{"id":61171,"date":"2023-01-28T19:27:39","date_gmt":"2023-01-28T18:27:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=61171"},"modified":"2023-01-28T19:39:12","modified_gmt":"2023-01-28T18:39:12","slug":"zadar-stalna-izlozba-crkvene-umjetnosti-u-zadru-prvi-put-sudjelovala-u-noci-muzeja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=61171","title":{"rendered":"ZADAR: Stalna izlo\u017eba crkvene umjetnosti u Zadru prvi put sudjelovala u No\u0107i muzeja"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Stalna izlo\u017eba crkvene umjetnosti u Zadru (SICU), jedna od \u010detiri kapitalne kulturne ustanove u Hrvatskoj koja se nalazi u sklopu kompleksa benediktinskog samostana Sv. Marije u Zadru, ove godine prvi put sudjelovala je u nacionalnoj kulturnoj manifestaciji No\u0107 muzeja<\/em> pod motom ‘Muzeji su va\u017eni!’.<\/p>\n\n\n\n

U petak, 27. sije\u010dnja, od 18 do 21 sat, brojni posjetitelji razgledavali su tu jedinstvenu ustanovu crkvenih umjetnina \u010diji stalni postav \u010dini 210 eksponata, od kojih su mnogi tra\u017eeni za posudbu diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Bio je dirljiv prizor vidjeti koliko je ljudi svih generacija, poput rijeke harmoni\u010dno i sa zanimanjem hodilo prostranim prostorima SICU-a te se zainteresirano zaustavljalo pred eksponatima: cijele obitelji, roditelji s malenom djecom, mladi\u0107i i djevojke, bra\u010dni parovi, prijatelji; svi u \u017eelji ‘iskoristiti’ slobodan ulaz kako bi upoznali blago drevne zadarske crkvene ba\u0161tine. Umjetnine u SICU-u datiraju od kraja 8. st. do 18. st., odnosno od predromanike do kasnog baroka.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Toliki pohod sugra\u0111ana obradovao je i zadarske benediktinke zvane \u010duvaricama SICU-a, s opaticom \u010d. m. Anastazijom \u010cizmin, u zahvalnosti da su nara\u0161taji od djece do starijih bili nadahnuti do\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Koludrice su i tijekom No\u0107i muzeja bile na svojim ‘radnim mjestima’<\/em> na usluzi tuma\u010denja umjetnina i osobni izraz dobrodo\u0161lice posjetiteljima, kao i kustosica SICU-a doc. dr. sc. Ana Jordan Kne\u017eevi\u0107 koja je osobno vodila neke grupe te ravnatelj SICU-a dr. sc. don Mario Solja\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

SICU, poznat pod nazivom Zlato i srebro Zadra<\/em>, nije samo hrvatska dragocjenost nego i Izlo\u017eba u svjetskim razmjerima, koju godi\u0161nje posjeti vi\u0161e desetaka tisu\u0107e posjetitelja, osobito ljeti.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePo upitima za posudbom za me\u0111unarodnim izlo\u017ebama, vidimo koliko je svijet zainteresiran za na\u0161e umjetnine i SICU ih posu\u0111uje uz sve mjere za\u0161tite i po propisima. Imamo djelo slikara Vittorea Carpaccia koje ovoga o\u017eujka ide na izlo\u017ebu u Palazzo Ducale u Veneciju. Uvijek je potra\u017enja za na\u0161im umjetninama, \u0161to govori da je to riznica zaista svjetskog glasa\u201c istaknula je kustosica Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U svakom podru\u010dju umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva u SICU-u postoje zna\u010dajni eksponati; u kiparstvu, slikarstvu, zlatarstvu me\u0111u kojima su mnogi relikvijari.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

U prizemlju SICU-a nalaze se vrlo vrijedni ulomci ambona iz katedrale sv. Sto\u0161ije iz 12. st. i ulomci iz crkve sv. \u0160ime iz 13. st. Me\u0111u ikonama isti\u010de se ikona benediktinki, Ugljanski triptih iz prve polovice 14. st., Gospa od Zdravlja Bla\u017ea Jurjeva, djela Paola Veneziana.<\/p>\n\n\n\n

Na katu zgrade je vrlo vrijedan Poliptih sv. Martina autora Carpaccia, a sastoji se od \u0161est slika u drvu s prikazom pojedinog sveca raspore\u0111enih u dva reda.<\/p>\n\n\n\n

Na skoru zna\u010dajnu izlo\u017ebu u Veneciju idu dvije slike, sv. Jeronima i sv. Martina kao sredi\u0161nja slika tog Poliptiha koji potje\u010de iz zadarske katedrale sv. Sto\u0161ije.<\/p>\n\n\n\n

