{"id":65455,"date":"2023-05-15T16:38:02","date_gmt":"2023-05-15T15:38:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=65455"},"modified":"2023-05-15T16:39:58","modified_gmt":"2023-05-15T15:39:58","slug":"zadar-predstavljen-drugi-svezak-rasprave-o-povijesti-katedrale-monografije-o-katedrali-sv-stosije-u-zadru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=65455","title":{"rendered":"ZADAR: Predstavljen drugi svezak ‘Rasprave o povijesti katedrale’ Monografije o katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Drugi svezak monografije o zadarskoj katedrali sv. Sto\u0161ije pod nazivom ‘Rasprave o povijesti katedrale’ predstavljen je u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru u \u010detvrtak, 11. svibnja.<\/p>\n\n\n\n

O drugom svesku govorili su prof. dr. Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, voditelj projekta izdanja trilogije Monografije o zadarskoj katedrali sv. Sto\u0161ije te recenzenti, prof. dr. Ser\u0111o Dokoza s Odjela za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i prof. dr. Josip Vrande\u010di\u0107 s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu.<\/p>\n\n\n\n

Uredni\u010dko vije\u0107e Monografije i autori posvetili su drugi svezak svim biskupima i nadbiskupima iz pro\u0161losti Katedrale sv. Sto\u0161ije, izra\u017eavaju\u0107i im po\u0161tovanje.<\/p>\n\n\n\n

U drugom svesku na 355 stranica objavljeno je pet stru\u010dnih priloga. Prilozi tematski nose sljede\u0107e naslove: \u201ePogled na redoslijed (kronotaksu) zadarskih biskupa i nadbiskupa (s posebnim osvrtom na prvostolnicu sv. Sto\u0161ije), autor je Zvjezdan Strika; \u201eZadarski prvostolni kaptol sv. Sto\u0161ije u ranom novom vijeku (16.-18. st.) – Zdenko Dundovi\u0107; \u201ePodrijetlo i po\u010deci \u0161tovanja sv. Sto\u0161ije i drugova u Zadru i zadarskoj katedrali\u201c – Trpimir Vedri\u0161; \u201eRezultati antropolo\u0161ke analize rekognicija sveta\u010dkih mo\u0107i iz zadarske katedrale\u201c – Mario \u0160laus i \u201eRazvoj liturgije u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru\u201c – Ana Mi\u0161kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u201eKatedrala nosi ime po katedri, biskupovoj stolici. Taj tron obilje\u017eava autoritet biskupa i dostojanstvo biskupa kao voditelja crkvene zajednice. Prvi prilog u drugom svesku govori o redoslijedu zadarskih biskupa u dugom kontinuitetu od 4. st. do suvremenosti i zadnja dva nadbiskupa, \u017delimira Pulji\u0107a i Milana Zgrabli\u0107a. Kroz cijelo to vrijeme Zadar je imao biskupa od 4. do 12. st. koji je bio voditelj Zadarske biskupije. U 12. st. zadarski biskup postaje nadbiskup i nadre\u0111en je svojim biskupima sufraganima, biskupima Osora, Krka, Raba i neko vrijeme Hvara. To je po ovlastima trajalo do 19. st. U 19. st. zadarski biskup postaje metropolit Crkve cjelokupne provincije Dalmacije\u201c rekao je dr. Ve\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U svesku su prilog o sv. Sto\u0161iji, naslovnici katedrale i svecima povezanima s njenim \u017eivotom, Kr\u0161evanom, Zoilom i trima sestrama iz Soluna, koje su se uz sv. Sto\u0161iju jako \u0161tovale u katedrali. Jedan prilog govori o relikvijama i relikvijarima zadarskih svetaca i njihovom istra\u017eivanju bioantropolo\u0161kom metodom koja  podatke iz povijesti potkrjepljuje s laboratorijskim analizama \u010destica kostiju iz tih relikvijara, a drugi o povijesti i na\u010dinima obavljanja liturgije u prostoru katedrale.<\/p>\n\n\n\n

