{"id":6485,"date":"2011-10-31T11:54:34","date_gmt":"2011-10-31T11:54:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6485"},"modified":"2012-05-21T08:58:04","modified_gmt":"2012-05-21T07:58:04","slug":"biograd-molitveno-kulturni-susret-povodom-dva-i-pol-stoljeca-zupne-crkve-sv-stosije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6485","title":{"rendered":"BIOGRAD: MOLITVENO KULTURNI SUSRET POVODOM DVA I POL STOLJE\u0106A \u017dUPNE CRKVE SV. STO\u0160IJE"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Povodom proslave 250. obljetnice \u017eupne crkve sv. Sto\u0161ije u Biogradu, u subotu 29. listopada u toj su se crkvi Biogra\u0111ani, \u010dija se \u017eupa spominje 1059. g., okupili na kulturno-molitvenom susretu. Prije Sve\u010dane Ve\u010dernje koju je predvodio don Milivoj Bolobani\u0107, generalni vikar zadarske nadbiskupije, dugogodi\u0161nji \u017eupnik Biograda u Domovinskom ratu, povijest crkve i \u017eupe predstavio je \u017eupnik Biograda Zdenko Mili\u0107. Crkva sv. Sto\u0161ije na uzvisini biogradskog poluotoka jednobrodna je gra\u0111evina s apsidom, jednostavnih baroknih oblika. Na vrhu pro\u010delja je kip za\u0161titnice sv. Sto\u0161ije. Duga je 33 m, \u0161iroka 12,5 m a visoka 10 m. Crkvu je 1761. g. posvetio nadbiskup Mate Karaman, \u0161to potvr\u0111uje i uklesani latinski natpis nad portalom\u00a0 kamenog pro\u010delja: \u201eBogu predobrom, Svevi\u0161njem, ovaj hram posve\u0107en bla\u017eenoj Anastaziji mu\u010denici, prije tjesniji, podgine pobo\u017enost stanovni\u0161tva starog Zadra, nekada Albamaris, pod \u017eupnikom Antonom Jurasovi\u0107em, za petnaeste godine nadbiskupovanja Mate Karamana, za upravljanja prokonzula Franje Diedo, godine utjelovljenja Gospodnjeg 1761.\u201c Crkvu su Turci dvaput zapalili pa su \u017eupljani o vlastitom tro\u0161ku podigli prostraniju i ljep\u0161u. Uz crkvu je 1859. g. podignut zvonik visok 30 m, a tri\u00a0 velika zvona postavljena su 1925. g. u spomen na tisu\u0107itu godi\u0161njicu hrvatskog kraljevstva. \u017dupna ku\u0107a je podignuta 1869. g. U spisima kanonske vizitacije nadbiskupa Molina iz 1595. g. spominje se \u017eupna crkva u Biogradu i \u017eupnik \u0160imun Ber\u010di\u0107 iz Sali. U zahvalnosti za djelovanje, don Zdenko je naveo imena 17 biogradskih \u017eupnika od 1761. g. Crkva je 1671. g. imala \u010detiri oltara: glavni posve\u0107en sv. Mihovilu arkan\u0111elu, a ostali sv. Roku, Gospi od Karmela i Duhu Svetomu. Godine 1681. tu su i oltari sv. Petra apostola i sv. Ivana Krstitelja. Svi oni su i nositelji imena bratov\u0161tina djelatnih u \u017eupi sv. Sto\u0161ije, koja je, prema spisima, nekad bila posve\u0107ena Gospinu uznesenju.<\/p>\n

Sad je u crkvi pet oltara: glavni mramorni sa svetohrani\u0161tem i slikom silaska Duha Svetoga, kameni oltar prema puku, mramorni oltari Gospe od Ru\u017earija s drvenim kipom i sv. Ante s drvenim kipom, kameni oltar Du\u0161e u \u010distili\u0161tu i barokni drveni oltar sv. Sto\u0161ije s uskrslim Kristom i an\u0111elima. \u201cTrodijelno komponirani oltari pokazuju visoku izvedbenu razinu koja se ogleda u izboru mramora, vje\u0161tini obrade, klesarskom umije\u0107u izrade kompozitnih kapitela te intarziji sitnih ulomaka mramora u ve\u0107e, raznolike cjeline. Oltar Gospe Karmelske dopunjen je skulpturom koja se povezuje uz ugledna imena mleta\u010dke kiparske umjetnosti. Oltari u Biogradu imaju istaknuto mjesto u korpusu oltarne arhitekture i skulpture u cijeloj Dalmaciji. U inventaru dalmatinskih oltara u obliku slavoluka vezanih uz zid, biogradski \u017ertvenik je me\u0111u najvrijednijim primjerima nastalima u 17. st.\u201d rekao je don Zdenko. Predstavio je i vrijednost biogradskih glagoljskih matica kr\u0161tenih (1722-1829), glagoljske madrikule Bla\u017eene Divice Marije od uznesenja (1720-1841), glagoljsko Stanje du\u0161a i knjiga onih koji se pri\u010de\u0161\u0107uju i ispovidaju (17. i 18. st.). \u010cuvaju se u Dr\u017eavnom arhivu u Zadru i arhivu Zadarske nadbiskupije u Ordinarijatu. \u017dupnik je istaknuo i zna\u010dajnu povijest Biograda koji je trpio napade osvaja\u010da, u 16. st. Turaka. Grad je osnovan po\u010detkom 9. st. kad se formiraju prve hrvatske kne\u017eevine. Za vladavine Kre\u0161imira III. 1018. g. postaje hrvatski prijestolni grad. Petar Kre\u0161imir IV. u Biogradu osniva biskupiju, mu\u0161ki benediktinski samostan sv. Ivana evan\u0111eliste i \u017eenski benediktinski samostan sv. Tome. God. 1102. u Biogradu se ugarski kralj Koloman kruni hrvatskom krunom za kralja Hrvatske i Dalmacije. Mleta\u010dki du\u017ed Dominic Michieli 1125. g. zauzeo je Biograd i sru\u0161io do temelja. Tada su oplja\u010dkani njegovi samostani, katedrala, kraljevska pala\u010da, svjetovna i crkvena dobra. Biogradsko podru\u010dje u politi\u010dkom i crkvenom pogledu dodijeljeno je Zadru, biskupska stolica odlazi u Skradin, a redovnici samostana sv. Ivana odlaze na \u0106okovac gdje uz postoje\u0107u crkvu sv. Kuzme i Damjana grade samostan. Biograd je danas razvijeni dalmatinski grad u kojem je od 5500 stanovnika oko 4000 katolika.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povodom proslave 250. obljetnice \u017eupne crkve sv. Sto\u0161ije u Biogradu, u subotu 29. listopada u toj su se crkvi Biogra\u0111ani, …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6485"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6485"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6485\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6490,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6485\/revisions\/6490"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6485"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6485"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6485"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}