{"id":65612,"date":"2023-05-24T19:43:14","date_gmt":"2023-05-24T18:43:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=65612"},"modified":"2023-05-24T19:45:35","modified_gmt":"2023-05-24T18:45:35","slug":"zadar-predstavljena-knjiga-smiljana-rendic-zlatno-pero-hrvatskoga-novinarstva-u-crkvi-sv-frane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=65612","title":{"rendered":"ZADAR: Predstavljena knjiga ‘Smiljana Rendi\u0107 \u2013 zlatno pero hrvatskoga novinarstva’ u crkvi sv. Frane"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Knjiga ‘Smiljana Rendi\u0107 \u2013 zlatno pero hrvatskoga novinarstva’ autorice dr. sc. Silvane Burilovi\u0107 Crnov u nakladi Glasa Koncila predstavljena je 17. svibnja u crkvi sv. Frane u Zadru.<\/p>\n\n\n\n

O knjizi su govorili dr. don Damir \u0160ehi\u0107, moralni teolog i dr. sc. Klara \u0106avar, crkvena pravnica, oboje predava\u010di na Teolo\u0161ko \u2013 katehetskom odjelu Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, Neno Ku\u017eina, novinar, potpredsjednik Hrvatskog dru\u0161tva katoli\u010dkih novinara (HDKN-a), Marino Erceg, doktorand povijesti na Hrvatskim studijima, novinar Glasa Koncila kojega je s nekolicinom sve\u0107enika stvarala novinarka, knji\u017eevnica i eruditkinja Smiljana Rendi\u0107 (Split, 1926.- Rijeka 1994.), prvakinja katoli\u010dkog novinarstva u Hrvatskoj te autorica knjige dr. Crnov.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSmiljana Rendi\u0107 bila je hrabra, bila je svoja u polemiziranom i klerikaliziranom dru\u0161tvu u kojem je \u017eivjela. Izbrusila je svoj talent i ostavila neizbrisivi trag. Jako mi se svi\u0111a \u0161to je bila svoja i \u0161to je svoje mi\u0161ljenje nudila drugima, krate\u0107i ga ili mijenjaju\u0107i u mjeri kako su ga drugi mogli primiti, ali nikada na popu\u0161taju\u0107i na na\u010din da je bila spremna prije\u0107i u neko drugo, nametnuto mi\u0161ljenje\u201c rekao je dr. Damir \u0160ehi\u0107<\/strong>. Smatra da Rendi\u0107 odjelotvoruje duh koncilske literature i postkoncilskih dokumenata pape Ivana Pavla II. koji je ukazivao na potrebu po\u0161tovanja dostojanstva \u017eene, u Crkvi i dru\u0161tvu uop\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSmiljana nije neka banalna ili klasi\u010dna osoba, nego osoba velikog duha. Osobito me dojmio njen \u017eivot u podstanarstvu u kojem je imala pogled na biskupovu pala\u010du u Rijeci. \u017divi u maloj sobici i ne \u010dezne za velikim dvorima. Njeni ideali su na drugoj strani. Ona je imala pogled iz svoga kuta koji nije bio sjajan u o\u010dima ovoga svijeta. Imala je svoj, neovisan pogled. Smiljana je bila neovisna, iznosila je svoje mi\u0161ljenje. Ona nije prona\u0161la svoj idealni kutak i iz njega kreirala svijet. Nego, Smiljana je kreirala svijet ne tra\u017ee\u0107i idealni kut i prilagodila se mjestu, trenutku i vremenu u koje je Providnost stavila\u201c poru\u010dio je dr. \u0160ehi\u0107. Istaknuo je i simboliku Rendi\u0107kinog pseudonima pod kojim je pisala, Berit. Na hebrejskom, berit <\/em>zna\u010di savez, \u201eobe\u0107anje da je Bog spreman do\u0107i nama ususret i preko onih koji misle druga\u010dije\u201c rekao je dr. \u0160ehi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Smatra da \u201euloga \u017eene u Crkvi nije najbolje pozicionirana i treba bolju, dominantniju poziciju\u201c, ali i da samo takav smjer razmi\u0161ljanja feminizira ili maskulinizira vi\u0161edimenzionalnu stvarnost. \u201eNeke uloge \u017eene danas se omalova\u017eavaju, poput