{"id":61041,"date":"2023-01-22T22:47:05","date_gmt":"2023-01-22T21:47:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=61041"},"modified":"2023-01-22T23:26:14","modified_gmt":"2023-01-22T22:26:14","slug":"razgovor-o-europi-3-mons-zelimir-puljic-trebamo-jasnocu-nacela-udaljili-smo-se-od-idealizma-i-predali-ideologijama-kojima-je-europa-ranjena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=61041","title":{"rendered":"Razgovor o Europi (3) \u2013 Mons. \u017delimir Pulji\u0107: \u201cTrebamo jasno\u0107u na\u010dela. Udaljili smo se od idealizma i predali ideologijama kojima je Europa ranjena\u201d<\/strong>"},"content":{"rendered":"\n

Donosimo tre\u0107i, zadnji dio razgovora o Europi kojega je s umirovljenim zadarskim nadbiskupom \u017delimirom Pulji\u0107em, u tjednu prije njegovog umirovljenja, u Salonu Nadbiskupskog doma u Zadru vodila novinarka Ines Grbi\u0107. Povod je stru\u010dno izdanje knji\u017eice mons. \u017delimira Pulji\u0107a pod nazivom \u2018Europa \u2013 osobito ozemlje na kartama svijeta\u2019.<\/p>\n\n\n\n

Suvremena Europa udaljena je od kr\u0161\u0107anskih, op\u0107eljudskih ideala i korijena na kojima je osnovana. Zavedena je i ranjena ideologijama, podijeljena \u201cu zagrljaju Velike bra\u0107e<\/em>\u201ds Istoka i Zapada. Opisav\u0161i povijesni kontekst njenog nastajanja i prvotnih nastojanja o\u010deva Europe, Schumana, De Gasperija i Adenauera te osobito sv. Ivana Pavla II. koji je govorio o Europi od Portugala do Urala, osnovna poruka mons. Pulji\u0107a je \u017eelja za ujedinjenom, a ne razdijeljenom Europom. Za to su se zauzimali Pape te istaknuti i razboriti europski dr\u017eavnici.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U Va\u0161em uravnote\u017eenom promi\u0161ljanju onoga \u0161to je aktualno ne samo sada, nego godinama, ka\u017eete: \u201cNasuprot Zapadnog brata, Isto\u010dni brat je u nevolji od ideje komunizma, bratstva, socijalizma kojima su se gazila ljudska prava, a internacionalizam nijekao narodne posebnosti. Ta dva nova centra politi\u010dkim i materijalnim mamcima zavode Europu da ovladaju njenom svije\u0161\u0107u: na Zapadu putem zavodljivog mita blagostanja, zarade i konzumerizma, a na Istoku preko obe\u0107anja jednakosti novog dru\u0161tva i novih ljudi\u201d.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To\u010dno tako. To je samo poku\u0161aj analize i sinteze onoga \u0161to je Europa pro\u017eivljavala zadnjih dvadesetak, 30 godina i \u0161to pro\u017eivljava i danas. Ali sad nije u takvoj nevolji kao \u0161to je bila prije 30 ili 50 godina, kad je zaista isto\u010dna granica bila nepremostiva. Nije se smjelo ni izlaziti, bilo je zabranjeno ulaziti. Kontrola je bila jako velika, a obe\u0107anja stra\u0161na, raj na zemlji. Komunizam – raj na zemlji. A vidjeli smo kakav je raj bio. I sada pokazuje svoje zube.<\/p>\n\n\n\n

