{"id":6437,"date":"2011-10-26T07:03:56","date_gmt":"2011-10-26T07:03:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6437"},"modified":"2012-05-21T08:41:41","modified_gmt":"2012-05-21T07:41:41","slug":"%e2%80%9evecer-u-knjizari-gostovao-dr-vladimir-skracic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6437","title":{"rendered":"\u201eVE\u010cER U KNJI\u017dARI\u201c \u2013 GOSTOVAO DR. VLADIMIR SKRA\u010cI\u0106"},"content":{"rendered":"

\u00a0\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eNastojim i \u017eelim \u017eivjeti u skladu sa svojim uvjerenjima. U tome me ni\u0161ta ne mo\u017ee pokolebati. Dobri su mi svi koji imaju moralne stavove. Ne moraju ih \u010dak ni imati. Ali neka ne \u0161kode drugima. Drugima se ne smije \u0161koditi\u201c rekao je dr. Vladimir Skra\u010di\u0107, znanstvenik, sveu\u010dili\u0161ni nastavnik i romanist, prorektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, prvi gost drugog ciklusa susreta ‘Ve\u010der u knji\u017eari’ odr\u017eanog u srijedu 19. listopada u knji\u017eari Verbum u Zadru. Klju\u010dno u svemu je \u017eivjeti u skladu s moralnim na\u010delima, smatra \u00a0Skra\u010di\u0107. Njegov stric je sve\u0107enik, a on je bio ministrant uz don Lovru Kramara, iznimnu osobu po\u0161tenja koja ga je nau\u010dila vrijednostima, kao i njegova obitelj. Skra\u010di\u0107 poput ‘misionara’ u domovini i svijetu promi\u010de materijalnu i nematerijalnu hrvatsku ba\u0161tinu. \u201e\u0160to globalizacija vi\u0161e raste, potreba za identifikacijom u ne\u010demu je ve\u0107a. Najglobaliziranije zemlje najvi\u0161e brinu o svojim malim identitetima. Trebamo vratiti \u0161to je zaboravljeno, ne napustiti \u0161to imamo, u novom na\u010dinu upotrebe to afirmirati i u\u010diniti globalnim\u201c rekao je Skra\u010di\u0107. U to se uklapa njegovo utemeljenje udruge ‘Latinsko idro’ u \u010dijoj regati od 78 brodova sudjeluju i Francuzi i Talijani, pou\u010davaju\u0107i se tradicionalnoj vo\u017enji na jedra i vesla. Revalorizacijom starog hrvatskog drvenog broda Skra\u010di\u0107 je izgradio duhovni prostor zajedni\u0161tva i kulture. \u201eImamo pravo i du\u017enost cijeniti druge i sebe. Ne treba pljuvati po drugima niti o sebi govoriti kao o najboljima. To je lo\u0161 diskurs. Treba raditi na afirmaciji svoga, ne poni\u0161tavaju\u0107i tu\u0111e\u201c ka\u017ee Skra\u010di\u0107, smatraju\u0107i da zakoni Europe trebaju biti prilago\u0111eni pojedinoj situaciji: \u201eNe mo\u017eemo svaku biljku koja raste u Africi posaditi na Sjeverni pol. Uvenut \u0107e. Uvijek je i u svemu pitanje mjere – u uzimanju i davanju\u201c. Promaknu\u0107em sloboda mnogi su izgubili kriterije. \u201eNove tehnologije su donijele velika olak\u0161anja i svima izuzetno pomogle. Drugo je pitanje na\u010din i mjera njihove uporabe. Ako mislimo da to \u0161to internet mo\u017ee i zna, mo\u017eemo i mi, stra\u0161na je pogre\u0161ka. Kao kad vozite 250 km\/h, jer auto mo\u017ee toliko voziti. Ali \u010dovjek ne mo\u017ee kontrolirati auto u toj brzini. Problem svega \u0161to nam je na raspolaganju je prava mjera. Posao nastavnika i roditelja trebalo bi biti obrazovanje za to\u010dnu mjeru. Lo\u0161e je svako linearno prihva\u0107anje ili odbacivanje ne\u010dega bez kritike. Velike su mogu\u0107nosti, ali i ve\u0107a odgovornost – to u svemu vrijedi – za slobodu, demokraciju, proizvode\u201c rekao je Skra\u010di\u0107.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Dr. Skra\u010di\u0107 je izvanredni profesor na Odsjeku za francuski jezik i knji\u017eevnost na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru. Moderatorica susreta Ines Grbi\u0107 pitala je gosta i o dominaciji anglizama u jezicima svijeta. Problem je nepoznavanje razlike izme\u0111u jezika kao sustava, studija i jezika kao uporabne vrijednosti. \u201eGra\u0111anin mo\u017ee govoriti kako ho\u0107e. \u010covjek se izra\u017eava kako mu dopu\u0161taju svjetonazor, na\u010ditanost i poznavanje gra\u0111e. Mije\u0161amo kolokvijalni, uporabni, svakodnevni jezik, od jezika kao sustava za prou\u010davanje znanosti. Uvijek su postojale koine \u2013 jezici omnibusi, za svih. Nekad je to bio gr\u010dki, latinski, mleta\u010dki, francuski. U 19. st. cijela Europa je govorila francuski. Engleski dvor je govorio