maj\u010dinstva, duhovnog maj\u010dinstva, zaru\u010dni\u0161tva. Papa Ivan Pavao II. daje odgovore utemeljene na Bo\u017ejoj objavi – poru\u010duje nam da se uloga i otajstvo svakog \u010dovjeka ne nalazi u ne\u010dijoj interpretaciji, nego u Bogu\u201c istaknuo je dr. \u0160ehi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Naime, u svom Pismu \u017eenama, sv. Ivan Pavao II. pi\u0161e da je \u201ecrkvena povijest u ova dva tisu\u0107lje\u0107a, unato\u010d tolikim zaprekama, doista upoznala ‘\u017eensku sposobnost’, gledaju\u0107i u svom krilu pojavu velikih \u017eena koje su ostavile zna\u010dajan i blagotvoran trag u svom vremenu\u201c. To je o\u017eivotvorila i Rendi\u0107 kojoj kao osobi \u201eodgovara nemasovno okru\u017eenje. Okru\u017eenje u kojemu je anonimnost, skrovitost, njena o\u0161trina misli prevladala situaciju sivila u kojoj je \u017eivjela te je \u017eivotnu situaciju obojala u koloritnom tonu, kao neki suvremeni asketizam ili neko urbano mona\u0161tvo, o \u010demu govori i papa Franjo\u201c rekao je dr. \u0160ehi\u0107, smatraju\u0107i da Rendi\u0107 \u201eima odlike monahinje onoga vremena. \u017divjela je asketski, nije imala ne\u0161to veliko materijalno, a njen nutarnji asketizam pro\u017eimale su bolesti i kri\u017eevi koje je nosila\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Zahvalio je autorici \u0161to je tom knjigom omogu\u0107ila da se osobno susre\u0107emo s Rendi\u0107. Smiljana je novac tro\u0161ila na knjige, neumorno je u\u010dila jezike, bila je poliglotkinja. Pisala je pisma, op\u0107enito, puno je pisala, nije puno spavala. \u201eNije bila udana, nije imala djece, nije bila redovnica, no \u017eivjela je ideal u kojem je ostvarivala svoj poziv i poslanje u onome \u0161to je stavljeno na njen \u017eivotni put. Smiljanino lice i vedrina duha nisu klonuli ni pred razo\u010daranjima u Crkvi od strane pretpostavljenih, nego je neumorno inzistirala i tra\u017eila na\u010din dijaloga s njima. To je predivno, kako se postavljala u tim odnosima, unato\u010d nekim neprihva\u0107anjima\u201c istaknuo je dr. \u0160ehi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu, primjerom kojim nas pou\u010dava Rendi\u0107, predava\u010d je poru\u010dio: \u201e\u017divot ne mo\u017ee biti ponu\u0111en kao model u kojem sve cvjeta, nego \u017eivot je kri\u017e. Kroz taj kri\u017e pronalazimo Spasitelja i spas koji nam ne mora biti otkriven u doti\u010dnom trenutku. Do\u017eivljavam Smiljanu kao osobu koja je ve\u0107 unaprijed \u017eivot shvatila i prihvatila kao nagradu i unato\u010d problemima s raznih strana, nije dopu\u0161tala oplakivanje nad sobom i \u017ealjenje svoje situacije\u201c.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u201eMislim da bi Smiljana i danas nai\u0161la na jednake probleme kao u svoje vrijeme djelovanja komunizma i Partije, ljudi bliskih toj struji ili onih koji se nisu htjeli tome suprotstaviti. Smiljana bi i danas djelovala u velikom aeropagu mi\u0161ljenja. Smiljana je bila \u010dvrsta osoba puna entuzijazma koji nije bio utemeljen samo na poku\u0161ajima izlo\u017eenima neuspjehu ili velikim o\u010dekivanjima od \u017eivota. Jer, plod i trag koji je ostao iza nje toliko je dubok da se o njemu skupljaju dojmovi i uspomene koje i nama sada, u na\u0161em vremenu zna\u010de\u201c poru\u010dio je dr. \u0160ehi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Istaknuv\u0161i da \u201eokolnosti, zdravlje i \u017eivot nisu bili naklonjeni toj osobitoj \u017eeni\u201c, predava\u010d je rekao kako \u201eima osje\u0107aj da se sve urotilo protiv Smiljane. Njena biografija nije klasi\u010dno djelo kr\u0161\u0107anskog \u017eivota u kojemu se izmjenjuje molitva, post, meditacija. Ona name\u0107e neobi\u010dan ritam i u njoj prepoznajemo prave vrijednosti\u201c rekao je dr. \u0160ehi\u0107. Naglasiv\u0161i kako su pojedincu \u201ejako va\u017eni poticaji i motivacija\u201c, predava\u010d je rekao da je Smiljani ideal vjere i Krista pomogao nezaustavljivo i\u0107i naprijed.