{"id":59930,"date":"2022-12-16T18:18:12","date_gmt":"2022-12-16T17:18:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=59930"},"modified":"2022-12-22T15:47:26","modified_gmt":"2022-12-22T14:47:26","slug":"zadar-predstavljena-knjiga-spisi-apostolskih-vizitacija-ninske-biskupije-iz-godina-1579-1603-i-1625","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=59930","title":{"rendered":"ZADAR: Predstavljena knjiga \u2018Spisi apostolskih vizitacija Ninske biskupije iz godina 1579., 1603. i 1625.\u2019"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Knjiga \u2018Spisi\napostolskih vizitacija Ninske biskupije iz godina 1579., 1603. i 1625.\u2019\npredstavljena je u dvorani Sjemeni\u0161ta Zmajevi\u0107 u Zadru u srijedu 14. prosinca u\nsklopu manifestacije Kr\u0161evanovi dani kr\u0161\u0107anske kulture Zadarske nadbiskupije. <\/p>\n\n\n\n

O knjizi su govorili\ndr. don Zdenko Dundovi\u0107, autor uvodne studije u knjizi i ravnatelj Teolo\u0161ko \u2013\nkatehetskog odjela na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru te recenzenti knjige, izv. prof. dr.\ndon Josip Duki\u0107, profesor crkvene povijesti na splitskom KBF-u i dr. sc. Elvis\nOrbani\u0107, znanstveni suradnik Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU-a u\nRijeci. <\/p>\n\n\n\n

Izdava\u010d knjige je\nDr\u017eavni arhiv u Zadru, a suizdava\u010di su Dru\u0161tvo za povjesnicu Zadarske\nnadbiskupije Zmajevi\u0107 i Hrvatski povijesni institut u Rimu pod ravnanjem dr.\nTomislava Mrkonji\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Dundovi\u0107 u\nuvodnoj studiji navodi kako su u burnom 16. st. u Ninskoj biskupiji vo\u0111ena dva\nmleta\u010dko \u2013 osmanska rata (1537.-1540. i 1570.-1573.) \u0161to je uznemirilo zadarsko\nzale\u0111e. Ninska biksupija obuhva\u0107ala je \u0161iroko podru\u010dje od Like do Bukovice,\nRavnih kotara i ninskog kopnenog okru\u017eenja. U vrijeme osmanskog osvajanja\ndogodila se velika ekonomska i demografska \u0161teta. U nepovoljnim povijesnim\nokolnostima ninski biskupi nastojali su o\u010duvati vjeru i moral kod sve\u0107enstva i\nlaika. <\/p>\n\n\n\n

Prvu apostolsku\nvizitaciju u Ninu obavio je vizitator Augustin Valier od 20. svibnja 1579.,\ndrugu Mihovil Priuli od 4. svibnja 1603. a tre\u0107u apostolski vizitator, zadarski\nnadbiskup Oktavijan Garzadori 1625. godine.   \n<\/p>\n\n\n\n

Na ninskom i\ndalmatinskom podru\u010dju bili su utjecaji i prisutnost Venecije, lokalnog hrvatskog\nstanovni\u0161tva za koje je zapisano da koristi svoj ilirski jezik te Osmansko\ncarstvo koje je opusti\u0161ilo ninski kraj.<\/p>\n\n\n\n

Apostolski vizitatori\nzapisali su tada kako u Ninu zatje\u010du te\u0161ko stanje, grad je gotovo potpuno\nuni\u0161ten i napu\u0161ten, a mnoge crkve u Ninu su spaljene i uni\u0161tene. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Duki\u0107 opisao je\nkako su u prvoj vizitaciji zapisi o svim ninskim crkvama. Za svaku se ka\u017ee kako\nsu ih u vrijeme rata Turci uni\u0161tili, neke su zapalili do temelja a neke\no\u0161tetili. Nijedna crkva nije bila za uporabu. <\/p>\n\n\n\n