Uz izlo\u017ebu \u0107e biti organizirano i predavanje koje donosi nove spoznaje o tom poliptihu. \u201eIzlo\u017eba u Veneciji je bila nezamisliva bez na\u0161eg Poliptiha iz SICU-a. U cijeli postupak konzervatorsko – restauratorskih radova kojeg je 13 godina vodila Jadranka Bakovi\u0107, voditeljica zadarskog odjela Hrvatskog restauratorskog zavoda, bili su uklju\u010deni i Talijani koji su stru\u010dnjaci ba\u0161 za to razdoblje povijesti umjetnosti i itekako su upoznati s na\u0161im djelima\u201c rekla je kustosica Kne\u017eevi\u0107, istaknuv\u0161i da zaista treba valorizirati djela koja imamo. Od Carpaccia u Hrvatskoj su jo\u0161 djela Sv. Sebastijana u Zagrebu i Bogorodica s Djetetom s Krka. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u201eNismo dovoljno svjesni kolika je vrijednost tih radova i treba ih vi\u0161e promicati i afirmirati na europskoj kulturnoj sceni. Uop\u0107e, na\u0161a javnost treba jo\u0161 vi\u0161e upoznati   vrijednost umjetnina u SICU-u. Plan je da izlo\u017eene umjetnine pribli\u017eimo javnosti, osobito osmo\u0161kolcima i srednjo\u0161kolcima, da jo\u0161 vi\u0161e dolaze u SICU.<\/p>\n\n\n\n

To je smisao i No\u0107i muzeja: da se gra\u0111ani upoznaju s umjetninama i da nakon toga dolaze i sami istra\u017eivati nove spoznaje, mogu organizirati i kreativne radionice kojima \u0107e se uklju\u010diti u taj proces\u201c poru\u010dila je kustosica Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U No\u0107i muzeja SICU su najavljeno pohodile mnoge grupe srednjo\u0161kolaca i studenata, bilo je i stru\u010dno vodstvo od strane kustosice Kne\u017eevi\u0107. Radionicu izrade plakata o temi Zlato i srebro Zadra vodila je Prirodoslovno \u2013 grafi\u010dka \u0161kola Zadar.<\/p>\n\n\n\n

\u201eTo je dodatni korak da se SICU jo\u0161 vi\u0161e otvara javnosti. Jer i to je na\u010din \u0161irenja kr\u0161\u0107anske poruke, da ljudi i na taj na\u010din upoznaju djela i prihva\u0107aju o\u010ditovanja vjere u Boga po tom stvarala\u0161tvu. I to je na\u010din da se ljudi pribli\u017ee Crkvi kao ustanovi\u201c poru\u010dila je dr. Jordan Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u201e<\/em><\/strong>Stalna izlo\u017eba crkvene umjetnosti u Zadru – tragom bogate pro\u0161losti\u201c<\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osobitost i dodatna vrijednost trenutne ponude u prostoru SICU-a koji je pravno utemeljen 29. o\u017eujka 1967. je izlo\u017eba pod nazivom \u201eStalna izlo\u017eba crkvene umjetnosti u Zadru – tragom bogate pro\u0161losti\u201c, \u010dija je autorica kustosica SICU-a dr. Ana Jordan Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ta jedinstvena izlo\u017eba otvorena je do 31. srpnja 2023., a njen je primarni cilj \u201evalorizirati stalni postav i SICU kao iznimno zna\u010dajnu kulturnu ustanovu u RH na nacionalnoj razini. SICU je najzna\u010dajnija crkvena riznica sa\u010duvana u Hrvatskoj, ali i na me\u0111unarodnoj razini\u201c, istaknula je dr. Jordan Kne\u017eevi\u0107 to i na sve\u010danom otvorenju te ‘izlo\u017ebe o Izlo\u017ebi’ koje je bilo 5. prosinca 2022. godine, a okupilo je predstavnike svih osniva\u010da SICU-a.<\/p>\n\n\n\n

Osniva\u010di SICU-a su Zadarska nadbiskupija, benediktinski Samostan sv. Marije Zadar i Skup\u0161tina Op\u0107ine Zadar. Utemeljenje SICU-a supotpisom temeljnog ugovora podr\u017eala je tada\u0161nja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.  <\/p>\n\n\n\n

Na izlo\u017ebi T<\/em>ragom bogate pro\u0161losti<\/em> dr. Jordan Kne\u017eevi\u0107 dokumentirano je predstavila proces stvaranja SICU-a u fotografijama, slici i rije\u010di, \u0161to je rezultat njenih opse\u017enih dvogodi\u0161njih istra\u017eivanja a obuhvatila su 14 arhiva u raznim kulturnim ustanovama u Hrvatskoj. Prikupljena arhivska gra\u0111a iz mnogih ustanova, prvi put predstavljena na izlo\u017ebi Tragom bogate ba\u0161tine<\/em>, otkrila je podatke do sada nepoznate javnosti i donosi nove spoznaje o povijesti Zadra i njegovih sakralnih objekata.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba u \u010dijoj je realizaciji sudjelovalo 15 ustanova koncipirana je kroz tri kronolo\u0161ko \u2013 tematske cjeline: Kao Feniks iz pepela – Drugi svjetski rat; Gradnja kapitalnog objekta kulture te Stalni postav SICU-a.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Kne\u017eevi\u0107 Jordan zahvalila je svima na otvorenosti i suradnji, kao i benediktinkama i Zadarskoj nadbiskupiji na dostupnosti arhiva. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Na temelju sa\u010duvane fotodokumentacije, arhivskih spisa, tlocrta i novinskih \u010dlanaka, posjetitelji imaju uvid u povijesno-dru\u0161tvene doga\u0111aje koji su prethodili utemeljenju SICU-a i utjecali su na njen razvoj od po\u010detka.<\/p>\n\n\n\n

