![\"\"](\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/slika9_z-1.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nTe\u017enja za ujedinjenom\nEuropom ima na osobitoj te\u017eini i vrijednosti osobito kada se uzmu u obzir\nprocesi odnosno podjele koje su sada\u0161njoj europskoj asocijaciji prethodile. <\/strong><\/p>\n\n\n\n Dakle, u 16. i 17.\nst. razbilo se svjetovno i duhovno jedinstvo Europe stvaranjem brojnih manjih\ndr\u017eava, kao i vjerskom podjelom na protestante i katolike. U 18. i 19. st., kao\nposljedica duhovne podjele, intelektualna kriza dijeli religiozno i lai\u010dko,\nsvjetovno i sveto, u filozofiji je dioba na racionalizam i pozitivizam.<\/strong><\/p>\n\n\n\n U 20. st. su dva\nvelika svjetska rata, zapravo posljedica krize duha i razuma koja dovodi do\npoliti\u010dke podjele, nacionalsocijalizma, fa\u0161izma, bolj\u0161evizma i komunizma. <\/strong><\/p>\n\n\n\n O\u010de nadbiskupe,\nto su Va\u0161e konstatacije sabrane u \u010dinjenici da su krize na politi\u010dkom,\nintelektualnom i duhovnom polju zapravo konstanta u Europi. Smatrate da stalna\npreviranja dovode do njenog unutarnjeg rascjepa i \u0161izofrenije u ozemlju Europe.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Podjela koja je stalno nazo\u010dna i polarizacija koja je\nEuropu na neki na\u010din stvarala i\nrastvarala nazo\u010dna je i danas. Zapravo, Prvi i Drugi svjetski rat nije ni\u0161ta\ndrugo nego plod takve nepotrebne ili suvi\u0161ne konfrontacije, umjesto suradnje i\nstvaranja ne\u010dega boljega. <\/p>\n\n\n\n Knji\u017eicu o Europi izdao sam da ljudi dobiju informaciju,\njer mi smo u\u0161li u asocijaciju o kojoj imamo vrlo malo informacija. Ne samo informacija\no asocijaciji koja je novijeg datuma, zna\u010di poratnog vremena, nego ba\u0161 korijena\nkoji po\u010dinju jo\u0161 u gr\u010dkom etosu. Tamo je zapo\u010dela politi\u010dka sloboda i sloboda\nkulture, sloboda stvarala\u0161tva, neovisnost i dostojanstvo, \u0161to je preneseno u Europu.<\/p>\n\n\n\n Hvala Bogu da je Europa sljednik toga pozitivnog naboja\nkoje \u010dovjek sa sobom nosi, jer on je u b\u00eeti stvaratelj. Ako \u010dovjek ne stvara,\nsiroma\u0161an je i zato je dobro da stvara u svim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n Povijest Europe je kr\u0161\u0107anstvom oplemenjena i oboga\u0107ena,\ni nastavilo se dalje u razli\u010ditim asocijacijama koje su se ovdje stvarale. Da\nbi na kraju, zahvaljuju\u0107i trojici zauzetih politi\u010dara, zauzetih vjernika laika\n– moram re\u0107i da se za dvojicu od njih vodi proces za kanonizaciju. To zna\u010di da\nsu oni zaista bili vrhunski, ne samo kao ljudi, politi\u010dari, javni djelatnici,\nnego i uvjereni kr\u0161\u0107ani koji su u tom projektu vidjeli ne\u0161to Bo\u017eje, ne\u0161to \u0161to moramo\nna ovoj zemlji stvarati, pomo\u0107i ljudima da se ostvare ne samo kao ljudi, nego i\nkao vjernici kr\u0161\u0107ani.<\/p>\n\n\n\n Na tom tragu,\nzapisali ste da je Robert Schuman rekao: \u201cDemokracija duguje svoje postojanje\nkr\u0161\u0107anstvu. Nikad prije Krista nije bilo sli\u010dnih ideja. Crkva treba bdjeti nad\npo\u0161tivanjem prirodnog zakona i objavljenih istina. Zadatak je odgovornog\npoliti\u010dara pomiriti ta dva reda, duhovni i svjetovni\u201d. <\/strong><\/p>\n\n\n\n O\u010de nadbiskupe,\nkoliko Crkva danas uspijeva bdjeti nad tim? Vjerujem da i Vi osje\u0107ate nezadovoljstvo nekih da mo\u017eda\ndovoljno sna\u017eno ne bdijete nad ugrozom vrijednosti koje je kr\u0161\u0107anstvo donijelo.