{"id":6378,"date":"2011-10-21T06:23:31","date_gmt":"2011-10-21T06:23:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6378"},"modified":"2012-11-26T05:18:03","modified_gmt":"2012-11-26T04:18:03","slug":"svecenicka-rekolekcija-hrvatska-sutnja-i-galama-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6378","title":{"rendered":"SVE\u0106ENI\u010cKA REKOLEKCIJA \u2013 \u201eHRVATSKA \u0160UTNJA I GALAMA U HRVATSKOJ\u201c"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u201eHrvatska \u0161utnja je premre\u017eila sve slojeve \u017eivota i ima duboke korijene. Potporu nalazi i u nedoraslosti hrvatskog dru\u0161tva za samostalnost, slobodu i odgovornost\u201c upozorio je gospi\u0107ko-senjski biskup Mile Bogovi\u0107 u svom izlaganju \u201eHrvatska \u0161utnja i galama u Hrvatskoj\/ Proro\u010dka uloga Crkve \u2013 smiju li proroci danas umuknuti?\u201c koje je odr\u017eao na sve\u0107eni\u010dkoj rekolekciji u srijedu 12. listopada u sjemeni\u0161tu ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru. Istaknuv\u0161i kako je stvaran mentalitet da \u0107e se dru\u0161tvo bolje razvijati ako se ne suo\u010dava s punom istinom (dovoljan je samo dio koji se pokazuje), biskup je govorio o tri hrvatske povijesne \u0161utnje: \u0161utnja zbog provincijskog i kolonijalnog mentaliteta, \u0161utnja gubitnika i ka\u017enjenika (1945.-1990.) te \u0161utnja zbog nedoraslosti za samostalnost, slobodu i odgovornost (2000.-) \u201eVrijednost \u0161utnje i govora ne ovise samo o sadr\u017eaju nego i o okolnostima u kojima se govori ili \u0161uti. \u010cesto se govori o opasnoj hrvatskoj \u0161utnji. Zbog ugro\u017eenosti domovine neki bi trebali progovoriti s pozicije svojih znanja i odgovornosti prema narodu. A oni i dalje \u0161ute! Narod i dr\u017eava prepu\u0161teni su medijskoj galami i nametanju poruka koje ne slu\u017ee nikome i \u010desto su \u0161tetne\u201c rekao je mons. Bogovi\u0107, upozoriv\u0161i da je \u0161tetna \u0161utnja dr\u017eavnih institucija, Crkve i intelektualaca postojala me\u0111u Hrvatima i u pro\u0161losti. Postoje zakonitosti po kojima ona i danas funkcionira, ali i na\u010dini kako se treba prevladati. \u201eIma vremena kad je \u0161utjeti ne samo \u0161tetno, nego i nemoralno, opasno. Bit proro\u010dke slu\u017ebe u Izraelu bila je da u presudnim trenucima prorok ka\u017ee rije\u010d koja je rije\u0161ila klju\u010dnu nacionalnu i vjersku dilemu. Prorok tada nije imao pravo na \u0161utnju. \u0160utjeti je bilo \u0161tetno. Trebalo je biti uronjen u Bo\u017eju rije\u010d. Ina\u010de bi bio krivi prorok\u201c rekao je mons. Bogovi\u0107. Glasnost za Hrvatsku postaje slabo \u010dujna, a na snazi dobiva glasnost za njeno optu\u017eivanje. \u201eNeki su za\u0161utjeli iz straha, a neki zato \u0161to njihov govor nije proizvodio u\u010dinak ili se nije mogao \u010duti. Danas nije riskantno govoriti istinu, ali je te\u0161ko tom govoru osigurati \u010dujnost. Vrag se dosjetio: ti govori, ali te nitko ne\u0107e slu\u0161ati. Treba dodatni napor i mudrost da za narod na\u0111emo pravu rije\u010d i da ta rije\u010d ima dovoljnu \u010dujnost u galami koja nas okru\u017euje. Kako se sa\u010duvati od ne\u010dije glasnosti, ho\u0107emo li se i mi nametnuti galamom?\u201c upitao je biskup Bogovi\u0107, smatraju\u0107i ipak da u Crkvi nije dobar ni dopu\u0161ten svaki na\u010din govora koji je dopu\u0161ten u dru\u0161tvu. \u201eU dru\u0161tvu postoji prihvatljivost izno\u0161enja krivog mi\u0161ljenja, \u010dak i laganja; ne postoji obveza slu\u0161ati glas savjesti niti imperativ da se ne radi ono \u0161to drugome mo\u017ee \u0161tetiti i poremetiti sklad u zajedni\u0161tvu. Na brodu je prvenstveno va\u017eno \u010duti glas kapetana. Ne mo\u017ee se re\u0107i da svi imaju jednako pravo. Crkva treba biti na vi\u0161oj razini govora. Razumjeti ulicu, ali ne prihvatiti njen na\u010din razmi\u0161ljanja\u201c poru\u010dio je biskup Bogovi\u0107.<\/p>\n