Gra\u0111a izlo\u017ebe Tragom bogate ba\u0161tine<\/em> potje\u010de iz arhiva sljede\u0107ih ustanova: SICU, Samostan benediktinki sv. Marije u Zadru, Zadarska nadbiskupija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Konzervatorski odjel u Zadru, Arheolo\u0161ki muzej u Zadru, Narodni muzej u Zadru, Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu (Zbirka rukopisa i starih knjiga), Dr\u017eavni arhiv u Zadru, Hrvatski muzej arhitekture HAZU-a, Hrvatski restauratorski zavod, Znanstvena knji\u017enica u Zadru te privatni arhiv Abdulaha Seferovi\u0107a i Aleksandra Kotlara.    <\/p>\n\n\n\n

\u201eDrugi va\u017ean cilj organiziranja te izlo\u017ebe je prikazati niz dru\u0161tveno \u2013 povijesnih doga\u0111aja koji su se doga\u0111ali prije i od Drugog svjetskog rata do danas, a va\u017ena su za SICU. To je vrlo va\u017eno, jer ti doga\u0111aji pri\u010daju o povijesti grada.<\/p>\n\n\n\n

Cijela pri\u010da oko zadarskog Zlata i srebra<\/em> koje je imalo dugi period premje\u0161tanja iz skloni\u0161ta do sjemeni\u0161ta Zmajevi\u0107, pa je jedan dio zavr\u0161io u Italiji. Zatim, pri\u010da o dolasku Miroslava Krle\u017ee, dugogodi\u0161nji pregovori izme\u0111u svjetovne i crkvene vlasti koji su se vodili i bili su jako naporni, a bili su na me\u0111udr\u017eavnoj razini\u201c rekla je dr. Jordan Kne\u017eevi\u0107 o doga\u0111ajima koji su prethodili osnivanju SICU-a.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU dijelu izlo\u017ebe Tragom bogate pro\u0161losti<\/em> prikazuju se i nove arhivske spoznaje koje dosad nisu bile javno objavljene \u2013 to se odnosi na dio o spa\u0161avanju Zlata i srebra<\/em>. Sada vidimo \u0161to je nekada postojalo u Zadru, a talijanskim parobrodom odneseno je u Italiju. Postoji nova gra\u0111a o Miroslavu Krle\u017ei. Krle\u017ea je opjevao Zadar o svom dolasku, ti su rukopisi nama sada poznati. Prvu izlo\u017ebu ‘Zlato i srebro Zadra’ Krle\u017ea je 1950. radio u Parizu i za nju nitko nije znao, pa 1951. u Zagrebu. Ta ista izlo\u017eba je bila 1953. u Zadru u Etnografskom muzeju\u201c istaknula je dr. Jordan Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Doprinos Miroslava Krle\u017ee u osnivanju SICU-a<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U katalogu izlo\u017ebe Zlato i srebro Zadra<\/em> iz 1951. Krle\u017ea je zapisao: \u201eOd ranog srednjeg vijeka pa sve do pada Bosne, od \u010cikinog srebrnog krsta do blistavog kov\u010dega an\u017euvinske kraljice Jelene Kotromani\u0107ke, ime Zadra vijorilo je u grimizu krvi i ognja, u dimu po\u017eara, uz jauk djece i \u017eena pod ru\u0161evinama, kao barjak kroz stolje\u0107a<\/em>\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u010cinjenica da je u vrijeme socijalizma izlo\u017eba dostupna javnosti, a sakralnog je sadr\u017eaja, uspjela dobiti svoj stalni postav predstavlja fenomen koji treba valorizirati.<\/p>\n\n\n\n

SICU je jedina stalna izlo\u017eba u Hrvatskoj jer je to bio tada\u0161nji dogovor osniva\u010da: dr\u017eave, Grada Zadra, Zadarske nadbiskupije i samostana sv. Marije. Odre\u0111eno je da SICU ne\u0107e imati formu javnog muzeja kao i drugi muzeji, jer stalni postav je umjetni\u010dka riznica, ali ipak \u0107e biti otvorena javnosti. Bilo je odlu\u010deno da ne\u0107e biti u sklopu crkve, da se zadovolje svi interesi u to vrijeme koje ina\u010de generalno nije bilo sklono Crkvi.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Osnovati SICU bio je \u010dudesan uspjeli izdanak oko \u010dijeg se utemeljenja trebalo puno potruditi, zauzimati i pregovarati izme\u0111u Crkve i biv\u0161e dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Naime, ideja o osnivanju muzeja crkvene umjetnosti u Zadru datira od 1948. kada je istaknuti hrvatski knji\u017eevnik i akademik Miroslav Krle\u017ea posjetio Zadar nakon \u0161to je bio opusto\u0161en u Drugom svjetskom ratu. <\/p>\n\n\n\n