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nisam jedanput rekao Bogu hvala<\/em> da sam ro\u0111en u takvom ambijentu, da sam odrastao u Crkvi\nBo\u017ejoj u kojoj se vrednovalo \u010dovjeka kao \u010dovjeka, a osobito milosnog \u010dovjeka. Dakle,\nmi nismo samo obi\u010dna stvorenja, nego smo darom Bo\u017eje milosti, darom kr\u0161tenja i sakramenata\noboga\u0107eni, da mo\u017eemo oboga\u0107ivati svijet oko sebe. I da mo\u017eemo stvarati bolji\nsvijet, ne samo na humanisti\u010dkoj, ljudskoj, nego i na vrhunaravnoj ravni. Zato\nnam je Bog razum, dao nam je srce, dao nam je volju. Sve su to darovi koje\ntreba oplemenjivati kr\u0161\u0107anstvo. <\/p>\n\n\n\n Mi smo svjesni tako\u0111er da je \u010dovjek i ranjeno bi\u0107e. Imamo\nrazum koji bi zapravo trebao do\u0107i do istine. I do prave istine. Ali, budu\u0107i da\nsmo ranjeni prvim isto\u010dnim grijehom, skloni smo i zabludama, zavo\u0111enjima. Skloni\nsmo i krivim idejama.<\/p>\n\n\n\n Na\u0161e srce bi prema Isusovom planu trebalo biti\nplemenito, srce koje voli, ljubi, tolerira. Me\u0111utim, isto tako znamo da to srce\n\u010desto mo\u017ee biti ispunjeno i mr\u017enjom do isklju\u010divosti. Kako je govorio Ilija Gara\u0161anin,\nveliki srpski teoreti\u010dar, \u2018Do istrage\nva\u0161e ili na\u0161e\u2019<\/em>. Dakle, on ne gleda u drugom \u010dovjeku sliku Bo\u017eju, brata\n\u010dovjeka. U tome kr\u0161\u0107anstvo oboga\u0107uje i tu kr\u0161\u0107anstvo donosi ne\u0161to novo.<\/p>\n\n\n\n U tom kontekstu, po\u017eelio bih da Europa, plan o na\u0161em\nzajedni\u010dkom ozemlju, bude pro\u017eet kr\u0161\u0107anskim duhom, ne samo politi\u010dkim, ljudskim\nili nekim drugim, ekonomskim dimenzijama; nego nadasve ovim \u0161to je Bog htio – da\nmi budemo bra\u0107a i sestre zajedno, Njegova djeca.<\/p>\n\n\n\n U knji\u017eici donosite\ni citat De Gasperija kojeg se tako\u0111er smatra ocem Europe. On ka\u017ee da kada tvrdi\nda je kr\u0161\u0107anstvo po\u010detak europske civilizacije, ne misli to u konfesionalnom\nsmislu, nego samo isti\u010de da zapadnja\u010dka kultura ima ne\u0161to \u0161to je ujedinjuje – a\nto zna\u010di da uva\u017eava i veli\u010da dostojanstvo i odgovornost ljudske osobe,\nnadahnjuje se evan\u0111eljem, i ovo je jako bitno, \n\u201cima izo\u0161tren osje\u0107aj za tra\u017eenje istine i ostvarenje pravde\u201d. Upravo te\nvrijednosti danas su na udaru: dostojanstvo osobe, a kr\u0161\u0107anstvo se smatra, ne\nelementom koji ujedinjuje Europu, nego neprijateljskim elementom u Europi.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tako je. Tako je, na\u017ealost. Razlog tome je \u0161to su ideologije\nbile, traju i bit \u0107e. Zato su nam potrebni budnost, razboritost i jasno\u0107a. I jasno\u0107a!\nZato ova knjiga ide u tom kontekstu, da neke stvari razjasni. <\/p>\n\n\n\n De Gasperi, Schuman i Adenauer zaista su bili uvjereni\nkatolici, ali nisu nametali to drugima. Nego su rekli, mi smo uvjereni, mi\nvidimo ovo zaista kao inspiraciju na\u0161eg djelovanja. I zahvaljuju\u0107i evan\u0111elju\nkoje je inspiracija za na\u0161e djelovanje, nadamo se da mo\u017eemo stvarati i bolji\nsvijet.