Prema tome, ono \u0161to treba kona\u010dno u\u010diniti, treba se vratiti sebi. Europa treba biti svjesna svoje pro\u0161losti, svojih lutanja, svojih podjela, svojih nametanja. Da se osvijesti i da bude ono \u0161to bi zapravo trebala biti: ne samo svjetlo za svoje ljude, nego i svjetlo naroda.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to ljudi iz Afrike, iz Azije, hrle u Europu? Ima ne\u0161to \u0161to privla\u010di! To je mo\u0107 zarade, po\u0161tovanje \u010dovjeka, dostojanstvo \u010dovjeka. Sve su to vrednote koje je zaista prikazuju svijetu kao zemlju, ne samo blagostanja, nego i zemlju neke budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Ako Europa bude svjesna sebe, ako, na \u010demu je Ivan Pavao II. toliko inzistirao i u svom nagovoru u Santiago de Composteli, ako bude o\u017eivjela svoje korijene, upoznala sebe – ima budu\u0107nosti. Ali, to treba u\u010diniti. To trebaju u\u010diniti prvenstveno zauzeti Europljani koji imaju neke ideale. Ne ideologije, nego ideale!<\/p>\n\n\n\n

A ja bih rekao, kr\u0161\u0107anske ideale koji nisu protiv nekoga, nego za ne\u0161to, za \u010dovjeka, njegovo dostojanstvo, njegove vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

Svojstvo kr\u0161\u0107anstva je i sposobnost biti ujedinjen u razli\u010ditosti. I Europa je kontinent koji se po\u010deo krajem 1. tisu\u0107lje\u0107a oblikovati kao zajednica razli\u010ditih naroda. Vi ka\u017eete, \u201ctada njenim dijelom postaju Poljska, Ma\u0111arska. Po\u010delo se uva\u017eavati raznolikost u jedinstvu te prihva\u0107ati i uva\u017eavati princip nezavisnosti u raznolikosti\u201d.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kad sam to pro\u010ditala, O\u010de nadbiskupe, meni je jako zazvonilo kako mi danas iz administrativnog sredi\u0161ta Europe, iz Bruxellesa, \u010dujemo da je najvi\u0161e opomena upu\u0107eno ba\u0161 prema te dvije zemlje, Poljskoj i Ma\u0111arskoj. I to kad? Kad one zagovaraju svoju jedinstvenost, suverenizam, ali ne \u017eele\u0107i naru\u0161iti jedinstvo Europe, nego u izra\u017eavanju svoje osobitosti u dru\u0161tvenom, ekonomskom, a osobito u vjerskom, kr\u0161\u0107anskom opredjeljenju, i to javno. Nije li to simptomati\u010dno?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pa jest, u smislu da Europa nije monolitna. Europa nije partijsko jedinstvo nego je ba\u0161 to \u0161to ste rekli – mno\u0161tvo naroda koji se prihva\u0107aju, koji su raznoliki.<\/p>\n\n\n\n

U knji\u017eici o Europi rekao sam da je taj princip usvojen krajem prvog milenija. I tada su se na zajedni\u010dkom zadatku na\u0161li trojica ljudi koje sam povezao: jedan car, jedan misionar i jedan Papa. Na\u0161li su se zajedno u Rimu.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, car Oton III. (980.\u2013997.) razmi\u0161lja kako se oduprijeti Poljacima koji su u to vrijeme pomalo osvajali germanske krajeve i kako ih u\u010diniti Germanima. Njemu je bio cilj, moramo germanizirati te, rekli bismo, poganske narode.<\/p>\n\n\n\n

U razgovoru s papom Silvestrom II. (999.-1003.) koji je bio Francuz, ipak su do\u0161li do ideje kako bi trebalo uva\u017eiti njihovu samobitnost kao Poljaka.<\/p>\n\n\n\n