\u201eMoramo znati da je Miroslav Krle\u017ea bio fasciniran zadarskim crkvenim blagom, bio je toliko odu\u0161evljen crkvenim umjetninama da je ve\u0107 1950. izlo\u017ebu Zlato i srebro Zadra<\/em> organizirao u Parizu, 1951. u Zagrebu, a 1953. u Zadru. Zna\u010di, bio je toliko uporan oko toga.<\/p>\n\n\n\n

Potaknuo je i izdavanje istoimene monografije za koju je napisao i predgovor u kojem veli\u010da zadarsko sakralno blago.<\/p>\n\n\n\n

\u010cak su sa\u010duvani njegovi rukopisi u kojima Krle\u017ea govori da treba pokriti crkvu sv. Marije. Toliko je bio anga\u017eiran oko toga. Nakon njega, u Zadar 1951. dolazi tada\u0161nji predsjednik Jugoslavije. I tada kre\u0107e cijela obnova, \u0161to je, kad gledamo s dana\u0161njeg aspekta, fenomen\u201c istaknula je dr. Jordan Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Naime, devet godina nakon te izlo\u017ebe koju je organizirao Krle\u017ea zapo\u010dinju vi\u0161egodi\u0161nji pregovori izme\u0111u crkvene i svjetovne vlasti oko izgradnje crkvenog muzeja i obnove samostanskog kompleksa Sv. Marije.<\/p>\n\n\n\n

Pregovori uspje\u0161no zavr\u0161avaju 1970. kada je potpisan Sporazum o osnivanju SICU-a u Zadru, a 1972. zavr\u0161ena je i izgradnja samostanskih zgrada u koje se 1976. trajno useljava stalni postav SICU-a.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Najprije se mislilo izlo\u017eiti 500 eksponata, za \u0161to nije bilo mjesto, pa 250, a sada stalni postav SICU-a \u010dini 210 eksponata na 1 200 \u010detvornih metara.<\/p>\n\n\n\n

Na izlo\u017ebi Tragom bogate pro\u0161losti<\/em> gra\u0111ani mogu vidjeti i fotografiju sa sve\u010danosti zavr\u0161etka izgradnje muzejskog kompleksa od 31. listopada 1972., kao i pisa\u0107om ma\u0161inom tipkano Pismo Krle\u017ee zadarskom nadbiskupu Mati Garkovi\u0107u glede obnove zadarskog samostana sv. Marije.<\/p>\n\n\n\n

Krle\u017eino Pismo datirano Zagreb, 1. lipnja 1962., s njegovim vlastoru\u010dnim potpisom, glasi: \u201eMnogo po\u0161tovani gospodine, u vezi s Va\u0161im pismom od 30. V. o.g., izvolite, molim Vas, primiti do znanja, da \u0107u nastojati da budem vjernim tuma\u010dem Va\u0161ih misli i namjera u vezi s Va\u0161im brigama oko zadarskog samostana. I ovom prilikom, molim Vas, mnogo po\u0161tovani gospodine, primite izraze mog dubokog po\u0161tovanja<\/em>\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Mons. Pulji\u0107: \u201eSICU nije samo crkveno, nego op\u0107e ljudsko djelo\u201c<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sve\u010dano otvaraju\u0107i izlo\u017ebu Tragom bogate ba\u0161tine<\/em> u ponedjeljak 5. prosinca 2022., tada\u0161nji zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 u prigodnom govoru pohvalio je koncept izlo\u017ebe Tragom bogate ba\u0161tine<\/em>, jer njenim razgledavanjem posjetitelji mogu dobiti informacije kako se SICU ra\u0111ao i koliko dugo, kako je sve po\u010delo.<\/p>\n\n\n\n

\u201eTo nije i\u0161lo lagano. Ali u onom vremenu, kada je sve, na neki na\u010din, bilo upereno protiv Crkve, crkvenih slu\u017ebenika i crkvenih samostana, ipak se na\u0161lo pametnih ljudi koji su rekli, ovo treba staviti na noge! Jer ovo nije samo crkveno, ovo je op\u0107e ljudsko djelo\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Utjecaj kojega je u vremenu komunizma intelektualac Krle\u017ea zalo\u017eio i izlo\u017eio svoj autoritet, da onda\u0161nja socijalisti\u010dka dr\u017eava podr\u017ei utemeljenje zapravo crkvenog muzeja, sociolo\u0161ki promatrano je dru\u0161tveni fenomen, a u duhovnom smislu, \u010dudesno providonosan \u010din.  <\/p>\n\n\n\n