\u201eS tim prilozima, katedrala je poja\u0161njena kao ustrojstvo vjerskog duha u njenom prostoru, kao prostor namijenjen liturgijskim obredima. \u010cesto mislimo da, kada se radi neka nova arhitektura, iza tog koncepta stoji projektant arhitektonskog nacrta. Ali, kad je u pitanju crkva, katedrala, liturgija, ispred projektanta stoji s\u00e2mi obred. Obred u liturgijskoj funkciji oblikuje liturgijski prostor kao posve\u0107eni prostor. Tako nam ti prilozi sjajno oslikavaju duh prostora katedrale i u tome je njihova posebna vrijednost\u201c istaknuo je dr. Ve\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Katedrala je u Monografiji predstavljena \u201ekao gra\u0111evina impresivnog pedigrea<\/em>, slojevitosti koja se\u017ee od po\u010detnog oratorija zasnovanog u Zadru jo\u0161 u anti\u010dko doba, u 4. st. Uz taj ranokr\u0161\u0107anski oratorij u 5. st. podignuta je bazilika, ranokr\u0161\u0107anska katedrala sa svojom krstionicom, katekumeneionom, sa svojim sklopom pomo\u0107nih prostora. Tako izgra\u0111ena u starokr\u0161\u0107ansko doba, pro\u017eivjela je i rano srednjovjekovno razdoblje i stekla nove malene pregradnje u funkciji razvoja liturgije\u201c rekao je dr. Ve\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U 12. st. na njeno mjesto do\u0161ao je sada\u0161nji izgled katedrale koja je u 13. st. produ\u017eena na pro\u010delnoj strani. I u vremenu gotike, renesanse i baroka katedrala je imala neke nove dijelove koji su ve\u0107im dijelom potirali jedan drugoga, kao i tijekom 20. st., pro\u010di\u0161\u0107avanjem romani\u010dke katedrale, kada su izdvojeni iz velikog povijesnog kontinuiteta koji od 4. do 19. st. pokriva 15 stolje\u0107a u \u017eivotu katedrale, njenih ve\u0107ih ili manjih prostornih transformacija, do zaklju\u010dno u 19. st. i gornjeg dijela zvonika katedrale.<\/p>\n\n\n\n

\u201eImpresivno je pratiti svu tu slojevitost na\u0161e katedrale, neovisno od cjelovitosti i ljepote njenog romani\u010dkog sloja. U romani\u010dkom sloju u 12. st., na mjestu ranokr\u0161\u0107anske bazilike, iz njene matrice i njenih temelja izrasla je na\u0161a romani\u010dka katedrala, a u 13. st. produ\u017eena je na pro\u010delnoj strani. To su uvjetovale neke liturgijske promjene, da se tada relativno mali prostor za zajednicu produ\u017ei i da se dobije ve\u0107i prostor za liturgijske obrede. Potreba za ve\u0107im prostorom zna\u010dila je i rast vjerske zajednice. Od tada, unato\u010d svim povijesnim zbivanjima, sjajno je sa\u010duvala svoju cjelovitost i ljepotu. O toj ljepoti izra\u017eavali su se razli\u010diti pisci, znanstvenici, prou\u010davatelji povijesne arhitekture i isticali vrijednost zadarske katedrale kao osobito lijepe\u201c naglasio je dr. Ve\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Kontinuitet povijesnog trajanja katedrale potvr\u0111uju i povijesni izvori, me\u0111u kojima su natpisi uklesani u kamenu na katedrali. \u201eNa pro\u010delju katedrale natpis svjedo\u010di o vremenu njenog produ\u017eavanja u 13. st. U unutra\u0161njosti katedrale bilo je nekoliko natpisa, u zvoniku katedrale neki natpisi spominju nadogradnju zvonika kojeg je projektirao zna\u010dajni engleski arhitekt Thomas G. Jackson koji se divio ljepoti romani\u010dkog sloja katedrale progla\u0161avaju\u0107i je najljep\u0161om romani\u010dkom gra\u0111evinom u Dalmaciji\u201c istaknuo je dr. Ve\u017ei\u0107.  Uz natpise, izvorni povijesni podaci su i grbovi pojedinih biskupa uklesani u kamenu i sa\u010duvani na katedrali. O povijesnosti katedrale govori i njen inventar, oltari, relikvijari koji tako\u0111er imaju natpise osoba, godina. O katedrali govori i opse\u017ena arhivska gra\u0111a, temeljem \u010dega je nastala obilata literatura raznih autora od 19. st. naovamo, rekao je dr. Ve\u017ei\u0107 opisuju\u0107i katedralu kao ustrojstvo prostora i arhitekture.<\/p>\n\n\n\n