1990-ih godina vrijeme je hrvatske glasnosti kad nastaje samostalna dr\u017eava. \u201eNakon 2000. g. opet dolazi do zaokreta. Mikrofone uzimaju antifa\u0161isti, antihrvatske udruge. Vra\u0107a se osje\u0107aj provincijalnosti i kolonijalni mentalitet; na sva va\u017ena pitanja odgovor dolazi izvana, a pobjednike se gura u krug gubitnika i ka\u017enjenika. To je kulminiralo presudom hrvatskim generalima u Hagu. Ni na\u0161i moralisti nisu odgovorili kad prestaje moralna obveza predavati svoje gra\u0111ane vanjskom sudu. Zar i onda kad ne vjeruje\u0161 u pravedno su\u0111enje\u201c upitao je mons. Bogovi\u0107, dodav\u0161i da na\u0161i du\u017enosnici preko granica \u0161alju isprike \u0161to osje\u0107aje nisu odmah uskladili s pravorijekom europskog Sinaja. \u201eNema te presude europskih tronova koju na\u0161a ‘pravna dr\u017eava’ ne\u0107e po\u0161tivati. Nije nam tu potrebna pomo\u0107 diplomacije, jer se\u00a0 na tako pravedan sud s nijedne strane ne smije vr\u0161iti bilo kakav pritisak\u201c upozorio je biskup. Podsjetio je da su stolje\u0107ima va\u017ene odluke za hrvatski narod dolazile izvana: u Be\u010du, Grazu, Budimu\/Pe\u0161ti, Veneciji, Beogradu. Pojedinci i skupine mogli su ste\u0107i afimraciju boljom povezano\u0161\u0107u, ovisno\u0161\u0107u s vanjskim centrima mo\u0107i. U va\u017enim pitanjima trebalo je uvijek tra\u017eiti mi\u0161ljenje izvan hrvatskih granica. Planovi za stvaranjem samostalnog centra na hrvatskom prostoru imali su u sebi urotni\u010dko o \u010demu se nije smjelo govoriti, bilo je ka\u017enjivo, zlo\u010dina\u010dki pothvat. Zato su se tra\u017eenje mi\u0161ljenja izvana i podani\u0161tvo stranom izvoru mo\u0107i razvijali kao stil \u017eivljenja. To je pogodovalo da se na hrvatskom prostoru ukorijenjivao kolonijalni mentalitet. Na to je 1945. g. nadogra\u0111en gubitni\u010dki i ka\u017enjeni\u010dki osje\u0107aj. Uveden je sustav koji je Hrvatima i katolicima o mnogim temama nametao \u0161utnju. Bilo je ka\u017enjivo govoriti, i u inozemstvu. \u201eMnoge istine bile su isklju\u010dene iz redovne komunikacije. Neke \u010dinjenice su tako izobli\u010dene da je na gubitnike u ratu ba\u010deno sve zlo, a sve dobro s njih preneseno na pobjednike. Ono \u0161to se mo\u017ee tako preobu\u0107i mo\u017ee slobodno \u017eivjeti. Jedna dr\u017eava je u svemu pravedna (komunisti\u010dka), druga u svemu nepravedna (NDH); jedna vojska bila je herojska, druga zlo\u010dina\u010dka. Postojala je opasna istina i ka\u017enjivi govor o njoj\u201c rekao je mons. Bogovi\u0107, dodav\u0161i da se nastojalo stvoriti sustav \u017eivota koji funkcionira bez cjelovite spoznaje. U javnosti se stvarao dojam da zabranjena istina i ne postoji. \u201eDio istine\/cjeline mo\u017ee samostalno \u017eivjeti. Tako smo dobili ljude i u vlasti koji ni\u0161ta ne znaju o drugom dijelu istine\/cjeline, vi\u0161e desetlje\u0107a nisu \u010duli za Bleiburg. Oni su navikli \u017eivjeti bez toga i drugih zabranjenih znanja\u201c rekao je biskup, podsjetiv\u0161i da stariji nara\u0161taji ‘ka\u017enjeni\u010dkog’ naroda nisu s punom istinom upoznavali mla\u0111e kako bi ih za\u0161titili od udara komunista. \u201eTime \u0161to je navje\u0161tala punu istinu o \u010dovjeku i njegovoj sudbini, Crkva je bila najve\u0107a prepreka djelomi\u010dnim istinama. I kad se njen govor nije \u010duo, \u0161irila se njena poruka. Kad je Pe\u0107o Butkovi\u0107 ostao jedini sve\u0107enik u Udbinskom dekanatu, vjernicima je mnogo ‘rekao’ kad je \u0161utke prolazio pokraj njihovih sela. Ljudi su osjetili da je i dalje \u017eiva veza koja ih povezuje s Bogom i narodom. Mnogi su iskreno progovorili o prilikama u kojima su \u017eivjeli tek kad su se na\u0161li sa sve\u0107enikom\u201c rekao je mons. Bogovi\u0107.<\/p>\n

Izlaganju biskupa Bogovi\u0107a prethodila je molitva krunice koju je u sjemeni\u0161noj kapeli predvodio don Jerolim Lenki\u0107, \u017eupnik Ljup\u010da.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eHrvatska \u0161utnja je premre\u017eila sve slojeve \u017eivota i ima duboke korijene. Potporu nalazi i u nedoraslosti hrvatskog dru\u0161tva za samostalnost, …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6378"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6378"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6378\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8836,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6378\/revisions\/8836"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6378"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6378"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6378"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}