O\u010digledno su i onda\u0161nji vlastodr\u0161ci prepoznali da sakralno blago, jedan od znakova hrvatskog identiteta, nadilazi granice crkvenog atributa i predstavlja javno, kulturno dobro, vrijedno da ga upozna cijela zajednica i dru\u0161tvo, doma\u0107a i svjetska javnost.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup Pulji\u0107 smatra da je za osnivanje SICU-a uvelike zaslu\u017ean grad Zadar.  \u201eZadar koji je kao nevino dijete stradao u Drugom svjetskom ratu, bez ikakvog temelja. On je bombardiran tako da ga uspore\u0111uju s njema\u010dkim gradom Dresdenom koji je tako\u0111er bio stra\u0161no bombardiran. A bez ikakvog razloga. Onda je vjerojatno proradila, recimo, savjest, hajdemo pomo\u0107i tom Zadru. Hvala Bogu da je netko bio razuman i pametan i u\u010dinio to \u0161to je u\u010dinio\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107 prigodom otvorenja izlo\u017ebe Tragom bogate pro\u0161losti<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Ta je Izlo\u017eba plod suradnje mnogih institucija, osobito osniva\u010da koji su je podigli. \u201eLijepo je vidjeti kako je ta nedavna pro\u0161lost bila strukturirana i kako je do\u0161lo do postojanja SICU-a. Biblioteke, arhivi i stalni postav crkvene umjetnosti u Zadru upu\u0107uju nas na bogatu ostav\u0161tinu pro\u0161losti, ali jezikom boja i stilovapoku\u0161avaju re\u0107i i priop\u0107iti nam ne\u0161to sada i ovdje. Davno je napisano, naslikano, u\u010dinjeno, ali ostavlja nam i danas svoju poruku koja je aktualna\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, dodav\u0161i da se \u201etakva kulturna doga\u0111anja zbivaju kako bi se na \u017eiv i konkretan na\u010din priop\u0107ilo i prenijelo suvremenom \u010dovjeku poruku i jeku iz pro\u0161lih godina i vremena\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eJer, ako se ne aktualizira od vremena do vremena, onda je to mrtvi kapital. Na\u0161a izlo\u017eba \u017eeli biti \u017eivi kapital koji danas govori, poru\u010duje i uprisutnjuje one koji su ta djela stvarali.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Zato je Crkva stolje\u0107ima sura\u0111ivala s umjetnicima u razli\u010ditim podru\u010djima ljudskog duha i stvarala\u0161tva: na knji\u017eevnom, likovnom, glazbenom, graditeljskom polju i poticala ih neka svojim djelima i kreativno\u0161\u0107u stvaraju i uljep\u0161avaju sjaj Bo\u017eje prirode. Kulturna ba\u0161tina u koju su umjetnici utisnuli svoj pe\u010dat i obilje\u017eje uvijek je bila du\u0161a nekog mjesta te bitni \u010dimbenik imena i prezimena jednog kraja i naroda\u201c poru\u010dio je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Podsjetio je i na rije\u010di sv. Ivana Pavla II. koji je u svom Pismu umjetnicima 2000. istaknuo da je religija kao domovina du\u0161e<\/em>, \u201eumjetnicima kroz vjekove bila nadahnu\u0107em njihovih umjetni\u010dkih dostignu\u0107a. Mi smo nemo\u0107ni do kraja proniknuti i protuma\u010diti povijesne niti pletiva kulta i kulture, religije i \u010dovjekove du\u0161e koja je u na\u0161im predjelima stvarala brojna umjetni\u010dka djela s kojima se ponosimo i ostav\u0161tina su generacijama koje \u0107e do\u0107i iza nas.<\/p>\n\n\n\n

Kad s pa\u017enjom i intuicijom promatramo sklad boja i oblika izlo\u017eenih umjetni\u010dkih djela, kadri smo parcijalno do\u017eivjeti i osjetiti dio ‘nevidljivog fluida’ umjetni\u010dkog i vjerni\u010dkog nadahnu\u0107a koji su nam genijalni graditelji ljepote htjeli priop\u0107iti\u201c podsjetio je na Wojtiline rije\u010di mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Zadarski SICU je me\u0111u znamenitim svjetskim izlo\u017ebama crkvene umjetnosti<\/em><\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dina Bu\u0161i\u0107, pro\u010delnica za kulturu Grada Zadra, u ime Grada Zadra je poru\u010dila: \u201eSICU u Zadru izuzetan je dio na\u0161e povijesti. \u010cestitam na ustrajnosti i radu svima koji su ulo\u017eili svoju energiju, entuzijazam i inteligenciju u postojanje SICU-a te kustosici na velikom radu. \u010cestitam svima koji su pokrenuli ideju da se jo\u0161 jednom o\u017eivi memorija kako je sve izgledalo, koliko je nekada bilo te\u0161ko, izazovno, kakve su bile suradnje i kako to izgleda danas. Jer povijest \u0107e se pisati i nakon nas. Tu smo svi da slu\u017eimo na ponos na\u0161em gradu i tako vrijednoj zbirci. Grad Zadar je tu kao i suosniva\u010di – sigurna smo podr\u0161ka i platforma za daljnji rad ustanove SICU-a\u201c.    <\/p>\n\n\n\n