<\/p>\n\n\n\n U knji\u017eici sam naveo i trojicu pap\u00e2, posebice zadnjih,\nIvana Pavla II., Benedikta XVI. i papu Franju. Sva trojica bili su gosti Europskog\nparlamenta. Sva trojica bili su pozvani tamo govoriti i sva trojica na svoj su na\u010din\ndali svjedo\u010danstvo \u0161to zna\u010di graditi tu zajednicu.<\/p>\n\n\n\n Kad spominjete citat De Gasperija, jako slikovito\nizrazio se papa Franjo u svom zadnjem susretu u Europskom parlamentu kad je spomenuo\nAtensku \u0161kolu. <\/p>\n\n\n\n Na prvi mah, izgleda \u0161to je to, \u0161to zna\u010di ta Atenska\n\u0161kola? Dakle, Rafael je bio pozvan od Pape da mu oslika njegove odaje. I dao mu\nje vremena, prostora i nagradio ga je za to \u0161to je naslikao. <\/p>\n\n\n\n Ali, Rafael je imao neku ideju koja je vrlo aktualna i\nto je papi Franji, on je vizualan tip i on voli ove slike. I papa Franjo je upotrijebio\nsliku Atenske \u0161kole kako bi objasnio da Europa treba povezati dva elementa\nzajedno. <\/p>\n\n\n\n Na toj slici stoje dva velika filozofa koji su bili na\n\u010delu dviju \u0161kola u Gr\u010dkoj. To su Platon i Aristotel. Obojica nose knjigu pod\nrukom, temelj filozofskog razmi\u0161ljanja o \u017eivotu, svijetu, politici\u2026 Obojica\nnose vrijedne knjige. <\/p>\n\n\n\n Ali je zanimljiva gesta koju Platon pokazuje dr\u017ee\u0107i\nknjige i dr\u017ei desni prst prema gore. Kao da govori, Nemojte zaboraviti gore Onoga;\nglavnu ideju, Onoga koji je sve stvorio, koji upravlja. Nemojte to zaboraviti! <\/p>\n\n\n\n Aristotel i Platon bili su razli\u010diti filozofi, ali su se\nrazumjeli. Rafael je htio prikazati tom slikom: iako su bili razli\u010diti u nekim svojim\nfilozofskim nazorima, oni su gledali jedan u drugoga. Oni su razgovarali, nisu se\notpisivali da bi rekli, ti ni\u0161ta ne zna\u0161. Oni su razgovarali. Ali Platon s prstom\ngore, a Aristotel s knjigom rukom pokazuje prema zemlji. Nemojte zaboraviti, mi\nsmo na zemlji. Mi smo ovdje nikli. Mi ovdje \u017eivimo.<\/p>\n\n\n\n Povezati nebo i zemlju zapravo je umije\u0107e! Kao da je papa\nFranjo i na taj na\u010din dao sugestiju: mi\nizgra\u0111ujemo ovozemaljsko carstvo, mi izgra\u0111ujemo ovozemaljsku Europu. Ali ne\nsmijemo zaboraviti na ono \u0161to nam je do\u0161lo odozgor. A odozgor su nam do\u0161li razum,\n\u017eivot, kreposti, sloboda. Prema tome, dakle, integracija jednoga i drugoga. Nadam\nse da \u0107e to za\u017eivjeti, da \u0107e to spasiti Europu. U protivnom, idemo u\nkataklizmu.<\/p>\n\n\n\n Otvoriti se\ntranscedentnom, ali, ako je ikoja religija, religija utjelovljenja, to je\nkr\u0161\u0107anstvo koje usmjerava pogled \u010dovjeka i prema zemlji.<\/strong><\/p>\n\n\n\n I tu je veli\u010dina kr\u0161\u0107anstva. Tu je veli\u010dina na\u0161eg Boga,\nna\u0161eg utemeljitelja koji je do\u0161ao me\u0111u nas. Do\u0161ao! Ja znam da se vi koprcate,\nda se mu\u010dite, evo, ja \u0107u vam pokazati. Tu sam ja, me\u0111u vama, brat va\u0161. Otac me\nposlao da vam pomognem. Zato, dr\u017eite se mene, slu\u0161ajte Oca. To je slika koja\nmo\u017ee biti vrlo indikativna i pomo\u0107 u nevoljama koje nas mu\u010de.