Poznavanju njene cjelokupne slojevitosti zna\u010dajno su doprinijela konzervatorska istra\u017eivanja jo\u0161 iz vremena Grge O\u0161tri\u0107a, voditelja Zavoda za za\u0161titu spomenika u Zadru, zatim konzervatora Ksenije Raduli\u0107, Miljenka Domijana i Ive Petriciolija. I dr. Ve\u017ei\u0107 je bio dugogodi\u0161nji voditelj istra\u017eiva\u010dkih radova te je rekao: \u201eDivio sam se zadarskoj katedrali kao \u0161to joj se dive na\u0161i sugra\u0111ani i turisti\u201c. Najavio je da \u0107e se u tre\u0107em dijelu monografije ‘Rasprave o umjetnosti u katedrali’ opisati njene vrijedne umjetnine.<\/p>\n\n\n\n

Govore\u0107i o specifi\u010dnosti zadarske katedrale u odnosu na druge, dr. Ve\u017ei\u0107 je istaknuo bogatstvo njenog prostornog sadr\u017eaja. Rekao je da zadarska katedrala ima jako dobro uspostavljen rje\u010dnik romani\u010dke arhitekture koji je fino proveden, izvan, na oplo\u0161ju katedrale i unutra, u rasporedu njenih kolonada.<\/p>\n\n\n\n

\u201eBogatijom od ostalih crkava toga vremena \u010dini je krasna galerija iznad jednog i drugog bo\u010dnog broda. Ima ukopanu kriptu. Na le\u0111ima svodova te kripte je sveti\u0161te koje je malo podignuto u prostoru. S jedne i druge strane su bo\u010dni brodovi, a nad njima galerije, od kojih je jedna \u010dak otvorena prema uli\u010dnoj fasadi, ima vanjsku galeriju. To je bogatstvo arhitektonskog izraza i forme. To nemaju druge crkve u Dalmaciji i puno \u0161ire, tako bogatu prostornu strukturu, a pritom modeliranu u tako dosljedno provedenom romani\u010dkom stilu\u201c rekao je dr. Ve\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Na predstavljanju drugog sveska bio je i mons. \u017delimir Pulji\u0107, apostolski administrator Splitsko \u2013 makarske nadbiskupije. Dr. Ve\u017ei\u0107 zahvalio je mons. Pulji\u0107u jer je, dok je bio zadarski nadbiskup, mons. Pulji\u0107 dr. Ve\u017ei\u0107u prvome priop\u0107io ideju da zadarska katedrala treba imati suvremenu monografiju.<\/p>\n\n\n\n