A biskup, \u010ceh Vojtjeh Slavnikovi\u0107, koji je kod re\u0111enja uzeo ime Adalbert (956.-997.), on je bio bijeli Hrvat, u dijelu sjeveroisto\u010dne \u010ce\u0161ke \u017eivjeli su Bijeli Hrvati. Vojtjeh kao biskup Praga stavlja se na raspolaganje: Papa, ako ho\u0107e\u0161, \u0161alji me kao misionara. Ja idem misionariti me\u0111u Poljake i me\u0111u Pruse, koji se ne mogu vidjeti. I Prusi \u0107e ga ubiti. On je do\u0161ao s Evan\u0111eljem; ljudi moji, vi ste svi Bo\u017eja djeca, \u017eivite kao bra\u0107a. Odvojeno, ali \u017eivite kao bra\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, nije bilo tako. Njima je bio cilj kako podlo\u017eiti Poljake, kako ih u\u010diniti Germanima. Ali onda se dogodilo ne\u0161to povijesno, \u0161to \u0107e, \u0161to ste Vi spomenuli, ozna\u010diti po\u010detak Poljske kao nezavisne, rekli bismo, nezavisnog naroda.<\/p>\n\n\n\n

Dvije godine nakon Adalbertove mu\u010deni\u010dke smrti, papa Silvestar progla\u0161ava ga svetim te je po\u0161ao s carem Otonom na hodo\u010da\u0161\u0107e u Gdanjsk, na grob ubijenom Vojtjehu koji je bio sahranjen najprije u katedralu u Gniezmu, prijestolnici tada\u0161nje poljske kne\u017eevine, a 1039. njegovi posmrtni ostaci preneseni su u katedralu sv. Vita u Prag. <\/p>\n\n\n\n

To hodo\u010da\u0161\u0107e je predstavljalo i politi\u010dki potez od povijesnog zna\u010denja za Poljsku i za Europu.<\/p>\n\n\n\n

Osnovat \u0107e tri biskupije. To su temelji poljskog identiteta – tri biskupije, i tako Poljsku u\u010dlaniti u broj europskih kr\u0161\u0107anskih naroda.<\/p>\n\n\n\n

Koju godinu iza toga, Ma\u0111arska \u0107e dobiti krunu preko svetog Stjepana. I ma\u0111arski narod \u0107e postati poseban narod, posebna dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n

I tako su se po\u010dele formirati dr\u017eave, kr\u0161\u0107anske dr\u017eave s njihovim kraljevima, carevima. I tu je po\u010delo formiranje Europe. Evo, trajalo je 1000 godina.<\/p>\n\n\n\n

A sada, evo, ponovno smo u 20. stolje\u0107u bili pred pokopom Europe.<\/p>\n\n\n\n

Europa je bila stra\u0161na. U tom kontekstu sada treba ponovno o\u017eivljavati te korijene, uva\u017eavati pojedinosti, i \u0161to ste rekli, raznolikosti.<\/p>\n\n\n\n

Smijem li ovdje ne\u0161to osobno re\u0107i? \u0160to sam stariji, moje biskupsko geslo mi jako puno zna\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Najprije sam mislio da je to Augustinovo. Ali mi je kolega, mons. Tomo Vuk\u0161i\u0107, nadbiskup iz Sarajeva koji je priredio monografiju uz 25. obljetnicu moga biskupstva, na\u0161ao i otkrio da je to zapravo plod razmi\u0161ljanja poznatog splitskog nadbiskupa Markantuna de Dominisa, koji je na\u017ealost zavr\u0161io me\u0111u hereticima, bili su strogi u ono vrijeme pa je ka\u017enjen.<\/p>\n\n\n\n

Ali on je, razmi\u0161ljaju\u0107i o Crkvi, izgovorio to moje geslo koje sam ja, kad sam ga uzimao, uzeo kao Augustinovo. A uzeo sam ga radi Dubrovnika, jer unutra se spominje libertas.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, \u0161to ka\u017ee to geslo o Crkvi? Da bi Crkva mogla funkcionirati, treba se, ka\u017ee Markantun de Dominis, vladati po tom principu: In necessariis unitas<\/em>. U onome \u0161to je najnu\u017enije, \u0161to je nu\u017eno, mora biti jedinstvo.<\/p>\n\n\n\n

Mi kao vjernici ne mo\u017eemo raspravljati je li jedan Bog ili pet bogova. Je li Isus Bog ili \u010dovjek. Ima nekih stvari, dogmatskih, o kojma nema diskusije. U tim bitnim stvarima jedinstvo.<\/p>\n\n\n\n