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Dr. Klara \u0106avar <\/strong>istaknula je da je Rendi\u0107 \u017eivjela u vremenu kad se \u201eCrkva prvenstveno gledala kao hijerarhijski ustrojena, a teologija je i\u0161la prema tome da pojasni hijerarhiju u Crkvi. Laike je trebalo pou\u010davati i dijeliti im sakramente, oni su bili vjernici koje se poslu\u017eivalo. Ba\u0161 u vrijeme kad je Rendi\u0107 po\u010dela stvarati, Drugi vatikanski koncil mijenja tu ekleziologiju te se zahvaljuju\u0107i apostolatu laika mijenja slika o laicima\u201c rekla je dr. \u0106avar.<\/p>\n\n\n\n

Predava\u010dica je naglasila da Smiljana sebe prvenstveno do\u017eivljava kao vjernicu laikinju, a ne kao \u017eenu u Crkvi. \u201eKad bi se na ne\u0161to \u017ealila, uvijek je to bilo laik i \u017eena. Prije Drugog vatikanskog koncila, laika, prakti\u010dki, u teolo\u0161kom promi\u0161ljanju nije bilo. U tom miljeu Smiljana kao katoli\u010dki novinar zapo\u010dinje svoj rad. Smiljana je osje\u0107ala sna\u017ene otpore u svom radu. Urednici Glasa Koncila nisu bili na njenoj razini i nisu to mogli prihvatiti na ljudskoj razini. Kroz tu knjigu mo\u017ee se vidjeti kako se kod nas prihva\u0107ala ili nije misao o Koncilu\u201c rekla je dr. \u0106avar. Da u Smiljaninom \u017eivotu dominira pojam vjernik laik, a ne \u017eena, govori i naslov petog poglavlja knjige ‘Nerazumijevanje rada Smiljane Rendi\u0107 i uloge vjernika laika’.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNajprije \u0107emo kao vjernici laici tra\u017eiti da smo shva\u0107eni i prihva\u0107eni, da se mo\u017eemo ostvariti, a onda, kao \u017eene, to \u0107e biti jo\u0161 malo te\u017ee. Smiljana se nije bojala pisati ni biskupu. U jednom pismu iz 1966. pi\u0161e da ju je poni\u017eavaju\u0107i odnos klerika prema njoj doveo gotovo do gubitka vjere i volje da nastavi raditi. \u010cesto je spominjala one koji su poku\u0161avali sprije\u010diti i obezvrijediti njen rad – ne zato \u0161to su smatrali da trebaju za\u0161tititi Crkvu od njenih, mo\u017eda progresivnih ideja, nego \u0161to na ljudskoj razini, iz zavisti, nisu mogli prihvatiti \u010dinjenicu da jedna laikinja, \u017eena, mo\u017ee biti kvalitetniji i vrjedniji novinar od teologa, klerika. Isti\u010de kri\u017eni put katoli\u010dkog novinara laika. Navodi da su njeni \u010dlanci pisani s pa\u017enjom, obzirni, da se ne uvrijede neki klerici. Ne libi se re\u0107i istinu, ali ne radi protiv svoje Crkve nego uvijek isti\u010de da je ona Crkvu iskreno voljela\u201c naglasila je dr. \u0106avar.<\/p>\n\n\n\n