<\/p>\n\n\n\n U nekim svojim\ninterventima i prije \u010desto ste spominjali Jaltu. U svojoj knji\u017eici ka\u017eete ne\u0161to\nje zaista vrijedno citata i \u0161to je vrlo aktualno. <\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201cJaltskom nagodbom pojavila su se dva nova imperija na rubovima umiru\u0107e Europe, a to su Rusija i Amerika. Europa je tako postala razdijeljenom slu\u0161kinjom dvaju mo\u0107nih centara, Moskve i Washingtona te izgleda poput starice na bolesni\u010dkoj postelji. Europa je razdijeljena izme\u0111u dva velika brata, pobjednika Drugog svjetskog rata”. <\/strong><\/p>\n\n\n\n Moram opet\nre\u0107i, O\u010de nadbiskupe, da bi Vam i na tim rije\u010dima mnogi zapljeskali i pohvalili\nVas. Jer narod \u017eeli i od jednog biskupa \u010duti ono \u0161to mi osje\u0107amo, \u0161to barem\nmnogi u Europi osje\u0107aju, a neki i s jadom govore: da se Europa osje\u0107a kao\nslu\u0161kinja Washingtona ili Moskve. Da je Europa zapravo \u017ertveno janje, pa i u\novoj najnovijoj aktualnoj situaciji rata u Ukrajini.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost, imate pravo. Jest, to se na\u017ealost dogodilo\nnakon Drugog svjetskog rata koji je morao, \u010dini se, tako i zavr\u0161iti – ne\u0107u re\u0107i\nnerije\u0161eno, ali podjelom Europe. To je bilo najgore rje\u0161enje za Europu. Jer Europa\nnije podijeljena. Ona je ozemlje, vlastito, ali takvo je bilo stanje. <\/p>\n\n\n\n I jasno da je Amerika oslobodila jedan dio Europe.\nDrugi dio Rusija je okupirala i tako je ostalo sve do pada Berlinskog zida.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica je da se skoro pola stolje\u0107a to prihvatilo\nkao realnost. I nije se smjelo dirati u to, u tu Jaltsku nagodbu, tu Jaltsku\npodjelu. Berlinski zid koji je bio spomenik i to \u017ealosni spomenik, sramotni\nspomenik, nadgrobni spomenik pokojne Europe. Jer zapravo tom podjelom Europa je\nbila pokopana. Pokopana u onom duhu kako bi Europa trebala biti. <\/p>\n\n\n\n Dogodilo se ne\u0161to ipak 1978. godine – prva povreda Jaltskih\ndogovora. Dogodilo se ne\u0161to \u0161to nitko nije o\u010dekivao. Dakle, kardinali su se okupili\nbirati nakon smrti Ivana Pavla I. koji je vrlo brzo umro, nakon 33 dana, do\u0161li\nsu birati novog papu. <\/p>\n\n\n\n I tada se dogodilo ne\u0161to \u0161to je svijet zaista iznenadilo.\nA, usudio bih se re\u0107i, posebice ta dva mo\u0107na centra, i Rusiju i Ameriku, jer je\ndo\u0161ao \u010dovjek iz onoga, rekli bismo, ruskog lagera – iz Poljske. Sin poljskog\nnaroda. Do\u0161ao \u010dovjek koji ima osje\u0107aj za povijest. Do\u0161ao \u010dovjeka koji je zaljubljen\nu Europu.<\/p>\n\n\n\n A s Istoka.<\/strong><\/p>\n\n\n\n S Istoka. \u010covjek zaljubljen u san o Europi. I to je\nbila prva povreda Jaltskih dogovora! Tada je pala linija, tada je pao i Berlinski\nzid. Tada je po\u010delo od\u0161krinjivanje i ra\u0111ati se sloboda. <\/p>\n\n\n\n Toliko je Karol Woytila bio zanesen tom idejom Europe od\nPortugala do Urala, da je 1982., kad je bio u Santiago de Composteli, izgovorio\nprekrasne rije\u010di koje i danas \u017eivo pamtim, jer sam ga tada gledao kad je dr\u017eao\ntaj