A drugo pravilo je In dubiis libertas<\/em>. U nekim stvarima gdje sumnjamo, dvoumimo, gdje nismo ba\u0161 na\u010distu, neka bude sloboda.<\/p>\n\n\n\n

I Crkva katoli\u010dka u tome je zaista uzorak. Na\u0161i teolozi imaju pravu slobodu diskutirati, raspravljati o svim temama. I na kraju, zadr\u017eati ono \u0161to je bitno – tu nema diskusije. Mi ne mo\u017eemo raspravljati postoji li Bog ili ne postoji, je li se Isus utjelovio ili nije. O tome nema diskusije.<\/p>\n\n\n\n

Ali, ho\u0107emo li krizmu dijeliti s mitrom ili bez mitre, to nije bitno za dijeliti  sakrament. Ima nekih stvari koje su sporedne. Zato ka\u017ee, in dubiis libertas<\/em> – u onome \u0161to je dvojbeno, gdje dvoumimo, sumnjamo, neka bude sloboda.<\/p>\n\n\n\n

I tre\u0107e, \u0161to je najva\u017enije, In omnibus caritas<\/em> – Neka u svemu bude ljubav.<\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu, mislim da to nije samo pravilo za Crkvu. To je pravilo i za dru\u0161tveni \u017eivot, za obitelj. To je pravilo za zajednicu, gradova, sela.<\/p>\n\n\n\n

Ako \u017eelimo \u017eivjeti u miru i zajedno, \u010dini mi se da nam je to potrebno. Kamo sre\u0107e kad bismo mi Hrvatsku gradili na tim principima?<\/p>\n\n\n\n

Imamo neke stvari koje su nam svima jedinstve. Nama je jedinstvena himna, ili dr\u017eanje kod himne. Mi tu nemamo jedinstvenog stava.<\/p>\n\n\n\n

U himnu se ne dira. Treba to onda re\u0107i. Ali moramo i mi ne\u0161to jedinstveno pokazati. Ho\u0107emo li ovako ruku dr\u017eati, ho\u0107emo li onako ruku dr\u017eati. Tu se mora dogovoriti neko jedinstveno pona\u0161anje. Mi imamo raznolikost.<\/p>\n\n\n\n

Nekima himna ne zna\u010di ni\u0161ta. Nama je himna svetinja. Tako treba nastupiti i onda se u tome pona\u0161ati jedinstveno.<\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu, \u010dini mi se da se princip koji je Markantun de Dominis davno donio kao model funkcioniranja \u017eivota Crkve, mo\u017ee mirne du\u0161e prenijeti i na obitelj, na dru\u0161tvo i na zajednicu. Dakle, u bitnim stvarima \u2013 jedinstvo. U nebitnima sloboda, a u svemu ljubav.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u017delja za ujedinjenom Europom nije bila san samo Ivana Pavla II. Me\u0111u mudre i dalekovidne Europejce svrstavate i Winstona Churchilla, engleskog dr\u017eavnika koji je rekao, ovo je vrlo zanimljivo znati: \u201cEuropa ne mo\u017ee do\u017eivjeti preporod bez duhovno velike Francuske i bez duhovno velike Njema\u010dke. No, i male dr\u017eave jednako su va\u017ene kao i velike u doprinosu zajedni\u010dkom cilju\u201d.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

I sad, ono \u0161to smatram vrhuncem toga citata Churchilla: \u201cA Velika Britanija, Commonwealth, mo\u0107na Amerika i nadam se, sovjetska Rusija, \u0161to bi doista bilo dobro i po\u017eeljno, moraju biti prijatelji i pokrovitelji nove Europe i zagovarati njeno pravo da \u017eivi, svijetli i napreduje\u201d. O\u010de nadbiskupe, iz Engleske \u010duti ovakve rije\u010di jednog dr\u017eavnika, uistinu\u2026?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nedostaju nam. Nedostaju nam takvi dr\u017eavnici, nedostaju zaista. Ja sam to donio, ne zato \u0161to bih favorizirao Englesku ili nekoga, nego \u010dovjeka koji je zaista europski razmi\u0161ljao. I svaka mu \u010dast.<\/p>\n\n\n\n

