{"id":61574,"date":"2023-02-13T21:30:31","date_gmt":"2023-02-13T20:30:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=61574"},"modified":"2023-02-13T21:30:33","modified_gmt":"2023-02-13T20:30:33","slug":"karin-30-godisnjica-razaranja-franjevackog-samostana-i-crkve-bezgresnog-zaceca-bdm-u-karinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=61574","title":{"rendered":"KARIN: 30. godi\u0161njica razaranja franjeva\u010dkog samostana i crkve Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a BDM u Karinu"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Dan sje\u0107anja na 30. godi\u0161njicu razaranja franjeva\u010dkog samostana i crkve Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a BDM u Karinu obilje\u017een je u ponedjeljak 13. velja\u010de misnim slavljem za domovinu koje je u samostanskoj crkvi Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a BDM u Karinu predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrabli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U misi su koncelebrirali karinski gvardijan fra Petar Klari\u0107, o. Ivan Topalovi\u0107, vojni i policijski kapelan u Zadarskoj nadbiskupiji i jo\u0161 12 sve\u0107enika, a prisutna su bila i \u010detiri franjeva\u010dka postulanta iz Imotskog.<\/p>\n\n\n\n

Samostan u Karinu srbijanski agresor sru\u0161io je 13. velja\u010de 1993. u odmazdi za poraz kojega su do\u017eivjeli u hrvatskoj oslobodila\u010dkoj akciji Maslenica.<\/p>\n\n\n\n

Zahvaliv\u0161i Bogu za obnovu karinskog samostana i crkve, nadbiskup Zgrabli\u0107 podsjetio je da su karinski samostan ve\u0107 u kolovozu 1991. okupirale jedinice tzv. SAO Krajine kad su iz njega protjerali redovnike, a s crkvom i zvonikom sru\u0161ili su ga 13. velja\u010de 1993. u znak osvete za akciju Maslenica. Tada je barbarski  uni\u0161tena i zajedni\u010dka fratarska grobnica a sve gospodarske zgrade bile su spaljene.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Karinski samostan (1429.) hrvatski je spomenik kulture nulte kategorije. Obnova samostana po\u010dela je u prolje\u0107e 1997. pod vodstvom Ministarstva kulture RH. Tijekom obnove u samostan su ugra\u0111ivani izvorni materijali sru\u0161enog samostana uz dodatak istovrsnog novog materijala. Tako je u Karin ponovno vra\u0107ena polumilenijska duhovnost, franjeva\u010dka i nacionalna memorija.<\/p>\n\n\n\n

Karinski samostan u Domovinskom ratu do\u017eivio je najve\u0107e razaranje u svojoj \u0161est stolje\u0107a dugoj povijesti. To je najstariji od 15 samostana u sastavu Provincije Presvetog Otkupitelja.<\/p>\n\n\n\n

\u201eObnova samostana mogla je zapo\u010deti zahvaljuju\u0107i veli\u010danstvenoj oslobodila\u010dkoj operaciji Maslenica <\/em>Oru\u017eanih snaga RH i Hrvatske policije, protiv okupatora tzv. Republike Srpske krajine koja se odvijala krajem sije\u010dnja 1993. i zahvaljuju\u0107i drugoj oslobodila\u010dkoj operaciji Oluja <\/em>1995. kad se uspostavila kontrola nad zapadnim dijelom tzv. Srpske krajine u Hrvatskoj. I za to oslobo\u0111enje domovine Bogu zahvaljujemo\u201c rekao je mons. Zgrabli\u0107, potaknuv\u0161i da \u201eu molitvi za domovinu ne zaboravimo na\u0161e hrvatske branitelje, osobito sve \u017ertve Domovinskog rata: ubijene, nestale, ranjene hrvatske branitelje i civile te sve njihove obitelji. Molimo za na\u0161e neprijatelje, kako nam Isus ka\u017ee. Bezgre\u0161na Marija i Majka Crkve neka nam bude zagovornica i pomo\u0107nica na Bo\u017ejem putu\u201c potaknuo je zadarski nadbiskup. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Tragom pro\u010ditane Bo\u017eje rije\u010di iz Knjige Postanka o dvojici bra\u0107e, Kajinu i Abelu, nadbiskup je rekao da ih puno toga povezuje, od krvnog srodstva do zanimanja.<\/p>\n\n\n\n