govor. <\/p>\n\n\n\n Imao si dojam da on pred sobom ima neku osobu kojoj se\nobra\u0107a. <\/p>\n\n\n\n Evo, iz ovoga sveti\u0161ta Santiaga de Compostele, gdje se\nzapravo stolje\u0107ima formirala Europa, hodo\u010dasni\u010dka, vjerni\u010dka, gdje su se ljudi\nokupljali na grobu svetoga Jakova. Odavde, iz ovoga svetog mjesta, iz ovoga\nsveti\u0161ta, vi\u010dem tebi, stara Europo. Vi\u010dem tebi! <\/p>\n\n\n\n I to govori povi\u0161enim tonom. I onda nabraja: Upoznaj\nsebe, otkrij svoje korijene, vrati se izvorima! <\/p>\n\n\n\n Ivan Pavao II. je, usudio bih se re\u0107i, zakotrljao ovu\nideju o ujedinjenjoj Europi, o slobodnoj, oslobo\u0111enoj Europi, i na temelju\nonoga \u0161to su oci Europe ve\u0107 po\u010deli sanjati.<\/p>\n\n\n\n U tom kontekstu i na\u0161e vrijeme jest izazovno. I\nvjerujem da \u0107e u\u017eivati plodove njegovog sna. <\/p>\n\n\n\n Istina, ovo sad \u0161to se doga\u0111a u Ukrajini, opet se\nvra\u0107a ta bipolarna podjela. I u pozadini je zapravo sukob Amerike i Rusije. <\/p>\n\n\n\n Ja sa nadam da \u0107e jedni i drugi do\u0107i do pameti pa re\u0107i,\nhajdemo mi, ljudi, druga\u010dije malo planirati. Nama ne treba da mi budemo\nvelesile koje \u0107e drugima vladati, nego da pomognemo i Ukrajincima da i oni\nosjete slobodu. Da i oni do\u017eive Europu kao svoju ku\u0107u. <\/p>\n\n\n\n A kona\u010dno, mislim da je i Europa bez Rusije, isto tako\nsiroma\u0161na Europa. I zato se vra\u0107am ponovno ovome snu Ivana Pavla II. Europa \u0107e\nzaista biti cjelovita, potpuna, kada bude ujedinjena od Portugala do Urala, ali\nne pod pokroviteljstvom Amerike niti pod pokroviteljstvom Rusije. <\/p>\n\n\n\n Nego zajedni\u010dkim nutarnjim snagama, da o\u017eivi ono \u0161to\nzapravo ona u korijenima svojim jest. Ovo je san, ali\u2026 Mi ne\u0107emo to do\u017eivjeti,\nali nadamo se da bi se moglo ostvariti.<\/p>\n\n\n\n O\u010de nadbiskupe,\nVa\u0161a smjelost u detekciji problema ide i kada ka\u017eete u svojoj knji\u017eici: \u201c\u010cini\nse da je zapadni veliki brat u boljoj poziciji\u201d. To isti\u010dem jer najbolje kroz Va\u0161e\nmisli aktualiziramo na\u0161u stvarnost. Da nismo otu\u0111eni od realnosti, zavedeni\nmanipulacijama, nego kroz povijesne \u010dinjenice poja\u0161njavate \u0161to nas okru\u017euje, a \u0161to narod\n\u017eeli \u010duti i od predstavnika Crkve.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dakle, ka\u017eete: \u201cZapadni\nbrat, \u010dini se je u boljoj poziciji. Njegov simbol mo\u0107i, dolar, na kojem stoji\nznakovita piramida s natpisom Novus ordo\nseclorum<\/em> – Novi svjetski poredak, jak je i pod njegovu papu\u010du padaju mnogi\nnarodi i kontinenti, pa \u010dak i Europa\u201d. <\/strong><\/p>\n\n\n\n I na te bi Vam\nrije\u010di mnogi rekli Bravo<\/em>. Da jednostavno\n\u010dujemo tu konstataciju Novi svjetski poredak, jer i Vi sigurno znate da se\nsintagma Novog svjetskog poretka mnogima predabcuje kao da je neka bajkovita\nformulacija, \u010dak pridr\u017eana nekim teoreti\u010darima zavjere. Ali evo, Vi samo\nkonstatirate ne\u0161to \u0161to je evidentno.