\u201eCrkva je narod Bo\u017eji, zajednica vjernika\u201c, istaknula je dr. \u0106avar dragu joj definiciju Crkve. To zna\u010di da nema vi\u0161e izra\u017eene podjele na klerike i laike, nego, svi smo vjernici, kr\u0161teni. \u201eKr\u0161tenjem smo pritjelovljeni Kristu, zna\u010di, mi smo Crkva. Imamo jednako dostojanstvo i to preuzima i kanonsko pravo, iako je ono uvijek minimalisti\u010dko. Ali u tome jako izra\u017eava narav vjernika. Mi smo svi vjernici i imamo isto dostojanstvo, baka i crkveni poglavar \u2013 u dostojanstvu po kr\u0161tenju smo isti, a imamo razli\u010dite slu\u017ebe\u201c pojasnila je dr. \u0106avar.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Premda je svoje nezadovoljstvo izra\u017eavala u pismima, \u201eRendi\u0107 nikad otvoreno nije pisala ni radila protiv Crkve. Smiljana je voljela svoju Crkvu! I to je bitno! Smiljana zaista mo\u017ee biti primjer kako se voli svoju Crkvu! Nakon toliko puta \u0161to su je povrijedili, ona ne govori protiv te Crkve, ne gubi vjeru. Ona i dalje pi\u0161e. Samo oni koji su izgradili pravu, duboku, osobnu vjeru, mogu ostati tako hrabri\u201c poru\u010dila je dr. \u0106avar, upitav\u0161i: \u201eImamo li danas takvih hrabrih vjernika laika koji \u0107e tro\u0161iti svoje slobodno, dragocjeno vrijeme da bi pomogli Crkvi da bude aktualna, da se doista osje\u0107a da je to zajednica naroda Bo\u017ejeg?\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Smatraju\u0107i da dana\u0161nji vjernici u ve\u0107ini jo\u0161 uvijek nisu dovoljno informirani o doga\u0111anjima u op\u0107oj Crkvi, u svijetu, predava\u010dica je istaknula da je Smiljana prou\u010davala teologiju i bila dobro informirana \u0161to se u podru\u010dju teologije doga\u0111a u svijetu. \u201eSmiljana je bila hrabra \u017eena koju ne susre\u0107emo i ne vi\u0111amo svakodnevno u \u017eivotu. Ona je rijetki primjer pojedinca, gotovo endemi\u010dna biljka. Odabrala je trpjeti u \u0161utnji da bi i dalje mogla biti suradnica Glasa Koncila\u201c rekla je dr. \u0106avar, upozoriv\u0161i da i \u201edanas vjernik laik nije sasvim na\u0161ao svoje mjesto u Crkvi kao mjestu gdje se i raspravlja. Trebamo se u\u010diti razgovarati u Crkvi. U sinodskom hodu papa Franjo poziva vjernike da sudjeluju u izgradnji Crkve, da se formiraju teolo\u0161ke ideje\u201c naglasila je dr. \u0106avar.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePapa Franjo ka\u017ee da vjernici laici nisu gosti u Crkvi niti se mo\u017eemo pona\u0161ati da nas ne zanima \u017eivot Crkve. Ni hijerarhija Crkve ne mo\u017ee misliti da vjernici laici nemaju utjecaja. U tom previranju Smiljana je dobar primjer kako se ljubi Crkva. Smiljanino svjedo\u010denje i ta knjiga mogu doprinijeti razvoju i odu\u0161evljenju poslanja vjernika laika u Crkvi, mogu poslu\u017eiti kao primjer i uzor anga\u017eiranja \u017eena i vjernika laika u Crkvi\u201c poru\u010dila je dr. \u0106avar.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Rendi\u0107 je bila \u017eena iznimnog znanja, poznavateljica teologije, govorila je sedam jezika, me\u0111u kojima latinski i hebrejski, poznavateljica je hrvatske i svjetske povijesti, rekao je Marino Erceg<\/strong>. Njena pisana ba\u0161tina \u010duva se u arhivu Glasa Koncila i u Arhivu Zagreba\u010dke nadbiskupije gdje se nalaze 52 kutije njenih pisama koje je slala svojim suvremenicima, intelektualcima, biskupima.<\/p>\n\n\n\n

\u201eBila je autoritet u poznavanju \u017eidovstva, da su je neki biskupi pitali koje bi im knjige preporu\u010dila o \u017didovima, i to na stranim jezicima. Smiljana je jako puno propatila zbog svog katoli\u010dkog identiteta i vjere, ali i zbog svog hrvatskog identiteta. No, u nijednom trenutku svoga \u017eivota nije odstupila ni zanijekala sebe na na\u010din da po\u010dne govoriti protiv Crkve. Bila je progonjena zbog politi\u010dkih razloga i vjerskog identiteta. U Splitu su je tada\u0161nje milicijske slu\u017ebe prokazale kao klerikalku i prijetili su joj u nekoliko navrata. Zbog svog tzv. klerikalnog polo\u017eaja ostala je bez posla. Malo je zara\u0111ivala od nekih prijevoda i tako \u0161to je davala krv na transfuzijskoj stanici\u201c rekao je Erceg.<\/p>\n\n\n\n