\u201eRije\u010d Bo\u017eja pokazuje da mogu biti blizu, ali tako daleko i razli\u010diti, bra\u0107a i bratoubojice. Bo\u017eja rije\u010d uvijek je govor u prvom licu, ponajprije govor meni. Bo\u017eja rije\u010d je hrana i izvor pi\u0107a. Nitko ne mo\u017ee umjesto mene i za mene uzimati hranu i pi\u0107e. Zato su Kajin i Abel dva pola na\u0161eg srca. Oni su dvije mogu\u0107nosti opredjeljenja na\u0161eg srca, na\u0161e naravi i \u017eivota\u201c rekao je mons. Zgrabli\u0107, istaknuv\u0161i da Bog gleda na \u010disto ljudsko srce.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSama na\u0161a pomisao na osvetu, mr\u017enju i netrpeljivost prema bilo kome i zbog bilo \u010dega je zvijer koja vreba na pragu na\u0161eg srca. Ako pustimo da zvijer grijeha prije\u0111e prag na\u0161eg srca, vodi nas u ono \u0161to namrgo\u0111uje na\u0161e lice, u kona\u010dnici, u krvoproli\u0107e i bratoubojstvo\u201c upozorio je mons. Zgrabli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Nasuprot tome, Isus nam govori Ljubite jedni druge, kao \u0161to sam ja vas ljubio.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201eIsus govori o ljubavi u imperativu, jer toj rije\u010di daje najve\u0107u va\u017enost. I mi kad \u017eelimo izraziti ne\u0161to najva\u017enije, koristimo zapovijedi. Isusova ljubav i\u0161la je do kraja, do smrti na kri\u017eu. Isus \u017eeli da \u0161to vi\u0161e Bo\u017eji \u017eivot prebiva u na\u0161em \u017eivotu, da \u0161to vi\u0161e vje\u010dnosti bude u na\u0161oj sada\u0161njosti.<\/p>\n\n\n\n

Prepreka koju vrebaju\u0107a zvijer na vratima na\u0161eg srca ne mo\u017ee presko\u010diti je ljubiti svakoga, \u010diniti dobro svakome, \u010dak ljubiti neprijatelja\u201c poru\u010dio je mons. Zgrabli\u0107, istaknuv\u0161i da nam hraniti se euharistijom daje osvje\u017eenje i snage u opro\u0161tenju i pomirenju, sigurnost da ispravno radimo, da se na nas prenosi bo\u017eanski \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u201eEuharistija nam daje snagu da se odupremo zvijeri grijeha koji kao ri\u010du\u0107i lav obilazi koga da pro\u017edre. Oduprijeti mu se mo\u017eemo \u010dvrsti u vjeri. Euharistija je melem na na\u0161u ranu koja poma\u017ee da zaraste bol i tuga na\u0161eg srca\u201c ohrabrio je zadarski nadbiskup.     <\/p>\n\n\n\n

Mons. Zgrabli\u0107 istaknuo je da je u toj misi molio da se nikad vi\u0161e ne ponovi ru\u0161enje karinskog samostana. Prisjetio se kako je on kao zadarski sjemeni\u0161tarac bio u Karinu prije 45 godina, i to na blagoslovu toga obnovljenog samostana koji je bio sru\u0161en i u Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n\n\n\n

Na po\u010detku mise prigodni govor odr\u017eao je gvardijan Klari\u0107. Podsjetio je da je upravo na godi\u0161njicu razaranja samostana, 13. velja\u010de 1960., prije 63 godine, narod za vrijeme sprovoda kardinala Alojzija Stepinca u zagreba\u010dkoj katedrali klicao Evo sveca mu\u010denika<\/em>. <\/p>\n\n\n\n

\u201eNadamo se da \u0107e bl. Stepinac uskoro i slu\u017ebeno biti progla\u0161en svecem. I karinski samostan i njegovo okru\u017eenje dali su u Drugom svjetskom ratu svece mu\u010denike. To su tada\u0161nji karinski gvardijan Kruno Tadin i biv\u0161i karinski gvardijan Pavle Silov te franjevci Ante Pavlov, \u017eupnik Kru\u0161eva, Jozo Poljak, \u017eupnik Peru\u0161i\u0107a i Anselmo Kamber rodom iz Peru\u0161i\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Sveukupno, iz Franjeva\u010dke provincije Presvetog Otkupitelja ubijeno je 44 franjevaca. Karinski samostan, Franjeva\u010dka provincija i Zadarska nadbiskupija imaju svoje svece mu\u010denike\u201c rekao je fra Petar.<\/p>\n\n\n\n

