{"id":6172,"date":"2011-09-19T06:33:03","date_gmt":"2011-09-19T06:33:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6172"},"modified":"2012-05-21T08:58:04","modified_gmt":"2012-05-21T07:58:04","slug":"obnovljena-turanjska-glagoljaska-misa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=6172","title":{"rendered":"OBNOVLJENA TURANJSKA GLAGOLJA\u0160KA MISA"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>U mjestu Turanj, u subotu, 17. rujna 2011., odr\u017ean je Drugi sabor malih glagolja\u0161a “Ajmo dico glagolati”, u sklopu kojega je odr\u017eana i glagolja\u0161ka misa, na staroslavesnkom jeziku hrvatske redakcije, koju je u dupkom ispunjenoj \u017eupnoj crkvi Gospe Karmelske u Turnju predvodio fra Izak \u0160pralja (tre\u0107oredac-glagolja\u0161) iz Samostana sv. Mihovila u Zaglavu na Dugom otoku.<\/p>\n

Posebno za ovu prigodu, pjeva\u010di iz Turnja su obnovili napjeve stare turanjske glagolja\u0161ke mise, koja se zadnji put pjevala pred oko 45 godina. Misa je obnovljena pod vodstvom etnologa Livija Marijana iz Zadra a na temelju magnetofonskih snimaka pokojnog akademika Jerka Bezi\u0107a, koji je na blagdan Bezgrje\u0161nog za\u010de\u0107a bla\u017eene Djevice Marije, 8. prosinca 1963. godine snimio glagolja\u0161ku misu u Turnju. Misu je tada glagoljao don Albert Milanja, sve\u0107enik rodom iz Zaglava. Zanimljivo je da je turanjska misa ponovno obnovljena i otpjevana upravo 17. rujna, na godi\u0161njicu smrti posljednjeg od starih turanjskih crkvenih pjeva\u010da Roka Mirkovi\u0107a, koji je do 1975. godine jo\u0161 predvodio starinsko pjevanje u crkvi u Turnju. \u010citavo misno slavlje se “glagoljalo” – pjevalo i molilo na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije, uklju\u010duju\u0107i i “Viruju” (Vjerovanje) onako kako su “od stolje\u0107a sedmog” molili i pjevali na\u0161i stari. Turanjski je napjev mise posebno milozvu\u010dan i izra\u017eajan, s prepoznatljivim dalmatinskim melosom, a mla\u0111a generacija turanjskih pjeva\u010da otpjevala je svoju turanjsku misu s istim \u017earom i zanosom kao i njihovi djedovi pred vi\u0161e od pola stolje\u0107a. Glagolja\u0161ko bogoslu\u017eje i pjevanje, kao jedinstveni, izvorni hrvatski kulturni fenomeni, spadaju u najautenti\u010dniji dio hrvatske narodne samobitnosti i kulture. Naime, Hrvati – i to oni uz jadransku obalu, jedini su narod na svijetu koji je u okviru Katoli\u010dke Crkve imao povlasticu slu\u017eiti rimski obred ne na latinskom, kao svi ostali narodi, ve\u0107 od po\u010detka na staroslavesnkom jeziku posebne hrvatske redakcije. U dugoj i mu\u010dnoj hrvatskoj povijesti, kada nije bilo narodnih vladara, ni \u0161kola, ni ijednog medija na doma\u0107em jeziku, kada su se sve institucije slu\u017eile latinskim ili talijanskim, jedino je glagoljanje u na\u0161im crkvama moglo sa\u010duvati na\u0161 nacionalni i kulturni idenitet. Pjevaju\u0107i obrede iz glagoljicom pisanih misala i brevijara (\u010dasoslova) na\u0161i su doma\u0107i popovi glagolja\u0161i zajedno s pukom tako stvarali posebne, izvorne napjeve koji su se stolje\u0107ima prenosili s koljena na koljeno, u usmneoj predaji, od djeda na unuka. Tako je \u010ditava hrvatska obala pro\u017eeta bogatstvom jedinstvenog crkvenog glagolja\u0161kog pjevanja koje se razlikuje od mjesta do mjesta i od kraja do kraja u onoj mjeri u kojoj se i folklorno svjetovno pjevanje razlikuje. Tako \u0107e se u glagolja\u0161kom pjevanju Istre i Kvarenera odmah prepoznati tzv “istarska ljestvica” dok \u0107e se u srednjoj i ju\u017enoj Dalmaciji, u okolici Splita, na Hvaru, Bra\u010du i \u0160olti glagolja\u0161ko pjevanje jedva razlikovati od dalmatinskog klapskog pjevanja.<\/p>\n

\"\"<\/a>Zadarska je nadbiskupija bila jedna od naj\u017eilavijih glagolja\u0161kih upori\u0161ta kroz povijest i sve su njezine \u017eupe bile glagolja\u0161ke. Tek 1960-tih godina, kada je Drugi vatikanski koncil donio reformu bogoslu\u017eja za \u010ditavu Katoli\u010dki Crkvu, svi su narodi pre\u0161li s latinskog na svoj materinji jezik u bogoslu\u017eju, pa je prvi put u povijesti nastala npr. misa na francuskom ili engleskom jeziku. U hrvatskim glagolja\u0161kim krajevima taj je prijelaz bio neznatan jer se stolje\u0107ima molilo na doma\u0107em jeziku. Me\u0111utim, nedovoljnim vrednovanjem ovog fenomena, 1970-ih i 1980-tih godina, kada u crkveno pjevanje ulaze ameri\u010dke \u0161ansone i kada crkveno pjevanje mahom preuzimaju zborovi, pu\u010dko glagolja\u0161ko pjevanje na\u017ealost pomalo izumire a u mnogim na\u0161im crkvama i nestaje. U nekim se \u017eupama sa\u010duvalo tako \u0161to su se stari napjevi prilagodili novim bogoslu\u017enim tekstovima, no u ve\u0107ini crkava, kao u Turnju, zajedno sa starim jezikom nestali su i napjevi. S time je osiroma\u0161ena hrvatska kultura u cjelini i izgubljen jedan jedinstven i posve originalan elemenat na\u0161e izvorne kulturne ba\u0161tine. U posljednjim godinama raste zanimanje za glagoljicu i glagolja\u0161ki ba\u0161tinu u svim segmentima njezina izra\u017eaja, pa tako i u glagolja\u0161kom pjevanju. Nedavno su obnovljene g glagolja\u0161ke mise u Kalima na otoku Ugljanu i u \u017dmanu na Dugom otoku, a evo sada i glagolja\u0161ka misa u Turnju, na \u010dast i pohvalu dana\u0161njoj generaciji Turanjaca, a na vje\u010dni spomen stoljetnih generacija turanjskih glagolja\u0161a i turanjskoga puka.<\/p>\n

Livio Marijan<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U mjestu Turanj, u subotu, 17. rujna 2011., odr\u017ean je Drugi sabor malih glagolja\u0161a “Ajmo dico glagolati”, u sklopu kojega …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6172"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6172"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6172\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7851,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6172\/revisions\/7851"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6172"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6172"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6172"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}