{"id":6383,"date":"2011-10-24T07:50:52","date_gmt":"2011-10-24T07:50:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6383"},"modified":"2012-05-21T08:04:58","modified_gmt":"2012-05-21T07:04:58","slug":"zadar-5-medunarodni-simpozija-crkvenih-pravnika-1","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6383","title":{"rendered":"ZADAR: 5. ME\u0110UNARODNI SIMPOZIJ CRKVENIH PRAVNIKA (1)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Peti me\u0111unarodni simpozij crkvenih pravnika o temi \u201eStrukturalne pretpostavke sudske vlasti u Crkvi” 21. i 22. listopada u dvorani hotela Funimation u Zadru okupio je 50 crkvenih pravnika iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije. Pod sponzorstvom Hrvatske biskupske konferencije, simpozij su organizirali Katoli\u010dki bogoslovni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Hrvatsko kanonisti\u010dko dru\u0161tvo. Prvog dana izlaganja 21. listopada odr\u017eana su izlaganja: Sud u Svetom pismu i u promi\u0161ljanju crkvenih otaca (dr. Drago Tukara, \u0110akovo), Stupnjevi i vrste sudova prema ZKP-1983. i uputi Dignitas connubbi (mr. Ivica Ivankovi\u0107 Radak,Subotica), Teritorijalni sudovi i parnice ni\u0161tavosti \u017eenidbe (mr. Jure Vranji\u0107,Zagreb). Predsjednik Hrvatskog kanonisti\u010dkog dru\u0161tva dr. Josip \u0160alkovi\u0107 uvodno je rekao da, uz sudjelovanje na znanstvenim skupovima u inozemstvu, postoje i hrvatsko znanje, volja i iskustvo. Potaknuo je na razvoj kanonisti\u010dke znanosti u podru\u010dju u kojem se djeluje, istaknuv\u0161i potrebu cjelo\u017eivotne formacije. Ovogodi\u0161njom temom \u017eeli se osvijetliti struktura suda kao mjesta dodjele pravednosti. \u201cOd po\u010detaka Crkva je bila sastavljena od osoba koje su vr\u0161ile odre\u0111enu vlast i imale autoritet. Prevladavala je ideja da je prva Crkva svoju vlast temeljila na \u010disto karizmatskom principu\u201c rekao je Tukara. Dogodio se prijelaz od karizmatske na hijerarhijsku Crkvu, a me\u0111u institucijama koje se ra\u0111aju u Crkvi mjesto pronalazi i crkveni sud. \u201eApostoli su uspostavljali slu\u017ebe u Crkvi i pozivali zajednicu da bude poslu\u0161na, ali i kriti\u010dna prema slu\u017ebenicima\u201c rekao je Tukara. U postapostolskom razdoblju osoba od autoriteta postaje biskup (pojedina\u010dni autoritet) i nastaju koncili koji prosu\u0111uju cjelokupni \u017eivot u Crkvi (zajedni\u010dki autoritet). Prva stolje\u0107a ne poznaju strogo pravno uspostavljenu instituciju suda, no praksa je djelovanje suda preko odredbi koje su donijeli biskupi i sabori. Konstantinovim razdobljem crkvene strukture postaju stabilnije po uzoru na civilne te Crkva radi na svom juridi\u010dkom izgledu. Uz zakonodavnu i izvr\u0161nu, sudska vlast je tre\u0107i dio vlasti upravljanja \u010diji su konkretni izri\u010daj sudovi u okvirima pravnog sustava Katoli\u010dke Crkve. Radak je istaknuo da vi\u0161e stupnjeva sudova osigurava pravo na priziv, \u0161to je me\u0111u osnovnim principima postupkovnog prava, garantira pravednije osiguranje osnovnih prava i raspodjelu pravde. Opisao je i vrste sudova prema vlasti (redoviti i delegirani), sustavu (op\u0107i i posebni) i razini (teritorijalni, personalni i sudovi apostolske stolice: Rimska Rota i Vrhovni sud Apostolske Signature, kojima apostolsku zada\u0107u su\u0111enja povjerava rimski prvosve\u0107enik).<\/p>\n