U prvoj vizitaciji\nValier spominje opatiju sv. Ambrozija, crkvu sv. Ivana Krstitelja uz koju djeluju\ndominikanci, za crkvu sv. Antuna pi\u0161e da ima samo zidove, bez krova. Crkva sv.\nDuha je spaljena, bez krova i bez oltara, crkva Sv. Marije je spaljena, ima\nzidove i goli oltar, crkva sv. Mihovila je spaljena, bez vrata. Spaljenu crkvu\nsv. Ivana evan\u0111eliste popravio je poznati zadarski odvjetnik. Spaljena crkva\nsv. Katarine pokrivena je slamom da bi se moglo u njoj obavljati obrede te se\nnavodi da u uru\u0161enu crkvu ulaze \u017eivotinje. To su crkve u gradu Ninu. <\/p>\n\n\n\n

Vizitator zatim\nspominje \u017eupe izvan Nina. Navodi kako u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Viru\nsve\u0107enik ka\u017ee da bogoslu\u017euje slu\u017ei na ilirskom jeziku i da se svi pri\u010de\u0161\u0107uju,\nosim \u0160ime \u0106a\u0107e koji ima prile\u017enicu. \u201cVizitacije pokazuju realni \u017eivot. Na\u0161\nposao povjesni\u010dara nije uljep\u0161avati pro\u0161lost nego prikazati realno stanje. U\ntoj vizitaicji ka\u017ee se i da se biskupski dvor u Zadru treba \u0161to prije obnoviti\u201d\nrekao je dr. Duki\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Vizitator Valier pohvaljuje\nprisutnost va\u017ene brige za siroma\u0161ne u Ninu, odvajao se prihod za siroma\u0161ne. Tu\nsu i zapisi o bratov\u0161tinama, skulama laika. Bile su bratov\u0161tine sv. Ivana, sv.\nMarije Magdalene, Duha Svetog, Presvetog sakramenta. U biskupiji je bio i jedan\nhospital, crkovinarstvo, naveo je dr. Duki\u0107 sadr\u017eaj zapisa prve vizitacije.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U zapisima druge i\ntre\u0107e vizitacije vidi se druga\u010dije stanje, zapisano je kako se \u017eivot vra\u0107a u Ninsku\nbiskupiju, neke crkve su obnovljene. Tu je vi\u0161e podataka o sakralnoj ba\u0161tini,\ninventaru i arhitekturi, vi\u0161e podataka o okolnim \u017eupama: Vrsi, Zaton, Posedarje,\nNovigrad, Ra\u017eanac, Privlaka, crkve Gospe od Ze\u010deva.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107a vizitacija pokazuje\nizravniju povezanost s odredbama Tridentskog koncila koje su \u017eupnici morali\nprimjenjivati u praksi. U prvoj vizitaciji to se nije moglo na\u0107i jer je bilo\nratno stanje, npr. pitanje rezidencije. U tre\u0107oj vizitaciji navodi se praksa   pouke, propovijedi, katekizam, svatko se\ntrudi na svoj na\u010din, ne samo pouka klerika, nego se odr\u017eava i vjeronauk za\ndjecu.<\/p>\n\n\n\n

\u201cSve tri vizitacije\nsu prvorazredni izvor za pisanje ozbiljne sinteze o ninskom prostoru\u201d poru\u010dio\nje dr. Duki\u0107 i pozdravio nastavak s objavljivanjem rukopisa apostolskih\nvizitacija i drugih biskupija. Najavljena je priprema izdanja vizitacija\nZadarske nadbiskupije, preporuka je da se to u\u010dini i za Splitsko \u2013 makarsku\nnadbiskupiju, kao \u0161to je ve\u0107 u\u010dinjeno za Hvarsku biskupiju.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Dundovi\u0107 istaknuo je da zna\u010daj Ninske biskupije u hrvatskoj nacionalnoj povijesti zaslu\u017euje takvo izdanje koje je prvorazredni povijesni izvor za prou\u010davanje crkvene povijesti 16.\/17. st. i \u201cbolje razumijevanje bogate i olovne pro\u0161losti drevne Ninske biskupije\u201d.\u00a0 <\/p>\n\n\n\n