On je bio pobjednik Drugog svjetskog rata. On je mogao isto kao i Rus tra\u017eiti neki interes, zauzeti, ne dati. Ne. On je isto razmi\u0161ljao da je Europa posebni kontinent u kojem svi zajedno mo\u017eemo ne\u0161to u\u010diniti da Europa za\u017eivi i da bude ono \u0161to jest.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatski biskupi 2010. izdali su Pismo povodom pristupnih pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Tada ste poru\u010dili da je \u201cjedinstvo Europe na zajedni\u010dkim osnovama kr\u0161\u0107anske ba\u0161tine zanemareno u korist ekonomije\u201d i da se \u201coblikovanje europske nove zajednice ne obazire na ono \u0161to Crkva smatra bitnim u tom procesu, a to je podru\u010dje morala i vje\u010dnih objavljenih istina\u201d.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

O\u010de nabiskupe, nismo se ba\u0161 puno pomaknuli od tada re\u010denoga, ugroze morala, vje\u010dnih objavljenih istina. Naime, danas neki zastupnici koji se nazivaju i demokr\u0161\u0107anima glasaju za istospolne parove, za pravo na poba\u010daj, za legalizaciju, pravno ozakonjenje svega toga, \u0161to se onda smatra i moralnim i dopustivim u dru\u0161tvu. Kako Vi gledate na to? Je li Vas boli kad vidite takav anga\u017eman iz Hrvatske u Europi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, zaista me smeta i boli. Ali, kao demokrat, kao \u010dovjek koji zastupa razli\u010dita mi\u0161ljenja, ne brinem da ima takvih, nego me zabrinjava da nema drugih koji bi mogli objasniti druga\u010dije.<\/p>\n\n\n\n

Objasniti sve to \u0161to ste spomenuli, i moral, temeljem onoga \u0161to Crkva nau\u010dava, temeljem onoga \u0161to Katekizam KC-a u\u010di. I tu je na\u0161a snaga, tu je snaga Europe. Tu je snaga kr\u0161\u0107ana Europe.<\/p>\n\n\n\n

Jer to \u0161to ste spomenuli, to su ideologije. A ideologije su uvijek bile nazo\u010dne. I Europa je \u017ertva mnogih ideologija. Europa je ranjena od ideologija. Od 16. stolje\u0107a ve\u0107 po\u010dinje to razglabanje i razjedinjavanje Europe.<\/p>\n\n\n\n

Moramo se ponovo vratiti. Ja sam zanesenjak one trojice velikih kr\u0161\u0107ana koji se nisu stidjeli svojih korijena, nisu zanijekali \u0161to Crkva nau\u010dava. Dapa\u010de, smatrali su da ti principi, te vrednote, nauk koji Crkva \u0161iri, mo\u017ee biti podloga budu\u0107nosti i sigurnosti Europe.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Glede identiteta i europske budu\u0107nosti, veliki Joseph Ratzinger smatrao je da se ne bi trebalo izostaviti tri temeljna moralna elementa: ljudsko dostojanstvo, brak i obitelj te po\u0161tivanje onoga \u0161to je ljudima sveto.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

O\u010de nadbiskupe, vidimo da su udari upravo na to. Ali, i papa Benedikt XVI., Ivan Pavao II., unato\u010d tome \u0161to su protuprirodni procesi ve\u0107 bili prisutni u Europi i za njihovog \u017eivota, \u017eeljeli su i formalni ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kao i hrvatski biskupi. Mi \u017eelimo u takvu Europu, iako tamo ima i  Sodome i Gomore<\/em>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To je od pada prvog \u010dovjeka, to \u0107e biti do kraja svijeta. Mi ne\u0107emo nikad biti oslobo\u0111eni ni ideologije ni krivih nazora, ni krivih stavova. Ali zato postoji nauk, postoje sakramenti, postoji vjera, postoji uvjerenje, postoje ljudi dobrih primjera.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to sam spomenuo trojicu, Adenauera, De Gasperija i Schumana, oni nikoga nisu sabla\u017enjavali. Dapa\u010de, svi su ih respektirali i oni su ostavili svjedo\u010danstvo.<\/p>\n\n\n\n