francuski. U engleskoj zastavi natpis nije na engleskom nego francuskom. Sad je do\u0161ao engleski. Tko jam\u010di da \u0107emo ga dominantno govoriti u sljede\u0107ih 50 godina? Mo\u017eda \u0107e biti neki drugi. Nisu to mode. Jezik je sustav koji mora, ne ho\u0107e ili \u017eeli, nego mora, olak\u0161ati preno\u0161enje informacija i poruka. Pravopis nije lingvisti\u010dka nego dogovorna institucija. Netko je u nekom trenutku odredio kako \u0107emo pisati. Francuski, tzv. veliki jezik, nema pravopisa u smislu u kojem ga mi imamo. Tamo se uzima rje\u010dnik pa ka\u017ee kako se svatko pojedini izra\u017eava. Francuska normativna gramatika ima 30 % pravila, sve drugo su iznimke. Ali nisu propisane. Upotreba jezika je rezultat nejezi\u010dne stvarnosti. Nejezi\u010dna stvarnost upravlja mnogim jezi\u010dnim postupcima\u201c rekao je Skra\u010di\u0107, istaknuv\u0161i da bi trebalo \u0161to vi\u0161e raditi na obrazovanju, standardizaciji i njegovanju vlastitog jezika. Skra\u010di\u0107 je govorio i o mogu\u0107im prednostima i specifi\u010dnostima Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru na kojem je vi\u0161e od 500 zaposlenih, od \u010dega ih vi\u0161e od 200 ima doktorat. \u201eNa\u0161 problem nije koliko ula\u017eemo, nego u koga ula\u017eemo. Imamo toliko prirodnih bogatstava, treba nam samo netko tko \u0107e to znati iskoristiti. Moramo izgraditi sveu\u010dili\u0161te koje \u0107e biti druga\u010dije od drugih. Smatram da je na\u0161a upori\u0161na to\u010dka prostor. Bog nas je posijao na fantasti\u010dnu to\u010dku. Imamo 526 otoka, to je 2\/5 svih hrvatskih otoka. Cijeli Mediteran nema toliko otoka, koliko ih je du\u017e obale Zadra do Murtera. Le\u017eimo na slojevima kultura: Liburna, Rimljana, Bizanta, Venecije. Imamo glagoljicu. Svu na\u0161u ba\u0161tinu uspjeli smo snimiti. Povijest hrvatskog ribarstva je zadarska povijest. Ribarstvo je izmi\u0161ljeno na ovoj to\u010dki. U 16. st. zadarski plemi\u0107 je izmislio lov sa svjetlom i udeseterostru\u010dio ribolov. Na\u0161e sveu\u010dili\u0161te mora to artikulirati programski i znanstveno-istra\u017eiva\u010dki. Na\u0161e mogu\u0107nosti treba osmisliti i ponuditi\u201c ka\u017ee Skra\u010di\u0107, istaknuv\u0161i: \u201ePostoji prezir prema malim sveu\u010dili\u0161tima. Hrvatsko sveu\u010dili\u0161te i hrvatska akademska zajednica ne mogu se razvijati tako da se razvija samo Zagreb. \u0160to god budemo ja\u010di u Dubrovniku, Zadru, Puli, to \u0107e biti ja\u010di u Zagrebu. Jer na\u0161 ugled je zajedni\u010dki. Mi zajedni\u010dki predstavljamo na\u0161u znanost i na\u0161u zemlju\u201c.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Promicatelj je i o\u017eivljavanja otoka. Hrvatska ima 1246 otoka, najvi\u0161e na Mediteranu. \u201eJedina institucija koja je radila posao na otocima je Katoli\u010dka Crkva. Slu\u017eile su se mise i krstila djeca. Drugi su zakazali. A na svim turisti\u010dkim plakatima Hrvatske u svijetu su otoci. Preko njih zovemo ljude. Dakle, otoci sudjeluju u tom dohotku. E pa vratite im to, uzimaj\u0107i u obzir ljude koji znaju \u0161to s tim treba napraviti\u201c rekao je Skra\u010di\u0107, upozoriv\u0161i kako je Hrvatska u mnogim podru\u010djima zapu\u0161tena i nedostaje ideja. Tako je i s Kornatima, koji su ljudskom rukom oblikovani prostor. \u201eOna golet, utvrde, uvale, nisu prirodne. Iznimno je znanje koje Kornatari imaju o prostoru. To je najneuralgi\u010dnija to\u010dka hrvatskog prostora\u201c rekao je Skra\u010di\u0107, suutemeljitelj udruge Kurnatari za za\u0161titu tog oto\u010dja.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0 \u201eNastojim i \u017eelim \u017eivjeti u skladu sa svojim uvjerenjima. U tome me ni\u0161ta ne mo\u017ee pokolebati. Dobri su mi …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6437"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6437"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6437\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7796,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6437\/revisions\/7796"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6437"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6437"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6437"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}