Stru\u010dni skup vjerou\u010ditelja zadarske nadbiskupije odr\u017ean je u subotu 12. studenog u sjemeni\u0161tu ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru. O temi ‘Vjeronauk \u2013 od nauka vjere do stava vjere’ izlagao je mr. don Marinko Duvnjak. U dana\u0161njem svijetu premre\u017eenom informacijama nije lako probiti se kroz \u0161umu podataka i prije\u0107i put od informacije do formacije. U masi informacija \u010dovjek se lako izgubi. Treba na\u0107i sr\u017e, bitno. Zato treba imati jasne ideje preto\u010dene u nedvosmislene pojmove te klju\u010d za tuma\u010denje stvarnosti, rekao je Duvnjak. \u201eKao odgajatelji i uop\u0107e vjernici imamo potrebe imati jasne stavove. Veliki teolog papa Benedikt XVI. ima jasan klju\u010d za tuma\u010denje stvarnosti koja dolazi ba\u0161 od vjere, objave. Va\u017eno je situaciju protuma\u010diti u svjetlu objave, da se mo\u017ee razumjeti i razlu\u010diti bitno od nebitnog\u201c rekao je Duvnjak, definiraju\u0107i \u00a0vjeru prema Katekizmu katoli\u010dke Crkve i u kr\u0161\u0107anskom smislu. \u201eVjera je \u010dovjekov odgovor Bogu objavitelju. Objavljuju\u0107i sebe, Bog \u017eeli osposobiti ljude da mu odgovore, da ga upoznaju i da ga ljube. Vjerovati da postoji Bog nije posebnost kr\u0161\u0107anske vjere jer to vjeruju i druge religije. Vjera nije ni samo poznavanje istina koje je Bog objavio o sebi, nego slobodan pristanak uz cjelovitost istine sadr\u017eane u Bo\u017ejoj objavi. Vjera je osobni odnos s Bogom, \u010dovjekovo osobno prijanjanje Bogu. Iz tog osobnog odnosa s Bogom \u010dovjeku dolazi pravi i istinski \u017eivot, vje\u010dni \u017eivot\u201c rekao je don Marinko. Istaknuo je da postoji spoznatljiva istina. \u201e\u017divot, ljudska prava i mogu\u0107nost su\u017eivota me\u0111u razli\u010ditim religijama garantirane su samo ako postoji povjerenje u razum kao instrument koji je kadar spoznati istinu. Razum je u temelju svih stvari. To je naslje\u0111e gr\u010dke misli, \u017eidovstva i kr\u0161\u0107anstva i na tomu je izgra\u0111ena Europa i Zapad. \u010covjek je stvoren na sliku Bo\u017eju i zato je sposoban svojim umom spoznati Boga. \u010covjek je sposoban svojim razumom razlu\u010divati \u0161to je dobro a \u0161to je zlo, \u0161to istina a \u0161to la\u017e. Iz te \u010dovjekove sposobnosti proizlazi prirodni moralni zakon koji je univerzalan\u201c rekao je don Marinko. Zato, kad se papa izja\u0161njava protiv abortusa, eutanazije, genetskog in\u017eenjeringa bez moralnih ograni\u010denja, on to ne \u010dini iz ‘crkvenih interesa’, kako se misli. \u201eNe razumije se da Crkva brani \u017eivot najprije u ime razuma, a onda tek u ime vjere. Kad u\u010diteljstvo Crkve tvrdi da samo monogamna i heteroseksualna obitelj mo\u017ee funkcionirati kao osnovna stanica dru\u0161tva, ne iznosi u prvom redu istinu vjere, nego istinu razuma\u201c istaknuo je Duvnjak, dodav\u0161i da ta dobra ne vrijede samo za katolike, nego i nekatolike i nevjernike i trebala bi inspirirati dr\u017eavne zakone. \u201ePostoji razlika u tvrdnji ‘Bog je jedan i trojstven’ i u onima da je dijete ljudsko bi\u0107e od za\u010de\u0107a, da nutarnja narav braka zahtjeva da to ne mo\u017ee biti ugovor izme\u0111u dvije osobe istog spola. \u201eKad bi Crkva htjela zakonski postaviti da svi moraju vjerovati u Trojstvo, zadirala bi u nadle\u017enost dr\u017eave. Naprotiv, tvrdnje u obrani \u017eivota, obitelji, vjerske slobode i slobode odgoja su neupitne vrijednosti, o kojima se ne pregovara. To su tvrdnje razuma