\u201eZahvaljujem Vam kao gra\u0111anin grada Zadra i u ime svih gra\u0111ana Zadra, jer je Va\u0161a ideja pretvorena u djelo omogu\u0107ila na\u0161im gra\u0111anima da upoznaju katedralu – jer katedrala pripada svima nama. Katedrala je znak identiteta svih nas, neovisno o konfesiji i jesu li ljudi vjernici ili su nereligiozni.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0161a katedrala je znak identiteta nas gra\u0111ana sa zadarskom sredinom. Ideja da u na\u0161em vremenu pribli\u017eimo katedralu ljudima preko knjiga, da svaki gra\u0111anin mo\u017ee vidjeti katedralu kao svoju, unijeti knjigu o njoj u svoj dom i tamo je listati, doznavati ne\u0161to \u0161to ne zna o toj gra\u0111evini – to je privilegij koji proizlazi iz Va\u0161e po\u010detne ideje, kasnijih poticaja i podr\u0161ke\u201c rekao je dr. Ve\u017ei\u0107 u obra\u0107anju mons. Pulji\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Ve\u017ei\u0107 je naglasio da je \u201eod davnine katedrala znak identiteta, znak poistovje\u0107ivanja grada u cjelini i gra\u0111ana u gradu s njihovom katedralom koja je ve\u0107 od anti\u010dkih vremena postala \u017eari\u0161te dru\u0161tvenog, kulturnog i vjerskog \u017eivota. To sve zajedno \u010dini koloplet identiteta \u010dovjeka sa sredinom u kojoj \u017eivi. Katedrala je sjajan znak, signal \u010dovjeku da kad ode iz svoje sredine, da se tu vrati. Katedrala je znak grada, dru\u0161tvene i kulturne pripadnosti\u201c poru\u010dio je dr. Ve\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Zahvalio je i nadbiskupu Milanu Zgrabli\u0107u koji je sudjelovao na predstavljanju. \u201eDrugi svezak Monografije iza\u0161ao je s Va\u0161im potpisom kao izdava\u010da. To je i Va\u0161a podr\u0161ka ovom projektu, izla\u017eenju tre\u0107e knjige i cjelini Monografije\u201c rekao je dr. Ve\u017ei\u0107 u obra\u0107anju mons. Zgrabli\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Dr. Dokoza predstavio je tri rada koji se odnose na Srednji vijek. Strika je napisao povijest Zadarske Crkve kroz prizmu njenih vode\u0107ih pastira. Spominje i papu Ivana IV. (640.-642.), porijeklom Zadranina. Nadle\u017enost Zadarske Crkve \u0161irila se i su\u017eavala, a najmanja je bila za vrijeme Italije.    <\/p>\n\n\n\n

\u201eBiskupi su definirali dobar dio zadarske povijesti. Nadbiskup Nikola Matafar u trenutku pobune Zadra 1345. slavio je misu u crkvi sv. Kr\u0161evana, a onda je iza\u0161ao vani i skinuo mleta\u010dku zastavu, podigao zadarsku zastavu i to je bio znak za pobunu\u201c rekao je dr. Dokoza. Nikola Matafar i Petar Matafar zaslu\u017eni su za zadarski Kaptol kojega su u\u010dinili i javnim mjestom za ovjeru dokumenata naroda.<\/p>\n\n\n\n

Od pada Salone do Prvog svjetskog rata Zadar je bio sredi\u0161te Dalmacije, a u njemu su svoje sredi\u0161te imali Bizant, koji je u jednom sjedi\u0161tu pro\u017eimao svoju politi\u010dku i crkvenu vlast, zatim Venecija, francuska i austrijska vlast.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Maffeo Vallaresso, zadarski nadbiskup od 1450. do 1494. \u010diji je gornji dio biskupskog pastorala motiv na naslovnici drugog sveska puno je doprinio razvoju Zadra; izgradio je po\u010detni dio katedralnog zvonika, podigao orgulje u katedrali i s njegovom smr\u0107u u 15. st. zavr\u0161ava razdoblje Srednjeg vijeka u \u017eivotu Zadarske Crkve. Dr. Dokoza istaknuo je i prilog dr. Ane Mi\u0161kovi\u0107 koja opisuje kako \u017eivot vjernika po\u010dinje i zavr\u0161ava u crkvi po primanju sakramenata. Mi\u0161kovi\u0107 opisuje \u017eivot Crkve, izgled tada\u0161njih pobo\u017enosti; zanimljivo je da su u pro\u0161losti \u017eene i djeca bili u pobo\u010dnim la\u0111ama ili u gornjoj galeriji katedrale, a mu\u0161karci su bili u glavnoj la\u0111i.<\/p>\n\n\n\n