Proces nastajanja SICU-a na otvaranju izlo\u017ebe Tragom bogate pro\u0161losti <\/em>5. prosinca 2022. opisao je i izv. prof. dr. sc. Tado Or\u0161oli\u0107, upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru.<\/p>\n\n\n\n

\u201eIzlo\u017eba je vrlo zanimljiv izlo\u017ebeni koncept s arhivisti\u010dkog i povijesnog te muzejskog odnosno umjetni\u010dkog gledi\u0161ta. Prikazuje dugotrajni proces nastanka sada\u0161njeg postava Stalne izlo\u017ebe crkvene umjetnosti u Zadru.<\/p>\n\n\n\n

Postav zadarske crkvene umjetnosti od neprocjenjive je umjetni\u010dke vrijednosti i stoga ga s pravom smatramo prvom nacionalnom hrvatskom izlo\u017ebom ovakve vrste te ga uvr\u0161tavamo i u red znamenitih europskih i svjetskih izlo\u017ebi crkvene umjetnosti\u201c poru\u010dio je dr. Or\u0161oli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Zbog datiranja umjetnina SICU-a koje \u010dine dana\u0161nji izlo\u017ebeni postav, povijest nastanka SICU-a zapravo je trajala stolje\u0107ima, od prvih po\u010detaka kr\u0161\u0107anstva i Katoli\u010dke Crkve na \u0161irem prostoru Zadarske nadbiskupije.<\/p>\n\n\n\n

\u201eIpak, sama ideja izgradnje i osnivanje SICU-a produkt je druge polovice 20. st. kad se tek po\u010detkom 1950.-ih godina po\u010dinje ra\u0161\u010di\u0161\u0107avati poru\u0161eni Zadar nakon bombardiranja savezni\u010dkog zrakoplovstva.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

O\u010duvanje sakralnog blaga i umjetnina treba pripisati tada\u0161njem zadarskom nadbiskupu Petru Dujmu Munzaniju i benediktinkama. Naime, upravo je nadbiskup Munzani o svom tro\u0161ku dao 19. rujna 1943. zazidati skloni\u0161te tj. prostrani podzemni i nadzemni bunker podno zvonika crve sv. Marije, gdje su sklonjene sakralne umjetnine i druge dragocjene povijesne-kulturno-umjetni\u010dke vrijednosti\u201c istaknuo je dr. Or\u0161oli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata tijekom kojeg je 16. i 17. studenog 1943. bio razru\u0161en samostan benediktinki, Okru\u017eni narodnooslobodila\u010dki odbor Zadar u lipnju 1945. poku\u0161ava staviti cjelokupnu imovinu samostana benediktinki Sv. Marije pod svoju privremenu upravu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNadbiskup Munzani je na 12 stranica uputio \u017ealbu Oblasnom narodnooslobodila\u010dkom odboru u Splitu u kojoj je obrazlo\u017eio stvarno stanje posjeda benediktinki te da su Nadbiskupski ordinarijat i sve\u0107enici tijekom i nakon zavr\u0161etka rata obilazili, pazili i \u010duvali samostanski posjed i crkvu sv. Marije. Njegovo obrazlo\u017eenje je prihva\u0107eno i Upravni odjel oblasnog narodnog odbora Dalmacije u Splitu odbija odluku ONOO-a Zadar te ostavlja svu imovinu u posjedu Nadbiskupskog ordinarijata u Zadru, odnosno sestara benediktinki\u201c istaknuo je dr. Or\u0161oli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Po povratku benediktinki u Zadar 1947. iz samostana u Pagu, Rabu i Cresu gdje su tri godine bile privremeno smje\u0161tene nakon \u0161to je njihov samostan u Zadru sru\u0161en, zadarske benediktinke preuzele su \u010duvanje sakralnog blaga i umjetnina, a tada\u0161nja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, odnosno sada\u0161nji Zavod HAZU-a u Zadru, preuzeo je odgovornost oko izgradnje kompleksa sv. Marije u koju ulazi projekt izgradnje i utemeljenja SICU-a koji je bio jedan od \u010detiri nacionalna projekta tada\u0161nje socijalisti\u010dke Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Or\u0161oli\u0107 istaknuo je dvije osobe va\u017ene u osnivanju SICU-a, \u0161to se ti\u010de Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n

To je akademik Branimir Gu\u0161i\u0107, prvi predsjednik savjeta SICU-a od 1967., odnosno od utemeljenja 1970., no on nije do\u010dekao otvorenje SICU-a 1976. jer je kasnilo.<\/p>\n\n\n\n

\u201eKad je obnovljen samostan sv. Marije, izgra\u0111ena je i zgrada SICU-a u kojoj se danas nalazi stalni postav. Me\u0111utim, ta zgrada nije bila i useljena. Opet se \u010dekalo zbog raznih pravnih zavrzlama i ugovora koji su kasnije dopunjavani izme\u0111u Nadbiskupije, Grda i tada\u0161njih republi\u010dkih organa, tako da je za javnost SICU otvoren tek 1976. godine. <\/p>\n\n\n\n