Europa \u0107e pre\u017eivjeti ako bude imala dosta takvih svjedoka koji \u0107e biti uvjereni ili djelovati da vjeruju u ono \u0161to nau\u010davaju, \u0161to \u0161to su primili u Crkvi. Tako da mislim da \u0107e toga biti uvijek.<\/p>\n\n\n\n

Jer \u010dovjek je ranjen. \u010covjeka treba spa\u0161avati, njemu treba pomo\u0107i. A Isus je do\u0161ao da nam pomogne. Imamo nauk, sakramente, imamo sve \u0161to nam Bog nudi. Prema tome, ako \u017eelimo, mi mo\u017eemo. Nisam pesimist skroz.<\/p>\n\n\n\n

Ali ono \u0161to ovaj nara\u0161taj karakterizira je legalizacija protuprirodnih pojava. Je li to ne\u0161to s \u010dime se mo\u017eemo slo\u017eiti da toga ba\u0161 u povijesti Europe nije bilo? Da je ipak postojao neki javni moral.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Je, tako je. Tako je. Tu bih ja pomalo pozvao medije koji su u ne\u010dijoj slu\u017ebi. Oni registriraju, a ne pro\u010di\u0161\u0107avaju. Ne govore o onome \u0161to je, nego samo registriraju kao da je to istina.<\/p>\n\n\n\n

Nije istina, nije ni dobro nekada. Mora\u0161 registrirati, ali mora\u0161 dodati ne\u0161to, mora\u0161 neki komentar re\u0107i. Nije dobro, ali ima ih i koji legaliziraju neke pojave.<\/p>\n\n\n\n

Vrijedi spomenuti i alarmantne i poticajne rije\u010di pape Franje. U Parlamentu Europe u Strasbourgu 2014., papa Franjo pita: \u201cEuropo, gdje je tvoja snaga? Gdje je onaj duhovni zanos koji je pro\u017eimao tvoju povijest, ispunjavao je smislom i odu\u0161evljenjem? Gdje ti je glad za istinom koju si dosad sa stra\u0161\u0107u posredovala cijelom svijetu? O odgovoru na ta pitanja ovisi budu\u0107nost kontinenta\u201d.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Veliki papa Franjo. Zaista, on udara u temelje. Svaka mu \u010dast za to. To su prekrasne rije\u010di koje je izgovorio.<\/p>\n\n\n\n

Koliko su ih oni razumjeli, koliko su prihvatili\u2026 I to \u0161to je on govorio o Atenskoj \u0161koli, mo\u017eda to nitko nije uzeo ozbiljno. Ali veli\u010danstvene su te rije\u010di – Gdje ti je<\/em>?<\/p>\n\n\n\n

On je na neki na\u010din pozvao, Papa koji nije Europljanin, dolazi nas malo osvijestiti. Dolazi nam prizvati u svijest ono \u0161to je Europa bila kroz stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Gdje ti je ta svijest kojom si utjecala i na druge kontinente? Mi smo se pomalo umorili, mi smo se razjedinili.<\/p>\n\n\n\n