 <\/p>\n

Najuobi\u010dajeniji kriterij hijerarhijskog ure\u0111enja crkvenih sudova je teritorij. Teritorijalni sudovi su trajno ustanovljeni sposobno\u0161\u0107u za su\u0111enje na odre\u0111enom teritoriju, a hijerarhiju me\u0111u njima odre\u0111uje stupanj (instancija). Vranji\u0107 je pojasnio ustrojstvo teritorijalnih sudova. Njihova prva instancija je biskupijski sud (obavezno utemeljenje) i me\u0111ubiskupijski sud prve instancije (nije obavezan, zdru\u017eivanje suda dviju ili vi\u0161e biskupija, bez obzira pripadaju li istoj crkvenoj pokrajini). Teritorijalni sud druge instance je neophodan da bi se ostvarilo pravo na priziv stranci koja se smatra o\u0161te\u0107ena presudom. To su metropolitski sud, me\u0111ubiskupijski sud druge instance, jedan ili vi\u0161e sudova biskupske konferencije. Teritorijalni sudovi tre\u0107e instancije su osobito potrebni u postupku za progla\u0161enje ni\u0161tavosti \u017eenidbe, kad se za rje\u0161enje parnice tra\u017ee dvije jednake presude, a prve dvije su se pokazale razli\u010dite (jedna donesena od suda prve instancije, a druga od suda druge instancije). Zakonik kanonskog prava ne predvi\u0111a sudove tre\u0107e instancije na teritorijalnoj razini – za tre\u0107i stupanj je jedino mjerodavan sud Rimske Rote. To zna\u010di da je vlastiti sudac za tre\u0107u instanciju papa, snagom svoje apostolske slu\u017ebe su\u0111enja koju stalno vr\u0161i preko Rote. Nekad se mo\u017ee osnovati sud tre\u0107eg stupnja ‘ad casum’. Ni u jednom slu\u010daju Signatura nije trajno osnovala neki sud, nego samo za neko razdoblje, s mogu\u0107no\u0161\u0107u obnavljanja. Ipak, trajno utemeljni sudovi tre\u0107e instancije na teritorijalnoj razini su sud Rote Madridske nuncijature i u Ma\u0111arskoj. Odobravanje osnivanja teritorijalnih sudova tre\u0107e instacnije nekad je povlastica, a mo\u017ee biti i odgovor na potrebu partikularnih Crkvi.<\/p>\n