Tri rada koja se odnose na Novi vijek predstavio je prof. dr. Josip Vrande\u010di\u0107. Mleta\u010dko razdoblje u kronotaksi zadarskih biskupa obuhva\u0107a 70 imena. To razdoblje obuhva\u0107a modernu povijest. Obilje\u017eeno je mleta\u010dkim okvirom, nepovjerljivom politikom sredi\u0161njice prema Zadru koji se 11 puta digao protiv Venecije, tako da je 1423. Venecija odlu\u010dila da u svim dalmatinskim biskupijama biskupi mogu biti samo mleta\u010dki dr\u017eavljani. U po\u010detku ih je slala samo iz Venecije, kasnije su izuzetak bra\u0107a Cipiko iz Trogira (15.\/16. st.), Vicko Zmajevi\u0107 iz Boke Kotorske i Mate Karaman iz Splita (18. st.).<\/p>\n\n\n\n

Venecija je u Zadar poslala velika imena iz plemi\u0107kih obitelji. Zadar je bio sredi\u0161te bogate tradicije i dao je najprosperitetnije osobe, Petra Zorani\u0107a, \u0160imu Budini\u0107a, Jurja Barakovi\u0107a i Bartola Ka\u0161i\u0107a, istaknuo je dr. Vrande\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u201eZadarska Crkva imala je dugu tradiciju koja se naslanjala na apostolsko naslje\u0111e. I politi\u010dki je bila jako va\u017ena jer je Zadar bio sredi\u0161te Dalmacije, tako da su politi\u010dke vlasti, mleta\u010dka i austrijska, i kroz Crkvu nastojale projicirati svoju ideologiju i svoju mo\u0107. Jako je i srednjovjekovno razdoblje u kojem je Zadarska Crkva slijedila legitimisti\u010dku i monarhisti\u010dku tradiciju u kojem se nadovezala na sjajno an\u017euvinsko razdoblje koje je mo\u017eda najljep\u0161e razdoblje u povijesti Zadra\u201c rekao je dr. Vrande\u010di\u0107, istaknuv\u0161i da se dolaskom Venecije doga\u0111a stagnacija.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVenecija je nepovjerljiva prema Zadarskoj Crkvi. Venecija \u0161alje dobre prelate, no Zadar je i prijeporna to\u010dka izme\u0111u Rima i Venecije koji su u napetim odnosima te je sve eskaliralo u velikom interdiktu<\/em> po\u010detkom 17. st.\u201c rekao je dr. Vrande\u010di\u0107.  Koncilsko razdoblje Tridenta donosi novi duh, novu nadu, nove sve\u0107enike, nadbiskupe svjetske \u0161irine, kao \u0161to su naju\u010deniji zadarski nadbiskup, kardinal Egidije Canini (1530.-1533.), augustinac iz Viterba. Zatim, zadarski nadbiskup Minucio Minuci (1551.