Papa Franjo je tada rekao da je Europa kao umorna baka.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Umorna baka, da. Mi smo se pomalo udaljili od idealizma i predali se ideologijama. Nekim nemoralnim i ne znam kakvim drugim ponudama. A Europa mora biti ne\u0161to drugo.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ali i na duhovnoj razini gledano, O\u010de nadbiskupe. Uz svu rascjepkanost izme\u0111u Velike bra\u0107e<\/em>, pa i sa zajednicama koje nisu utemeljene u kr\u0161\u0107anskim, op\u0107eljudskim vrijednostima, je li to vje\u010dni onaj mamac, kao \u0161to ste govorili o ranjenosti ljudskog bi\u0107a.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vje\u010dno je prisutno i ono zlatno tele koje nam daje materijalno blagostanje. Ucjenjuje nas materijalnim pomo\u0107ima, novcem, povlasticama. A istovremeno nam sve to zapravo uvjetuje oduzimanjem du\u0161e i odbijanjem objavljene istine o kojoj ste govorili i vi hrvatski biskupi u svom Pismu, ali i svi Pape, oci Europe i mudri Europejci koji na to nisu gledali konfesionalno, nego op\u0107eljudski.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tu je zaista Europa na ispitu.<\/p>\n\n\n\n

Ba\u0161 \u0161to ste spomenuli zlatno tele, ono najlak\u0161e zavodi. Kao \u0161to je i Izabrani narod poku\u0161ao mu se klanjati jer je u jednom trenutku Mojsije nestao, nije ispunio ono \u0161to su oni o\u010dekivali. Pa ajmo mi\u2026 Ajmo mi poganskim bogovima, ajmo mi zlatnom teletu.<\/p>\n\n\n\n

I tu se najlak\u0161e mo\u017ee ljude zavesti. Tu zavodnici imaju jako puno uspjeha. A za to nam trebaju trijezni vo\u0111e, trijezni politi\u010dari, trijezni crkveni ljudi, s jasno\u0107om i principima kakve su nau\u010davali i kakve nau\u010dava papa Franjo, kako je nau\u010davao Benedikt XVI. i Ivan Pavao II., da ne spominjemo dalje, svi Pape do sada.<\/p>\n\n\n\n

Potrebna nam je ta jasno\u0107a. Ja se samo bojim da negdje u pozadini, kako je govorio jedan propovjednik, kao da nema interesa na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

Na tr\u017ei\u0161tu ima interesa samo za kruh, igre, a nema interesa za duhovne vrednote, za ne\u0161to \u0161to \u010dovjeka ispunja, \u0161to mu poma\u017ee da bude boljim \u010dovjekom, \u0161to poma\u017ee da raste. Nego ba\u0161 samo kruha i igara, kako su govorili Rimljani u ono vrijeme – daj nam kruha i igara.<\/p>\n\n\n\n

I na\u017ealost, neke ideologije idu s tom pretpostavkom – mi \u0107emo ljude najbolje disciplinirati ili u\u010diniti da ne stvaraju problem po na\u010delu – daj im kruha i igara.<\/p>\n\n\n\n

A \u010dovjek se ne zadovoljava time. \u010covjeku treba kruh, mi ne mo\u017eemo bez kruha. Ne mo\u017eemo ni bez igara, ali to nije b\u00eet na\u0161ega \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Ne\u0161to novo, ne\u0161to ja\u010de, ne\u0161to potpunije treba ponuditi. U tom vidu, kr\u0161\u0107anski nazor, kr\u0161\u0107anstvo ima odre\u0111enu \u0161ansu.<\/p>\n\n\n\n