Druga osoba koju treba istaknuti u vezi obnove cijelog kompleksa samostana sv. Marije i osnivanje SICU-a je dr. Vjekoslav Ma\u0161trovi\u0107. On je prvi direktor Instituta tada\u0161njeg JAZU-a, sada\u0161njeg Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru koji je bio i prvi direktor SICU-a u izgradnji i prvi v. d. direktor SICU-a poslije 1970. Zbog raznih politi\u010dkih razloga, jer to je bilo doba Hrvatskog prolje\u0107a, Ma\u0161trovi\u0107 nije bio pozvan na otvaranje SICU-a 1976. godine.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Dr. Or\u0161oli\u0107 je u Arhivu Zavoda za povijesne znanosti u Zadru do\u0161ao do kutije arhivskog gradiva koja se odnosi na obnovu samostana sv. Marije i izgradnju SICU-a. \u201eTo su dvije op\u0161irne i zasebne teme od kojih svaka zaslu\u017euje zasebnu monografiju s obzirom na politi\u010dko stanje koje se doga\u0111alo u to vrijeme\u201c rekao je dr. Or\u0161oli\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Nakon dugotrajnog procesa i pregovora izme\u0111u Nadbiskupskog ordinarijata i Narodnog odbora Op\u0107ine Zadar uz posredovanje Republi\u010dkih vlasti, kona\u010dno je potpisan ugovor o osnivanju SICU-a koji je, uz nekoliko godina po\u010deka, s radom po\u010deo tek 1976. godine.<\/p>\n\n\n\n

Tragom bogate pro\u0161losti<\/em> je izlo\u017eba o osnivanju i utemeljenju SICU-a, dakle, izlo\u017eba o Izlo\u017ebi. Autorica dr. Jordan Kne\u017eevi\u0107 to je pregledno elaborirala na panoima gdje se detaljno saznaje o povijesti nastanka SICU-a.<\/p>\n\n\n\n

\u201eBudu\u0107i da se nada skoroj obnovi postava, posebno je htjela valorizirati stalni postav SICU-a. Edo Kova\u010devi\u0107 napravio je jedno od najljep\u0161ih likovnih oblikovanja muzejskog postava koje se smatra jednim od najboljih rje\u0161enja muzejskih interijera u 20. stolje\u0107u. Kustosica Kne\u017eevi\u0107 istra\u017eila je i sam postav, namje\u0161taj koji je radio Bernardo Bernardi, najpoznatiji hrvatski arhitekt i dizajner\u201c rekao je dr. Or\u0161oli\u0107.   <\/p>\n\n\n\n

Naime, \u201elikovno oblikovanje stalnog postava SICU-a struka danas prepoznaje kao jedno od najboljih rje\u0161enja muzejskih interijera 20. st., a u njegovu kona\u010dnu realizaciju bili su uklju\u010deni vrsni stru\u010dnjaci za tehniku i rasvjetu te stru\u010dnjaci s podru\u010dja povijesti umjetnosti koji su sudjelovali u kona\u010dnom odabiru eksponata. Za ure\u0111enje prostorija naru\u010den je dizajnerski namje\u0161taj Bernarda Bernardija (1921.-1985.). To je na\u0161 poznati arhitekt koji je 1950.-ih godina stvarao bezvremenska djela arhitekture i dizajna i ostavio neizbrisiv trag na hrvatskoj kulturnoj sceni\u201c istaknula je dr. Jordan Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Zadarske benediktinke sv. Marije \u2013 budne i bri\u017ene \u010duvarice kulturne ba\u0161tine<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010c. m. Anastazija \u010cizmin, opatica benediktinskog samostana sv. Marije koji postoji od 11. st., istaknula je da SICU i izlo\u017eba Tragom bogate ba\u0161tine<\/em> predstavlja bogatu pro\u0161lost Zadra, samostana sv. Marije i Zadarske nadbiskupije.<\/p>\n\n\n\n

Na izlo\u017eenim fotografijama vidi se puno osoba zaslu\u017enih za osnivanje SICU-a.  \u201eVeliki je doprinos koludrica sv. Marije koje su budno, bri\u017eno, tajnovito i hrabro \u010duvale i o\u010duvale veliki dio kulturne ba\u0161tine koja se nalazila pod njihovim okriljem u samostanu.<\/p>\n\n\n\n