\u010cetnici i pobunjeni Srbi 13. velja\u010de 1993. di\u010dni karinski samostan razorili su te oplja\u010dkali njegovo sakralno i kulturno blago \u201eda bi zatrli duhovnu i hrvatsku ba\u0161tinu u Karinu\u201c, rekao je fra Petar.<\/p>\n\n\n\n

Naime, taj samostan kroz povijest je imao veliku duhovnu, kulturnu i nacionalnu ulogu, knji\u017enicu s 400 knjiga, pet vrijednih inkunabula iz 15. st. i rukopise koji do danas nisu vra\u0107eni. U samostanu su u pro\u0161losti djelovale \u0161kola i arhiv.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u201eObilje\u017eavamo 30 godina duhovnih i domoljubnih rana karinskog samostana i  pada hrvatske zastave na ovom samostanu. Kao \u0161to se na Veliki petak svake godine sje\u0107amo Krista, njegovih rana i njegove \u017ertve na kri\u017eu, imamo pravo s po\u0161tovanjem sjetiti se \u017ertve i razaranja karinskog samostana mole\u0107i za poginule hrvatske branitelje. Slavimo misu za Domovinu da se takav zlo\u010din nikad vi\u0161e ne ponovi\u201c poru\u010dio je fra Petar, rekav\u0161i da je i Isus padao pod te\u0161kim kri\u017eem, ali je pobijedio i uskrsnuo.<\/p>\n\n\n\n

\u201eI mi smo padali, ali smo pobijedili. Uvijek smo se dizali iz pepela zahvaljuju\u0107i Bogu, Gospi, na\u0161em hrvatskom narodu i njegovim braniteljima\u201c istaknuo je gvardijan Klari\u0107, podsjetiv\u0161i da smo do\u017eivjeli slavne oslobodila\u010dke bitke porobljenih dijelova Hrvatske te obnovu slobodne hrvatske dr\u017eave na \u010delu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tu\u0111manom.<\/p>\n\n\n\n

Potaknuo je da se i danas u slozi \u017ertvujemo za na\u0161u domovinu te je duhovno i nacionalno obnavljamo.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Fra Ivan Nimac, \u017eupnik Kru\u0161eva, na kraju mise pro\u010ditao je dopis zapovjednika generala pukovnika Mladena Fuzula, jednog od inicijatora godi\u0161njeg obilje\u017eavanja razaranja samostana u Domovinskom ratu.<\/p>\n\n\n\n

U osobno i u ime pripadnika Zapovjedni\u0161tva za potporu Hrvatske vojske rekao je da je to va\u017ena obljetnica i zahvalio fra Petru na organizaciji toga doga\u0111aja. <\/p>\n\n\n\n

\u201eBarbarstvo i osveta pobunjenih Srba koje se o\u010ditovalo razaranjem naselja i ru\u0161enjem samostana i crkve u Donjem Karinu nije pokolebalo hrvatskog \u010dovjeka i hrvatske  branitelje da na mu\u010deni\u010dkoj krvi stvore svoju hrvatsku dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n

Osobito zahvaljujem svim poginulim hrvatskim vitezovima i ranjenim hrvatskim braniteljima \u010dija mu\u010deni\u010dka \u017ertva nikad ne smije pasti u zaborav\u201c poru\u010dio je general Fuzul, po\u017eeljev\u0161i da franjevci u Karinu i dalje budu \u201euspje\u0161ni predvodnici za\u0161tite duhovne i kulturne ba\u0161tine hrvatskog naroda\u201c.   <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Karinska \u017eupljanka uru\u010dila je mons. Zgrabli\u0107u umjetni\u010dku sliku s prikazom karinskog samostana okru\u017eenog rijekom Kare\u0161nicom, Karinskim morem i Velebitom \u010diji je autor akademski slikar Zoran D\u017eapo iz Zadra. Slika je dar Grada Obrovca.<\/p>\n\n\n\n