koje trebaju vrijediti za sve\u201c rekao je Duvnjak. ‘Ne ukradi’ vrijedi za sve. Crkva predla\u017ee te vrijednosti, a radi se o normama koje su u interesu svih. \u201eTemelji ljudskog su\u017eivota su najprije moralnog reda, a onda tek dru\u0161tvenog i politi\u010dkog reda. Te vrijednosti, iako su kr\u0161\u0107anske, su i temeljno ljudske vrijednosti, univerzalne. Ako mi kr\u0161\u0107ani sumnjamo u univerzalnost tih vrijednosti i ako smo nagri\u017eeni mentalitetom relativizma, nepriznavanjem postojanja istine, gubimo vjerodostojnost i zalazimo u skepticizam koji ru\u0161i temelje odgoja. U tom ozra\u010dju danas \u017eivimo\u201c zaklju\u010dio je Duvnjak.<\/p>\n
U obra\u0107anju vjerou\u010diteljima, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 je rekao da odgojitelji imaju zadatak ne samo svjedo\u010diti svoju vjeru, nego svjedo\u010diti i prenijeti vjeru Crkve. Vjerou\u010ditelj ne nastupa pojedina\u010dno nego u ime Crkve, predstavlja Crkvu i Isusa Krista. Kako stvoriti atmosferu da je legitimni autoritet kadar prenijeti \u0161to Crkva \u017eeli i po kojem se obrascu vjerou\u010ditelj mo\u017ee pona\u0161ati, upitao je nadbiskup, rekav\u0161i da recept za to Isus nije ostavio. \u201cAli u\u010dinio je ne\u0161to \u0161to nam uvijek mo\u017ee biti izazov u pona\u0161anju i razmi\u0161ljanju. Ostavio je sebe kao uzor, predstavio se kao put, istina i \u017eivot. I mi smo pozvani tim putem i\u0107i, tu istinu navje\u0161tati i taj \u017eivot svjedo\u010diti\u201d rekao je nadbiskup. Istaknuo je potrebu stvaranja suradni\u010dkog duha i povjerenja u kolege. U odgoju ne sudjeluje samo pojedinac nego je u suradnji s drugima. Pritom je va\u017eno na\u010delo harmonije, a u temelju svega je pedago\u0161ka ljubav. \u201eOdgojitelj tu djecu mora voljeti, zaista kao svoju. Djeca su mu poslana i poput roditelja im treba prenijeti nauk Crkve\u201c rekao je nadbiskup, razumijevaju\u0107i da je za odgojitelje me\u0111u problemati\u010dnim a va\u017enim stavovima autoritet u odnosu na u\u010denike. \u201e\u010covjek ne voli autoritet. Ljubav je va\u017ena i nu\u017ena kod svakog odgojitelja i vjerou\u010ditelja. Tada nema problema ni s autoritetom. Legitimni autoritet proizlazi iz tropleta pa\u017enje, priznanja i ljubavi, ne iz straha i nametanjem vlasti. Kad je to troje povezano, u stavu odgojitelja stvara se autoritet\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. Naglasio je zna\u010daj rasta svakog vjerou\u010ditelja pojedina\u010dno, svaki dan, u milosti i kreposti pred Bogom i ljudima. Vjerou\u010ditelj je pozvan prvenstveno sam u\u0107i u to otajstvo, shvatiti ga i od njega \u017eivjeti. U zada\u0107i i obvezi poslanja drugima nadbiskup je naglasio po\u017eeljna na\u010dela rada: bdjeti nad drugima, ali ne gnjaviti; biti \u010dvrst, ali bez o\u0161trine i grubosti (biti svjedok, imati uvjerenje i prenositi ga, ali bez zastra\u0161ivanja i sile) te biti smiren i radostan da si to \u0161to jesi \u2013 vjerou\u010ditelj. Po\u017eelio je da im bude blizak lik sv. Kr\u0161evana, katehete sv. Sto\u0161ije.<\/p>\n
Susret su organizirali Katehetski ured zadarske nadbiskupije u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje \u2013 podru\u017enica Split. Koreferate su imale Emilija Mari\u0107 i Sandra \u010culina, a prigodnu rije\u010d je uputio i nadbiskupijski predstojnik Katehetskog ureda don Ga\u0161par Dodi\u0107.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Ines Grbi\u0107<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"