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pa konstatiram ne\u0161to \u0161to je ne samo evidentno, nego vje\u010dna\nopasnost. \u010cinjenica jest da su se uvijek vodili ratovi, ne samo za teritorije,\nnego i za ideje. <\/p>\n\n\n\n Svaki veliki car, svaki veliki imperator, svaki veliki\ndr\u017eavnik, svaka velika sila htjela je imati \u0161to vi\u0161e, ne\u0107u re\u0107i pokorenih\nzemalja, nego \u0161to vi\u0161e saveznika. <\/p>\n\n\n\n I danas se isto tako stvaraju nove podjele. Nisu vi\u0161e samo\nAmerika i Rusija, nego postoje i kinesko carstvo, indijsko carstvo. Javljaju se\u2026<\/p>\n\n\n\n E sada, tu uspostaviti neku ravnote\u017eu je zaista\numije\u0107e. Amerika dobro do\u0111e kao ona koja brani slobodu ljudi, slobodu tr\u017ei\u0161ta,\n\u0161to i nekim svojim zakonima to poku\u0161ava provesti kod sebe. Ali, ako neki\nugro\u017eeni teritorij, neka ugro\u017eena zemlja tra\u017ei pomo\u0107, mislim da je du\u017ean tko je\nja\u010di pomo\u0107i, da ga ne bi drugi poklopio. <\/p>\n\n\n\n U tom kontekstu, ne bih htio \u2018otpiliti\u2019 Ameriku. Ali,\nEuropi ne treba ni Amerika ni Rusija. Europa mo\u017ee sama.<\/p>\n\n\n\n U tom kontekstu, ja bih volio da ta borba za interese\nu Europi prije\u0111e nama u naslje\u0111e. <\/p>\n\n\n\n Ali evo, gledaju\u0107i sada kartu koju sam pokazao u\nknji\u017eici, gdje je veliki dio Europe zaista poplavio, ako smijem tako re\u0107i, jer je\nveliki dio Europe postao sastavni dio Europske unije. <\/p>\n\n\n\n Kamo sre\u0107e da i ovaj drugi dio, to nije velika povr\u0161ina\ni veliki broj dr\u017eava, da se priklju\u010de, pa hajdemo mi zajedno. Ajmo zajedno. <\/p>\n\n\n\n E sad, tu treba, ne\u0107u re\u0107i, treba se odre\u0107i. <\/p>\n\n\n\n Kad gledate sad za\u0161to se ratuje za Ukrajinu. Ratuje se\nradi toga jer Ukrajina se \u017eeli priklju\u010diti Europskoj uniji, ali Rusija kao\nvelesila smatra da time zapravo NATO ulazi u njen trbuh. <\/p>\n\n\n\n Ovo nije nikakvo opravdanje ruske agresije. Ali je\npotreba da se sjedne, pa, ajmo ljudi, \u0161to treba? <\/p>\n\n\n\n Ako treba Ukrajinu proglasiti neovisnom, neka bude\nneovisna, neka ne bude ni pod \u010dijim utjecajem, ali neka bude mirna i slobodna. <\/p>\n\n\n\n Dakle, ho\u0107u re\u0107i, kad bi se malo po\u010delo tako\nrazmi\u0161ljati, a ne ratovima rje\u0161avati to. Meni nije mrsko da se svijet upleo da pomogne\nUkrajini, jer ona bi bila pokorena da nije bilo pomo\u0107i Zapada.<\/p>\n\n\n\n I mi smo jedva, mi smo bili zapravo prepu\u0161teni. A \u010dudesom\nBo\u017ejim mi smo spasili svoju slobodu, svoju neovisnost. <\/p>\n\n\n\n Ali to \u0161irenje netko mo\u017ee shvatiti kao ideolo\u0161ko\n\u0161irenje. Ali ako Europa stane na vlastite noge i ka\u017ee: Mi \u017eelimo biti vlastiti,\nvlastito ozemlje koje \u0107e mo\u0107i vlastitim snagama \u017eivjeti i ne \u017eelimo biti\nkonkurencija ni Americi ni Rusiji. Mi \u017eelimo biti svoji! <\/p>\n\n\n\n Svjesni svoje\nsnage.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Svjesni svoje snage. To bi bilo na neki na\u010din idealno.\nSamo, ovo \u0161to ja govorim, to je san, to je utopija. Ali nije daleko, mislim, od\nne\u010dega \u0161to bi se moglo ostvariti.<\/p>\n\n\n\n Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"![\"\"](\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/slika8_z-1.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n