Naime, nakon\nTridentskog sabora (1545.-1563.) Sveta Stolica slala je u sva biskupijska\nsjedi\u0161ta posebne izaslanike za provedbu poslijetridentske obnove koji su u Rim\nslali izvje\u0161\u0107a o stanju vizitiranih biskupija i kontaktima s crkvenim osobama.\nRukopisi vizitacija pokazuju duhovno i materijalno stanje vizitiranih\nbiskupija. <\/p>\n\n\n\n

Vizitacija je bila\nznak osobite pa\u017enje i skrbi pape prema doti\u010dnom kraju, potpora doma\u0107em biskupu\nali i kontrola njegovog djelovanja, rekao je dr. Elvis Orbani\u0107, istaknuv\u0161i da\nje \u201cstanje na terenu Sveta Stolica sagledavala kroz apostolske vizitacije\nkojima bi se, dana\u0161njim ekonomskim rije\u010dnikom re\u010deno, vr\u0161ila detaljna\ninventura: pregled materijalnog stanja crkava te pona\u0161anja klera i vjernika\nlaika\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Pojasnio je za\u0161to je\nPapa odlu\u010dio dodatni nadzor ovih prostora. Dalmacija je bila ugro\u017eena zbog\nturskih provala, u doticaju s pravoslavljem te je Dalmacija, za razliku od\nIstre, bila uklju\u010dena pod skrb 1622. Zboru za \u0161irenje vjere (Sacra Congregatio\nde Propaganda fide). Istra i sjeveroisto\u010dni dijelovi dana\u0161nje Italije bili su u\nvezi s Njema\u010dkim Carstvom odakle je dolazio protestantizam. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Orbani\u0107 predstavio\nje tri apostolska vizitatora koji su obi\u0161li Ninsku biskupiju. <\/p>\n\n\n\n

Prvi, Augustin Valier\nje uzorni veronski biskup kojeg je papa Grgur XIII imenovao apostolskim\nvizitatorom dalmatinskih biskupija u listopadu 1578. godine. U sije\u010dnju 1579.,\nnakon \u010detiri dana plovidbe, stigao je iz Venecije u Zadar odakle se otisnuo put\nHvara. Potom je slijedilo vizitiranje Kor\u010dule, Kotora i Budve, pa Splita.\nTijekom prolje\u0107a pohodio je ostale biskupije pa stigao preko Trogira, \u0160ibenika\ni Zadra do kvarnerskih otoka. Istarske biskupije vizitirao je u prosincu 1579.\ni po\u010detkom 1580. godine. <\/p>\n\n\n\n

\u201cValier je od 1583.\nkardinalom, \u010dak je bio ozbiljan kandidat za novoga papu, no njegov su izbor\nsvaki puta sprije\u010dili \u0161panjolski kardinali jer su ga kao Mle\u010danina dr\u017eali\nneprili\u010dnim Habsburgovcima. Nakon imenovanja apostolskim\nvizitatorom, dao je prevesti na hrvatski jezik svoj katekizam prvotno\nnamijenjen za djecu njegove dijeceze. To je izdanje iz 1578. dijelio po\nDalmaciji. <\/p>\n\n\n\n

Drugu apostolsku\nvizitaciju svih biskupija na podru\u010dju venecijanske Dalmacije napravio je biskup\nVicenze Mihovil Priuli. Iz njegove obitelji potekla su tri du\u017eda, niz\ndiplomata i poslovnih osoba, \u010detiri kardinala i vi\u0161e biskupa. Mihovilova\nneporo\u010dnost, pobo\u017enost i revnost uzeti su u obzir kad ga je Sveta Stolica nakon\ndvadesetak godina poslije Valiera uputila da u papino ime vizitira dalmatinske\nbiskupije i u njima provede potrebne reforme. <\/p>\n\n\n\n

