZA \u017dIVOTNO DJELO\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6620"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6620"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6620\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7788,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6620\/revisions\/7788"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}