Rendi\u0107 je kritizirala paradigmu u kojoj su se Hrvati trebali sramiti svoga identiteta. \u201eBila je protiv zabrana uporabe pridjeva ‘hrvatski’<\/em>. Moralo se govoriti u genitivu, npr. ‘knji\u017eevnik Hrvatske’. Hrvatska je bila svedena na geografski pojam. Vlada Hrvatske<\/em> u genitivu, Sabor Hrvatske<\/em> u genitivu – kao da se ni\u0161ta nije moglo u\u010diniti protiv kolonizacije Hrvatskog jezika i sustavnog potiranja hrvatskog nacionalnog bi\u0107a\u201c rekao je Erceg. Rendi\u0107 je pohvalila Deklaraciju o nazivu i polo\u017eaju Hrvatskog jezika. Kritizirala je Novosadski sporazum<\/em> koji je Hrvatski jezik pretvorio u nepostoje\u0107i Hrvatsko \u2013 srpski jezik. Ljude koji nisu radili za dobro hrvatskog naroda i koji su negirali svoj hrvatski identitet naziva ljudima bez svijesti o nacionalnom identitetu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eTada\u0161nje vlastodr\u0161ce smetalo je \u0161to je iznijela u svom \u010dlanku Izlazak iz genitiva<\/em>. Postala je politi\u010dki sumnjiva i protiv nje se vodio politi\u010dki proces. Trpjela je posljedice zbog objavljivanja toga \u010dlanka i pala u bezna\u0111e zbog mogu\u0107eg zatvora\u201c rekao je Erceg. Jedini izvor prihoda i socijalizacije za Rendi\u0107 bilo je njeno pisanje za Glas Koncila. \u201eSmiljana je pisala da pravi razlog osude nije njen politi\u010dki \u010dlanak, nego deset godina rada u katoli\u010dkom tisku\u201c rekao je Erceg. U tom kontekstu, podsjetio je na Smiljaninu pronicljivu misao kako i Isusu na kri\u017eu nije pisao da je razlog njegove osude vjerski, \u010dinjenica da je Sin Bo\u017eji, nego na kri\u017eu je bio zapisan ‘rezultat politi\u010dke istrage’, da je Isus kralj \u017eidovski<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Presudom 1983. osu\u0111ena je na uvjetnu kaznu zbog \u010dlanka Izlazak iz genitiva<\/em> i nije i\u0161la u zatvor. Od tada je \u017eivjela u cijelosti za Glas Koncila za kojeg je radila do zadnjeg dana \u017eivota te je uspjela do\u017eivjeti \u201euskrs hrvatske dr\u017eave\u201c za koju je izlo\u017eila i svoje profesionalno stvarala\u0161tvo i dignitet u javnosti.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSmiljana je ostavila iznimnu ba\u0161tinu, ona je osoba kojoj se trebamo diviti. Knjiga dr. Crnov \u010dita se u dahu. \u010cestitam autorici \u0161to je uspjela objektivno prikazati svu veli\u010dinu Smiljane Rendi\u0107. Mi u Glasu Koncila ba\u0161tinimo njeno djelo, ona je bila sustvarateljica Glasa Koncila, uz Vladimira Pavlini\u0107a i \u017divka Kusti\u0107a, prve urednike, sve\u0107enike, intelektualce nadarene za pisanje. Sadr\u017eaj koji je ukori\u010den u knjizi zalog je za budu\u0107nost u kojoj je Smiljana Rendi\u0107 heroina, junakinja koja ne smije biti zaboravljena\u201c poru\u010dio je Erceg.<\/p>\n\n\n\n