Razlog tome pohodu\nbio je i smirivanje napetosti izme\u0111u venecijanskih vlasti i dalmatinskog klera\nu vezi s tzv. Kli\u0161kim pothvatom. Papa je i ranije tra\u017eio da Venecija ne\npoduzima nasilne mjere protiv nekih biskupa i klera koji su im se u tom\npothvatu zamjerili. Priuli je putovao brodom iz Venecije du\u017e istarske i\ndalmatinske obale do Kotora oko sedam mjeseci, od prosinca 1602. do ljeta 1603.\ngodine. Priulija je slu\u017eba vizitatora toliko iscrpila da je po povratku u\nVeneciju te\u0161ko obolio te nakon dvadeset dana umro\u201d pripovjedio je dr. Orbani\u0107.   <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Tre\u0107i apostolski\nvizitator Dalmacije bio je Oktavijan Garzadori. Ro\u0111en je u Vicenzi a slu\u017ebovao\nje u Rimu vi\u0161e od 30 godina kao stru\u010dnjak za pravo. U o\u017eujku 1624.  imenovan je zadarskim nadbiskupom. Te ga je godine\npapa imenovao svojim posebnim vizitatorom, reformatorom \u201ccijele pokrajine\nDalmacije\u201d. Odmah je pohodio tamo\u0161nje biskupije pod upravom Venecije od Budve i\nKotora do Krka i o tome na vi\u0161e od 2000 stranica sastavio izvje\u0161\u0107e Visita della\nDalmazia di diversi collegi e monasteri 1624\/25. <\/p>\n\n\n\n

I on je bio premoren\nposlom vizitatora te se razbolio kao i gotovo svi njegovi pratitelji.\nZaklju\u010div\u0161i apostolski ophod, nastavio je djelovati u Zadru, no u zadarskoj\nsredini nije se dobro snalazio u ulozi nadbiskupa, pa je tra\u017eio premje\u0161taj u\ntalijansku biskupiju. U obrazlo\u017eenju svoje odluke Svetoj Stolici napisao je: \u2018Ja\nne razumijem govor ovoga naroda koji skoro sav govori dalmatinski, a oni ne\nrazumiju mene, na moju veliku \u017ealost\u2019. God. 1639. povukao se u okolicu rodne\nVicenze na obiteljsko imanje gdje je i preminuo\u201d rekao je dr. Orbani\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Predava\u010d je istaknuo\nda su apostolske vizitacije u ranoj poslijetridentinskoj eri bile va\u017eno\nsredstvo u postizanju katoli\u010dke obnove. Dokazi za to su njihovi rukopisni zapisnici\nkoji se nalaze uglavnom u rimskim arhivima, a nama danas otkrivaju \u201cdinamiku povijesnih\nprocesa, povijesti velikih i tzv. malih ljudi, sve\u0107enika i laika. Nezaobilazno\nsu vrelo podataka o na\u0161im krajevima koje povijest \u201cnije mazila\u201d, a arhivi za ta\nrazdoblja \u010desto su vrlo oskudni\u201d rekao je dr. Orbani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201cPriulijeva\nvizitacija imala je i politi\u010dku funkciju u smislu mirenja klera s dr\u017eavnim\nvlastima. Papinski vizitatori imali su du\u017enost pohoditi biskupije, kaptole,\n\u017eupe, samostane, bratov\u0161tine i ostala vjerska udru\u017eenja, sve crkve i kapele. Trebali\nsu utvrditi i stvarno stanje pastoralnog djelovanja i pona\u0161anja klera, vrlina i\nmana laika. To su \u010dinili ispitivanjem od biskupa na ni\u017ee. Ujedno su protiv\nprekr\u0161itelja crkvenih zakona vodili postupke i donosili presude. <\/p>\n\n\n\n