U Drugom svjetskom ratu samostan je bio temeljito razru\u0161en, a umjetnine i ostale dragocjenosti bile su pohranjene na tajno mjesto. Ta tajnovitost bila je dugog vijeka. Nakon Drugog svjetskog rata, u mirnodopskim uvjetima, kad su koludrice bile bez svoga doma, pristupilo se prikupljanju i obnavljanju sa\u010duvanih predmeta\u201c rekla je opatica \u010cizmin, istaknuv\u0161i da su koludrice \u017eeljele da to veliko umjetni\u010dko blago bude smje\u0161teno na jednom mjestu i izlo\u017eeno po najsuvremenijim standardima.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Citirala je svjedoka toga vremena, zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka, koji je o osnivanju SICU-a zapisao: \u201eBila su duga i mu\u010dna pregovaranja s Gradom i Republikom oko obnove povijesnog samostana, te najstarije ustanove u Zadru i uspostave SICU-a u dva krila samostanskog kompleksa. Krenulo se doslovno od to\u010dke zero.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Odluka onda\u0161njih gradskih otaca bila je jednostavno izbrisati samostan sv. Marije na njegovom tisu\u0107ugodi\u0161njem prostoru. Oni su kompleks samostana Sv. Marije bili prenamijenili za \u010detiri muzeja: Gradski muzej, Prirodoslovni muzej, Galeriju umjetnina i Arheolo\u0161ki muzej!!!! To Rje\u0161enje zaslu\u017euje \u010detiri uskli\u010dnika. Bio je to odgovor na molbu opatice M. Benedikte Braun za djelomi\u010dnu obnovu svoga povijesnog samostana<\/em>\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Naime, opatica zadarskog samostana M. Benedikta Braun 1960. je uputila prvu molbu za djelomi\u010dnu obnovu samostana. SICU je otvorena prije 46 godina, nakon dugih 16 godina pregovaranja, 4. prosinca 1976. godine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Tom sve\u010danom otvorenju SICU-a prisustvovali su visoki predstavnici politi\u010dkog, dru\u0161tvenog, znanstvenog i kulturnog \u017eivota Hrvatske te uglednici Crkve na \u010delu s pronuncijem, nadbiskupom Micheleom Cecchinijem i kardinalom Augustinom Mayerom.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePrekretnicu u tom sporom i neizvjesnom procesu donijelo je potpisivanje ugovora izme\u0111u tri osniva\u010da SICU-a: tada\u0161nje Skup\u0161tine Op\u0107ine Zadar, Zadarske nadbiskupije i Samostana sv. Marije.<\/p>\n\n\n\n

Temeljni ugovor potpisan je 29. o\u017eujka 1967., \u0161to SICU obilje\u017eava kao svoj Dan. Jedna od temeljnih odredbi tog ugovora je da se benediktinkama samostana sv. Marije prizna status \u010duvarica izlo\u017ebenog prostora SICU-a i izlo\u017eaka koji se u SICU nalaze.<\/p>\n\n\n\n

Mi smo zaista to i bile, ne samo tada kad se odlu\u010divalo o na\u0161oj sudbini, nego i puno ranije, kad su se koludrice suprotstavile odluci tada\u0161njih vlasti da se vrijedne umjetnine odnesu u Italiju.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Na\u0161a je zada\u0107a, potvr\u0111ena i u pravnom dokumentu o osnivanju ustanove SICU-a, da budemo \u010duvarice, da pazimo na te vrijedne predmete i da se brinemo o njima, jer to nisu samo predmeti.<\/p>\n\n\n\n

Uz svoju materijalnu, kulturnu i umjetni\u010dku vrijednost, ti izlo\u0161ci su poveznica nas koji smo sada tu sa svima koji su tu bili prije nas, znani i neznani, koje je vjera u onostrano nadahnjivala i poticala da nam ostave ono najbolje od sebe\u201c poru\u010dila je o. \u010cizmin, u \u017eelji da, uz Bo\u017eju pomo\u0107, koludrice nastave stopama njihovih predaka.    <\/p>\n\n\n\n

Povodom izlo\u017ebe SICU –<\/em> Tragom bogate pro\u0161losti<\/em> \u0107e biti predstavljen i opse\u017eni dvojezi\u010dni katalog s vi\u0161e od 160 stranica posve\u0107en SICU i Zadru.<\/p>\n\n\n\n

Stalni postav SICU-a obnovljen je i nakon Domovinskog rata tehni\u010dkim osuvremenjivanjem prostora \u0161to nije zadiralo u izvornu koncepciju Izlo\u017ebe koju je zadao akademski slikar Edo Kova\u010devi\u0107 (1906.-1993.), autor idejnog likovnog rje\u0161enja stalnog postava SICU-a.<\/p>\n\n\n\n

Nakon kompleksnih konzervatorsko \u2013 restauratorskih zahvata na liturgijskim predmetima i umjetni\u010dkim slikama koje su tada izva\u0111ene iz skloni\u0161ta, SICU je ponovno otvoren za javnost 4. srpnja 1997. i kao takav sa\u010duvan je do danas. Godi\u0161nje pohodom SICU-a divljenje i po\u0161tovanje zadarskim, hrvatskim crkvenim umjetninama izraze desetci tisu\u0107a stranih posjetitelja, a to sve vi\u0161e \u010dini i doma\u0107a javnost.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

OTVARANJE IZLO\u017dBE ‘Stalna izlo\u017eba crkvene umjetnosti – tragom bogate pro\u0161losti’ 5. prosinca 2022.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stalna izlo\u017eba crkvene umjetnosti u Zadru (SICU), jedna od \u010detiri kapitalne kulturne ustanove u Hrvatskoj koja se nalazi u sklopu …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":61172,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/P1018145.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61171"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=61171"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61171\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":61304,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61171\/revisions\/61304"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/61172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=61171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=61171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=61171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}