Dr. Slavko Zec iz Rijeke govorio je o sudovima Apostolske Stolice i parnicama ni\u0161tavosti \u017eenidbe, personalne sudove opisao je mr. Endre Nagy (Rim) a Koordinaciju, suradnju i podre\u0111enost crkvenih sudova mr. Lucija Babi\u0107 iz Zagreba. Tri su suda Apostolske stolice: dva za izvanjsko podru\u010dje (Apostolska Signatura i Rimska Rota) i jedan za unutarnje podru\u010dje (Apostolska pokorni\u010darna). Budu\u0107i da parnice ni\u0161tavosti \u017eenidbe spadaju u izvanjsko podru\u010dje, Zec je govorio o djelovanju Apostolske Signature i Rimske rote, smislu i zna\u010daju takog dijeljenja pravde u Crkvi u parnicama ni\u0161tavosti \u017eendibe. Apostolska Signatura je apostolski i vrhovni sud sa zada\u0107ama i ovlastima na upravnom, parni\u010dno-upravnom i sudskom podru\u010dju, a Rimska Rota je vrhovni i apostolski sud sa zada\u0107ama i mjerodavno\u0161\u0107u u sudskom podru\u010dju.Rotaima ulogu vi\u0161eg, prizivnog stupnja pri Apostolskoj stolici da bi se \u0161titila prava u Crkvi, brine se za jedinstvo pravosu\u0111a i svojim presudama poma\u017ee ni\u017eim sudovima.Rotaje zborni sud, parnice rje\u0161ava kolegij od tri suca. Rotine presude su za ostale crkvene suce upori\u0161na to\u010dka i imaju interpretativnu vrijednost.Rotaje sud apostolske slu\u017ebe Petrovog nasljednika \u010dija je zada\u0107a \u010duvati i jam\u010diti jedinstvo Crkve, dakle i jedinstvo pravosu\u0111a u Crkvi. Zada\u0107a Rote je ujedinjavanje pravosudne prakse po donesenim presudama, osobito u parnicama ni\u0161tavosti \u017eenidbe. Apostolska Signatura je vrhovni sud Apostolske Stolice protiv \u010dijih presuda nema mjesta prizivu. Govore\u0107i o apsolutnoj nemjerodavnosti \u017eenidbenih sudova, Zec je pojasnio proces papinsko povjeravanje \u2013 povjeravanje parnice nemjerodavnom sudu. \u010cesta je praksa da Signatura povjerava na rje\u0161avanje \u017eenidbene parnice u tre\u0107em stupnju nekom sudu u Hrvatskoj, umjesto da je rje\u0161avaRota. No stranke imaju pravo zahtijevati da im parnicu rije\u0161i samo Rimska Rota. Za povjeravanje \u017eenidbenih parnica sudu apsolutno nemjerodavnom u tre\u0107em stupnju treba dostaviti molbu jedne od stranaka posredstvom suda koji je izrekao posljednju presudu, preporuku mjesnog ordinarija stranke moliteljice, tekstove presuda s prvog i drugog stupnja su\u0111enja, obrazlo\u017eenje opravdanog razloga za tra\u017eenje papinskog povjeravanja. Zec se osvrnuo i na odluku o izvr\u0161nosti presude u ni\u0161tavosti \u017eenidbe. U nekim je zemljama Apostolska Signatura aktivna u priznavanju gra\u0111anskih u\u010dinaka presuda ni\u0161tavosti \u017eendibe na crkvenim \u017eenidbenim sudovima, odnosno u stjecanju njihove izvr\u0161ne snage u gra\u0111anskom pravnom podru\u010dju. \u201eTo je pitanje u Republici Hrvatskoj rije\u0161eno \u010dlankom 13. Ugovora o pravnim pitanjima sa Svetom Stolicom, ali do danas ta je odredba Ugovora prakti\u010dki ostala neprovedena\u201c rekao je Zec. Neke su dr\u017eave konkordatom povjerile Apostolskoj Signaturi kontrolu kanonskih presuda ni\u0161tavosti \u017eenidbe za njihovo priznavanje u gra\u0111anskom podru\u010dju. To su Italija, Portugal i Brazil.<\/p>\n

 <\/p>\n

Teritorijalna struktura je najva\u017enija, ali ne jedina u hijerarhijskoj organizaciji crkvenih sudova. Druga hijerarhijska linija je personalna razina, rekao je Nagy. To su sudovi za redovnike, vojnog ordinarijata, razli\u010ditih obreda te prognanih i izbjeglih. Ti sudovi sude u parnicama odre\u0111enih kategorija ljudi, sa specifi\u010dnom mjerodavno\u0161\u0107u, prema osobnom crkvenom stale\u017eu. Unato\u010d postojanju podjele sudova po stupnjevima, ona ne ozna\u010dava nikakav hijerarhijski odnos podre\u0111enosti izme\u0111u njih, rekla je Babi\u0107. Nema objektivnih razloga za pretpostavku da su sudovi koji sude na vi\u0161em stupnju kvalificiraniji od sudova koji sude u prvom stupnju. Izme\u0111u sudova razli\u010ditog stupnja treba se sa\u010duvati njihova neovisnost i skladnost u vr\u0161enju pravednosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Peti me\u0111unarodni simpozij crkvenih pravnika o temi \u201eStrukturalne pretpostavke sudske vlasti u Crkvi” 21. i 22. listopada u dvorani hotela …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6383"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6383"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6383\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7666,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6383\/revisions\/7666"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}