Pjevanje je predvodila klapa Hrvatske policije Sv. Mihovil. Me\u0111u predstavnicima lokalne i dr\u017eavne vlati bio je i Ante Dra\u017eina, na\u010delnik Policijske uprave zadarske.<\/p>\n\n\n\n

Obilje\u017eavanje Dana sje\u0107anja po\u010delo je hodnjom \u010dlanova braniteljskih udruga od magistralne ceste do samostana. Prije mise, kod grobnice franjevaca ispred samostana fra Petar je predvodio molitvu za pokojne franjevce.<\/p>\n\n\n\n

Nakon desetogodi\u0161nje obnove, karinski samostan sve\u010dano je blagoslovljen i otvoren na blagdan Gospe od An\u0111ela 2. kolovoza 2006. godine.<\/p>\n\n\n\n

Samostanska crkva u Karinu pripadala je izvornom tipu tzv. franjeva\u010dke propovjedni\u010dke crkve \u0161to odgovara vremenu njene gradnje u 15. stolje\u0107u. Franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja 2006., u dogovoru sa Zadarskom nadbiskupijom, preuzeli su \u017eupu Karin, a Nadbiskupiji su ustupili \u017eupu Peru\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U karinskom samostanu 1429. bili su se nastanili fratri iz Bosne. Franjevci su ostali u Karinu i kad je taj kraj pao pod tursku vlast 1560. Fra Bla\u017e je dobio dozvolu od kli\u0161kog sand\u017eak-bega da popravi klo\u0161tar <\/em>sv. Marije kod tvr\u0111ave Karina. Franjevci su pod turskom vla\u0161\u0107u pastorizirali okolni kraj, a to su nastavili i kasnije.<\/p>\n\n\n\n

Taj je samostan tradicionalno bio povezan s Likom jer su franjevci imali dozvolu li\u010dkog i krbavsko-turskog zapovjednika Ali-bega da mogu u miru i\u0107i u poslanje po Lici i Krbavi te im je dopustio da opslu\u017euju \u0161iroko podru\u010dje od Cetine do Senja.<\/p>\n\n\n\n

Na po\u010detku Kandijskog rata (1645. \u2013 1669.) samostan je razoren i napu\u0161ten. Oko 1720. po\u010delo se misliti na njegovu obnovu. Poslije obnove 1730., Karin je 1732. progla\u0161en samostanom te mu je nadogra\u0111en i drugi kat, a oko klaustra su bile podignute sobice za redovnike. Takav oblik samostan je imao do Domovinskog rata.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je o\u0161te\u0107en njegov sjeverni dio. \u010citav samostan detaljno je obnovljen 1977. \u2013 1978., a potpuno ure\u0111en 1989. \u2013 1990. godine.<\/p>\n\n\n\n

Uz prijetnju oru\u017ejem od strane Srba, 26. kolovoza 1991. oko 18.30 sati, karinski franjevci morali su napustiti samostan.<\/p>\n\n\n\n

A kroz stolje\u0107a, u tom samostanu dobrodo\u0161li su bili  i pravoslavni. Vladimir Gari\u0107, svojevremeno paroh u pravoslavnoj crkvi Sv. Save u Parizu koji je u Karinu slu\u017ebovao u Drugom svjetskom ratu, napisao je da su za vrijeme te\u0161kog rata svi bili bliski jedan s drugim i pomagali se.<\/p>\n\n\n\n

\u201eFratri su me, tek izbjeglog iz Vrlike, od po\u010detka duhovno i materijalno pomagali, a ja sam im za njihovu dobrotu i iskrenost svesrdno uzvra\u0107ao. Dva puta sam odvratio da se manastir ne pretvori u ru\u0161evine i pepeo. Svih se rado sje\u0107am, a naro\u010dito gvardijana fra Krune.<\/p>\n\n\n\n

\u017delja mi je da o obljetnici njegove mu\u010deni\u010dke smrti objavim \u010dlanak u na\u0161oj srpskoj \u0161tampi, da je i pored mraka koji je vladao u na\u0161im krajevima za vrijeme te\u0161kog rata, bilo i lu\u010di koje su gorjele i nisu se dale ugasiti\u201d (30. kolovoza 1974.)\u201c napisao je paroh Gari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Fra Alberto Mari\u0107, zadnji gvardijan karinskog samostana do po\u010detka srbijanske agresije, sa subra\u0107om je pro\u0161ao psihi\u010dke torture i neizvjesnost.<\/p>\n\n\n\n