-1604.) bio je vode\u0107i Papin diplomat za Isto\u010dnu Europu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU 17. st. dolazi do relaksacije u procesu rekonkviste<\/em>, Zadarska biskupija se \u0161iri. To stolje\u0107e name\u0107e nove izazove prema pravoslavnom svijetu, islamu. Diglo se zale\u0111e i Zadar, zaokru\u017eilo se podru\u010dje Zadarske nadbiskupije. U 19. st., 1828., Zadar dobiva metropolitanski status, postaje majka dalmatinske Crkve. U tom velikom stolje\u0107u plodovi su jako vidljivi. Koliko je 19. st. bilo blagodatno potvr\u0111uju i veliki biskupi: Josip Godeassi bio je veliki humanist, (1843.-1861.), poti\u010de propovjedni\u0161tvo, obnavlja bratov\u0161tine i pa\u0161ki kaptol, Petar Dujam Maupas (1862.-1891.), sudionik Prvog vatikanskog koncila koji je doveo Isusovce u Zadar i 1875. susreo cara\u201c rekao je dr. Vrande\u010di\u0107, istaknuv\u0161i da se dolaskom velikog pape Lava XIII. (1810.-1903.) podigao cijeli hrvatski narod.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u201ePo\u010detak 20. st. donosi opet stradanje, okupaciju, fragmentaciju dijeceze, ukidanje statusa metropolije nakon 104 godine. Nadbiskup Vinko Puli\u0161i\u0107 (1910.-1922.) djeluje u te\u0161kom vremenu kad je Zadar Rapalskim ugovorom 1920. predan Italiji. Apostolski administrator Ivan Borzatti nakon Rapala <\/em>provodi talijanizaciju liturgije i pastorala. Rezidencijalnog biskupa Dujma Munzanija (1933.-1948.) do\u010dekalo je ukinu\u0107e Zadarske metropolije. Zadar je ostao na su\u017eenom podru\u010dju, a podru\u010dje izvan povjereno je \u0161ibenskom biskupu Jeronimu Mileti.<\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup Petar Dujam Munzani (1933.-1948.) svjedok je stra\u0161nog  bombardiranja Zadra kada su razorene mnoge crkve, Munzani optira za Italiju. Pravi \u010dovjek obnove Zadarske nadbiskupije je nadbiskup Mate Garkovi\u0107 (1961.-1968.)\u201c rekao je dr. Vrande\u010di\u0107 opisuju\u0107i izazove Drugog svjetskog rata, stradanja i polagane obnove. No, javlja se Domovinski rat, kad je, nakon osmanskog i Mussolinijevog razdoblja Zadarska nadbiskupija opet stije\u0161njena, fragmentirana, a narod pati. U duhu Koncila, zadarski nadbiskupi Marijan Oblak i Ivan Pren\u0111a donose koncilske poruke, komuniciraju s moderno\u0161\u0107u i doprinose stabilnosti Zadarske Crkve.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Dr. Vrande\u010di\u0107 istaknuo je zna\u010dajke priloga dr. Zdenka Dundovi\u0107a o zadarskom katedralnom kaptolu sv. Sto\u0161ije koji je uspostavljen u 14. st. Autor je opisao djelovanje Kaptola kroz renesansu i barok, u 16., 17., i 18. st., a bio je pomo\u0107 biskupu u obavljanju njegovih du\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n