I u tom vidu hrvatski biskupi su rekli u svom Pismu, \u201cNije nam svejedno kakva \u0107e ta Europa biti\u201d.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tako je.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d tome, O\u010de nadbiskupe, Vama kao Crkvi, pretpostavljam i na\u0161im Papama, nije \u017eao \u0161to ste poticali da Hrvatska bude \u010dlanom europske zajednice, unato\u010d ranjivosti koja se doga\u0111a – nego je raditi na samosvijesti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tako je, tako je. To je projekt koji je mo\u017eda jedinstven u povijesti. I on ima neku svoju budu\u0107nost, se samo u podru\u010dju ekonomije i drugih ovozemaljskih vrednota, nego zaista ima mogu\u0107nost ponuditi ne\u0161to ve\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Ovisi o onima koji \u0107e biti za 10, 15 godina nositelji javnih slu\u017ebi, koji ne\u0107e valjda zaboraviti ono gore. Onaj Platonov prst. Nije samo sve ovdje na zemlji, nego  imamo ne\u0161to \u0161to nas vu\u010de gore, ne\u0161to \u0161to dolazi odozgor. Integracija jednoga i drugoga mogla bi biti pomo\u0107 i ovakvoj Europi.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ne bih voljela biti pesimisti\u010dna, ali trebamo biti realni. I Vi ste se slo\u017eili u svojoj knji\u017eici s tvrdnjom mnogih javnih osoba – da je Europa u krizi, ali i da je \u010dovjek u krizi. Pri tome uistinu potresa misao Georgesa Bernanosa, francuskog pisca kr\u0161\u0107anskog nadahnu\u0107a, koji je rekao: \u201cU svijetu kojega izgra\u0111uje \u010dovjek \u0107e mo\u0107i \u017eivjeti, ali uz uvjet da bude sve manje \u010dovjek\u201d.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To je Bernanos pisao odmah nakon Drugog svjetskog rata. Zapla\u0161en mogu\u0107im multi kompanijama koje su obe\u0107avale raj na zemlji \u2013 ali, mora\u0161 bit rob. E takvo mi ropstvo ne treba!<\/p>\n\n\n\n

Zato je on to rekao \u2013 mo\u0107i \u0107e \u010dovjek \u017eivjeti, ali, \u010dini mi se, uz uvjet da bude manje \u010dovjek. To je stra\u0161no. To su sve diktature radile!<\/p>\n\n\n\n

One su stvarale i kruha i igara, omogu\u0107avali to dru\u0161tvu, ali uz uvjet da \u010dovjek bude \u0161to vi\u0161e pokoran, da \u0161to vi\u0161e razmi\u0161lja kako on razmi\u0161lja, da bude u rob. A \u010dovjek nije stvoren da bude rob!<\/p>\n\n\n\n

\u010covjek je stvoren da bude slobodan, da u slobodi stvara i svoju budu\u0107nost, ali na nekim idealima, nekim vrednotama i nekim istinama – i to nosi \u010dovjek.<\/p>\n\n\n\n

I Isus Krist je do\u0161ao da nas oslobodi.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Do\u0161ao je da nas oslobodi i da nam ponudi. Isus je rekao, Ja sam istina, put i \u017eivot<\/em>. Blago \u010dovjeku kad to otkrije, kad upozna da na ovoj zemlji nije sam, nego je pokraj njega njegov brat Isus Krist.<\/p>\n\n\n\n

O\u010de nadbiskupe, zahvaljujem Vam za ovaj razgovor. Uz preporuku da se u Nadbiskupskom ordinarijatu u Zadru mo\u017ee nabaviti Va\u0161e vrijedno djelo \u2018Europa \u2013 osobito ozemlje na kartama svijeta\u2019. Da dobivamo spoznaje koje su utemeljene u stvarnosti, jer mi smo zavedeni dezinformacijama, podme\u0107u nam se zablude i manipulacije. Nama trebaju podaci i informacije utvr\u0111ene u \u010dinjenicama, povijesnim izvorima, da se osvijestimo i oja\u010damo u procesima koji nas okru\u017euju, da bolje \u010ditamo stvarnost u kojoj \u017eivimo.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hvala lijepo na izazovnim i dokumentiranim, suvislim i dobro postavljenim pitanjima. Drago mi je da ste dobro prostudirali moju knji\u017eicu i da ste u\u0161li u problematiku Europe. Nadam se da sam ne\u0161to i pojasnio, neka \u010ditatelji prosude. Hvala lijepo i pozdrav svima.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n
Razgovor o Europi (1) – Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107: \u201cVolio bih da svijest da smo stekli slobodu bude cijenjena i da budemo zahvalni za to \u0161to smo postigli\u201d<\/a><\/blockquote>