Neno Ku\u017eina<\/strong> sura\u0111ivao je s Glasom Koncila 22 godine i u toj redakciji upoznao je Rendi\u0107. Razgovarali su nekoliko puta, zadnji put na proslavi 25. obljetnice izla\u017eenja Glasa Koncila. \u201eO Smiljani ili o Berith puno sam slu\u0161ao. U krugovima u kojima sam se kretao o njoj su govorili kao o \u017eeni vrsnoj, novinarki od formata. \u010citaju\u0107i njene tekstove, tako sam je i ja do\u017eivljavao. Znala je biti stroga. Polemizirala je. To nije bila sva\u0111a, nego suprotstavljanje mi\u0161ljenja, borba za istinu. Imam dojam da nam danas nedostaje ljudi koji su konstruktivno i dobronamjerno kriti\u010dki raspolo\u017eeni\u201c rekao je Ku\u017eina, istaknuv\u0161i da je Rendi\u0107 bila hrabra novinarka koju \u017eivot nije mazio. O njoj je s velikim \u017earom pri\u010dao Vlado \u010cutura, novinar Glasa Koncila s kojim je intenzivno razgovarala, sve do njene smrti.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u201eJavnosti je malo poznato da je sura\u0111ivala sa \u017eidovskim diplomatima i zajednicama diljem svijeta. Posebno je cijenila bl. Alojzija Stepinca. U jednoj korespondenciji navodi: \u201eAlojzije Stepinac bolno je do\u017eivio ru\u0161enje sinagoge, kao i sve ratne strahote u kojima je dizao svoj glas u obrani ljudskoga dostojanstva. U korizmi je organizirao pokorni\u010dke procesije ulicama Zagreba. U tim procesijama pjevao se psalam Miserere<\/em>. Odredio je da se koraci procesije i pjevanje toga Psalma usklade tako da se zavr\u0161ni stihovi \u201eMilostiv budi, Gospode, u dobroti Sionu \/ da se iznova podignu zidovi jeruzalemski\u201c<\/em> pjevaju upravo kod ru\u0161evina sinagoge\u201c\u201c rekao je Ku\u017eina.<\/p>\n\n\n\n

Upozorio je na dana\u0161nju prisutnost \u201epoluinformacija koje idu do uni\u0161tenja \u010dovjeka. A perje koje se jednom prospe je vrlo te\u0161ko pokupiti\u201c i istaknuo da je Smiljana uvijek nastojala za sabiranjem svih informacija i cjelovito\u0161\u0107u u tekstu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSmiljana je sna\u017enu re\u010denicu prihvatila kao svoje geslo: ‘Prije \u0107e mi se ruka osu\u0161iti i jezik usahnuti, nego ne\u0161to ka\u017eem i napi\u0161em protiv Crkve i hrvatskoga naroda’. <\/em>Kako poticajno za dana\u0161nji i za nara\u0161taj koji dolazi!\u201c poru\u010dio je Ku\u017eina, potaknuv\u0161i da svatko sebe \u201eupita koliko je sli\u010dan hrabroj i britkoj Smiljani koja je bila jedna od pametnih ljudi koji su vertikala. Zato mi je neizmjerno drago \u0161to je dr. sc. Silvana Burilovi\u0107 Crnov prihvatila prou\u010davanje njene veli\u010dine i djela. Mla\u0111i nara\u0161taj obi\u010dno zazire od starijih, ma koliko bili kvalitetni. Za njih oni su pro\u0161lost. Misle da svijet po\u010dinje od njih, mladih, \u0161to sa Silvanom nije slu\u010daj. Zato, draga Silvana, hvala i \u010destitam\u201c rekao je Ku\u017eina u obra\u0107anju autorici Crnov.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: I. Grbi\u0107 \/ M. F. Madonia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Knjiga ‘Smiljana Rendi\u0107 \u2013 zlatno pero hrvatskoga novinarstva’ autorice dr. sc. Silvane Burilovi\u0107 Crnov u nakladi Glasa Koncila predstavljena je …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":65613,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/348-1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/65612"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=65612"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/65612\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":65660,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/65612\/revisions\/65660"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/65613"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=65612"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=65612"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=65612"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}