\u201eKaptoli su u Srednjem i ranom Novom vijeku bili va\u017ena institucija, okupljali su najbolje sinove iz vlastite sredine. Nisu bili nu\u017eno sve\u0107enici, osim nakon Tridenta<\/em>. Morali su biti ures Crkve, zrcalo duhovnosti. Kaptol je igrao va\u017enu dru\u0161tvenu, politi\u010dku i ekonomsku funkciju. Kaptol je imao jaki osje\u0107aj za lokalnu tradiciju i dao je velika imena. U Kaptolu su se isprepletale i igre dru\u0161tvene mo\u0107i pojedinih obitelji\u201c rekao je dr. Vrande\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kanonici su bili sastavlja\u010di liturgijskih knjiga. Prva poglavlja zadarskih sinoda uvijek su bila posve\u0107ena Kaptolu, kanonicima. \u201eKaptol je bio ‘biskupov senat’. Kanonici su morali biti primjer, bili su ‘desna ruka’ biskupu, osobito kad je on \u010desto boravio u Italiji\u201c rekao je dr. Vrande\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Opisuju\u0107i kosturne ostatke, akademik Mario \u0160laus predstavlja novu znanost bioarheologije ili fiziolo\u0161ke antropologije u kojima kriti\u010dki rasu\u0111uje o porijeklu i identifikaciji pojedinaca. \u201e\u0160laus detaljno predstavlja na\u010din analize kostura na osnovu koje se mo\u017ee prosuditi dob, spol i \u0161ira obilje\u017eja zajednice, prehrane, epidemije, bolesti. U drugom dijelu priloga \u0160laus opisuje rekogniciju, identificiranje zadarskih relikvija u 34 relikvijara. To je fundus riznice zadarske katedrale i benediktinskog samostana sv. Marije. Detaljno opisuje relikvijare u kojima predstavlja svece i definira osobnost koliko je vi\u0161e mogu\u0107e, jer to zadire u rano kr\u0161\u0107anstvo iz apostolskih vremena\u201c naglasio je dr. Vrande\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Trilogija Monografije o katedrali sv. Sto\u0161ije, pa i njen drugi svezak \u201eveliko je postignu\u0107e iz op\u0107e povijesti Crkve koje pokazuje velike poteze i dijela velike \u0161irine. U Monografiji se nazire duhovnost. Zadarski nadbiskupi i puk preko  relikvijara bili su okrenuti spasonosnoj Kristovoj zapovijedi ljubavi i dobrote. Znali su da se do Boga sti\u017ee preko \u010dovjeka. U te dvije dimenzije, vidljivoj i nevidljivoj, sa\u017eima se vrijednost te knjige\u201c poru\u010dio je dr. Vrande\u010di\u0107, istaknuv\u0161i da je Monografija \u201ena korist cijelom narodu i Crkvi, ne samo Zadarskoj Crkvi, na \u010dast Bogu i na spasenje ljudi\u201c.    <\/p>\n\n\n\n

Prisutnima se obratio i mons. \u017delimir Pulji\u0107, inicijator izdavanja te Monografije. Izrazio je draga sje\u0107anja u stvaranju toga projekta i da ga prate osje\u0107aji ponosa, radosti i zahvalnosti. \u201eZahvalnost najprije Bo\u017ejoj Providnosti \u0161to je apostol Pavao nakon Makedonije ‘bacio oko i na Dalmaciju’ i poslao u\u010denika Tita u ove krajeve. Tako je ve\u0107 u 1. st. na blagoslovljenom tlu Iaderae christianae <\/em>posijano sjeme evan\u0111elja uhvatilo svoje duboke korijene\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, podsjetiv\u0161i na tvrdnju sv. Ivana Pavla II.: \u201eVjera koja ne ra\u0111a kulturu je mrtva vjera\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eZahvalni smo na\u0161im precima, onima koji su u vrijeme po\u010detka \u0161irenja kr\u0161\u0107anstva \u017eivjeli ovdje i Hrvatima koji su se od 7. st. doseljavali i prihvatili kr\u0161\u0107ansku vjeru kao svoj poklad i bogatstvo. Osobito smo zahvalni i ponosni da je njihova \u017eiva vjera rodila i stvarala silno kulturno blago koje smo primili u ba\u0161tinu, pa su ga s koljena na koljena, oboga\u0107eno novim djelima, predavali budu\u0107im generacijama\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, podsjetiv\u0161i da Hrvati na ovom prostoru nisu od ju\u010der, bez ‘osobne karte’.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u201ePrepoznatljivi smo po svojoj kulturi, jeziku i po vlastitom imenu, po \u010demu nas i drugi prepoznaju i nazivaju. A mi prepoznati s ponosom se odazivamo. U tom vidu, s pravom smo radosni i ponosni na ‘kulturnu ljepoticu’ zadarske katedrale koja je od skromnog liturgijskog prostora ranokr\u0161\u0107anskog oratorija izrasla tijekom stolje\u0107a u monumentalnu, lijepu i najpogodniju prvostolnicu za liturgijska i druga slavlja\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. Prisjetio se brojnih i nezaboravnih susreta koje je imao u zadarskoj prvostolnici tijekom 12 godina slu\u017eenja u Zadarskoj nadbiskupiji.<\/p>\n\n\n\n