Zapisao je da su ga 31. srpnja 1991. na povratku u samostan kod naselja Kukavice zaustavili marti\u0107evci<\/em>. Nakon du\u017eeg ispitivanja rekli su mu: \u201eSeli iz samostana, nema\u0161 tu \u0161to raditi. Samostan \u0107e biti sru\u0161en i poravnat sa zemljom. Na samostan je upereno devet cijevi, a i sam si ve\u0107 tri puta bio na ni\u0161anu. Seli \u0107a, narod \u017eeli!\u201d Gvardijan je upitao: \u201cKoji narod, pravoslavni? Pa oni su radili u samostanu. Pitajte Srbe od \u0110ev\u0111elije do Triglava kako smo ih mi fratri primali?\u201d.<\/p>\n\n\n\n

U ponedjeljak, 26. kolovoza 1991., fra Alberto je ujutro slu\u017eio misu kad je odjeknula prva detonacija, zatim rafalna paljba po samostanu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eIz maslinika je zaredalo 12-tak tromblonskih mina po samostanu. U klo\u0161tru je dimilo a na krovu se lomila cigla. Skamenjeni \u010dekali smo sat vremena da se smiri\u201d, zapisao je gvardijan fra Anselmo.<\/p>\n\n\n\n

I tada su mu marti\u0107evci <\/em>rekli: \u201eUklonite se odmah i spasite glavu, jer \u0107emo samostan sravniti sa zemljom!\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Oko 18.30 sati re\u010deno im je da uzmu osobne stvari i idu pje\u0161ice prema Pridragi.<\/p>\n\n\n\n

\u201eUz dopu\u0161tenje, oti\u0161ao sam pred oltar u pratnji naoru\u017eanih ljudi, kle\u010de\u0107i izmolio jednu Zdravo Mariju, poljubio oltar i zavapio: \u2018Isuse i Marijo, zbogom, \u010duvajte samostan\u2019 i prolio suzu.<\/p>\n\n\n\n

Zatra\u017eili su od mene sve klju\u010deve samostana da ne bi obijali brave, reko\u0161e. Samo su govorili \u2018\u017durite, \u017eurite\u2019. Ostavili smo sve, prognani od \u2018bra\u0107e’\u201d, zapisao je fra Anselmo.<\/p>\n\n\n\n

Prije potpunog ru\u0161enja samostana, jedan francuski \u010dasnik iz UNPROFOR-a koji je bio stacioniran u kampu u Karinu nasuprot samostana, u Ordinarijat u Zadru i Provincijalat u Splitu poslao je dopis 21. travnja 1992., s molbom da se smjesti s vojnicima u karinskom samostanu, kako bi ga \u201eza\u0161titio od plja\u010dka\u0161a koji svaki dan dolaze\u201d i obnovio \u0161to je mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Samostan je bio oplja\u010dkan, \u201eu bijednom stanju\u201d, svetohrani\u0161te provaljeno, inventar ukraden, knjige razbacane, crkvena roba profanirana. \u201eKao katoli\u010dki \u010dasnik bio sam jako uzbu\u0111en nad tim prizorom beskrajne \u017ealosti i sotonskog barbarstva\u201d, napisao je francuski \u010dasnik, svjedok razaranja u Domovinskom ratu.<\/p>\n\n\n\n

U pora\u0107u, Karin su nastanili Hrvati prognani i izbjegli iz BiH, Slavonije i Vojvodine. Zbog Karinskog mora, pla\u017ee i prirodne ljepote, ljeti u Karinu boravi vi\u0161e tisu\u0107a ljudi i gostiju, a duhovnu skrb vode velikodu\u0161ni franjevci sa srda\u010dnim gvardijanom i karinskim \u017eupnikom fra Petrom Klari\u0107em. <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dan sje\u0107anja na 30. godi\u0161njicu razaranja franjeva\u010dkog samostana i crkve Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a BDM u Karinu obilje\u017een je u ponedjeljak 13. …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":61575,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/P1018536.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61574"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=61574"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61574\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":61650,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61574\/revisions\/61650"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/61575"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=61574"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=61574"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=61574"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}