Katedralni sakralni prostor \u201esvojim nutarnjim skladom budi osje\u0107aje ljepote, divljenja i strahopo\u0161tovanja. Od slu\u017ebenog nastupa i preuzimanja uprave Zadarske nadbiskupije (24. travnja 2010.) nakon nagle smrti drage uspomene nadbiskupa Ivana Pren\u0111e, brojnih glazbenih koncerata, duhovnih obnova, susreta mladih, liturgijskih slavlja uz crkvene blagdane do podjele sakramenata i svetih redova. Vrhunac je bio re\u0111enje novog zadarskog nadbiskupa Milana Zgrabli\u0107a, 25. lipnja 2022.\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Mons. Pulji\u0107 prisjetio se susreta i prvog razgovora s dr. Pavu\u0161om Ve\u017ei\u0107em u kojem mu je iznio ideju o izdanju Monografije. Bilo je to jednog dana u poslijepodnevnoj \u0161etnji na Forumu, nedaleko od crkve sv. Donata. \u201e\u017divo se sje\u0107am teme razgovora koji je bio o zadarskoj katedrali. Izrazio sam \u017eelju i nakanu na\u0107i nekoga od struke koji bi bio voljan napisati monografiju o na\u0161oj prvostolnici. Drago mi je bilo \u010duti profesorovu spremnost za taj projekt. U\u010dinilo mi se kao da slu\u0161am Izaiju koji, nakon \u0161to mu je an\u0111eo \u017eeravom o\u010distio usta, ka\u017ee: ‘Evo mene, mene po\u0161alji’. Prenio sam taj razgovor katedralnom \u017eupniku don Josipu Radojici Pin\u010di\u0107u koji je u kratkom roku okupio nekoliko znanstvenika koji su se dali na posao. I u rekordnom roku isplanirali projekt koji je urodio troknji\u017ejem kojim se ne bi mogla pohvaliti neka druga katedrala. Drago mi je \u0161to je sjeme posijano prije par godina urodilo bogatim plodom. Neka je Gospodinu \u010dast i hvala! A svima koji su na bilo koji na\u010din pomogli ostvarenje ovoga djela, na\u0161a iskrena zahvala i pohvala\u201c poru\u010dio je mons. \u017delimir Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

U glazbenom dijelu tri skladbe izveo je obiteljski kvartet Buturi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Prvi svezak Monografije naslovljen ‘Sv. Sto\u0161ija \u2013 katedrala sv. Anastazije u Zadru’ autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a bio je predstavljen 7. o\u017eujka 2022. na Sve\u010danoj akademiji u zadarskoj katedrali sv. Sto\u0161ije.<\/p>\n\n\n\n

\u010clanovi Uredni\u010dkog vije\u0107a za izradu Monografije, koji su se do njenog prvog izdanja sastajali \u010detiri godine su: Zdenko Dundovi\u0107, Radomir Juri\u0107, Ana Mi\u0161kovi\u0107, Mario Solja\u010di\u0107, urednik Ante Ugle\u0161i\u0107 i Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107. Voditelj Vije\u0107a je katedralni \u017eupnik don Josip Radojica Pin\u010di\u0107, a tajnik Vije\u0107a Branimir Buturi\u0107, katedralni \u017eupni suradnik.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: I. Grbi\u0107 \/ M. F. Madonia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Drugi svezak monografije o zadarskoj katedrali sv. Sto\u0161ije pod nazivom ‘Rasprave o povijesti katedrale’ predstavljen je u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":65478,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/84.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/65455"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=65455"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/65455\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":65479,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/65455\/revisions\/65479"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/65478"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=65455"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=65455"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=65455"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}