Apostolski vizitatori\nnisu na teren i\u0161li sami. Imali su pratnju suradnika teologa,  stru\u010dnjaka u crkvenom pravu te jednog ili\nvi\u0161e bilje\u017enika koji su o svemu vodili zapisnike. \u010cistopis zapisnika zaklju\u010dene\nvizitacije bio bi predan Svetoj Stolici. Primjer vizitatora Valiera ukazuje da\nse radilo o zapisnicima nastalima na terenu u njegovoj kuriji u \u010dijem su arhivu\nsa\u010duvani izvornici prvopisa\u201d istaknuo je dr. Orbani\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Predava\u010d je opisao i\nkontekst koji je potaknuo apostolske vizitacije. Razdoblje nastanka rukopisa\nobjavljenih u knjizi je posljednja \u010detvrtina 16. i prva \u010detvrtina 17. stolje\u0107a.\n\u201cTo je burno i slo\u017eeno vrijeme za Crkvu i dru\u0161tvo u cjelini, \u010ditavog europskog\nprostora. Crkvu je zahvatila kriza s kraja Srednjeg vijeka \u010diji se rasplet\nodvio kroz katoli\u010dku obnovu zapo\u010detu krajem 15. st. i kroz refomaciju\u201d rekao je\ndr. Orbani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Reformacija na\npodru\u010dju dana\u0161nje Njema\u010dke bila je usmjerena protiv Katoli\u010dke crkve te su nastale\nnove protestantske Crkve. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201cTridentskim koncilom\nkoji se odr\u017eavao sredinom 16. st. (1545.-1563.) u Trentu na sjeveroistoku\nItalije nastojalo se oko crkveno-vjerskog jedinstva ne samo u Njema\u010dkoj, jer je\nprotestantizam uzeo ve\u0107eg maha. No, do kompromisa nije moglo do\u0107i. Uspje\u0161nost\ntoga Op\u0107eg crkvenog sabora je u tome \u0161to je jasnije definirao istine katoli\u010dke\nvjere te je sna\u017eno utjecao na obnovu discipline i pastorala u katolicizmu.\nVa\u017enost Tridentskog koncila je u tome \u0161to je obilje\u017eio katolicizam u razdoblju do\nDrugog vatikanskog sabora sredinom 20. stolje\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

U razdoblju\nposlijetridentinske katoli\u010dke obnove klju\u010dno upori\u0161te du\u0161obri\u017eni\u0161tva u svakoj\nbiskupiji trebao je biti njezin biskup. Koncil je dekretima o du\u017enosti\nrezidiranja i o zabrani gomilanja beneficija naglasio biskupovu osobnu\npastoralnu odgovornost. U nizu sposobnih, kreposnih i svetih biskupa ubrajaju\nse sv. Karlo Boromejski i sv. Franjo Sale\u0161ki. Njima je bio sli\u010dan i veronski\nbiskup Augustin Valier koji \u0107e povezati Istru i Dalmaciju kao njihov prvi\napostolski pohoditelj\u201d istaknuo je dr. Orbani\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Zbog problema\nizazvanih reformacijom, \u201cTridentski koncil bio je usmjeren prema odre\u0111enoj\nrimskoj centralizaciji, a \u017eelio je stvoriti instrumente koji bi jam\u010dili da \u0107e\nse odredbe koje je Koncil odlu\u010dio provoditi u razli\u010ditim biskupijama po\u0161tovati.\nJedna od tih instrumenata bila je i apostolska vizitacija\u201d istaknuo je dr.\nOrbani\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Podsjetio je da su \u201cbiskupi\nve\u0107 u ranokr\u0161\u0107ansko doba poha\u0111ali kr\u0161\u0107anske zajednice u svojim biskupijama kako\nbi ispravljali nedostatke i ohrabrivali za nastavak puta u Kristovom duhu. S\nvremenom takve su vizitacije propisivale sinode na Istoku i na Zapadu. Kroz Srednji\nvijek dolazilo je do zastoja vizitacija zbog stalnog pove\u0107anja broja\npovla\u0161tenih crkava i samostana koji su bili izuzeti od biskupske vlasti, a time\ni nadzora putem vizitacija\u201d rekao je dr. Orbani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Stoga je Tridentinski\nkoncil odlu\u010dio da je svaki biskup postao du\u017ean osobno, a u slu\u010daju\nsprije\u010denosti posredstvom svoga generalnog vikara ili imenovane osobe, pohoditi\nsvake godine svoju biskupiju. Ako je prostorno bila velika, trebao ju je obi\u0107i\ntijekom dvije godine. <\/p>\n\n\n\n

\u201cCilj tih pohoda je\nbio odre\u0111en odlukom Koncila: u\u010dvr\u0161\u0107enje vjere te obnova sve\u0107enstva i laika u\npobo\u017enosti i pona\u0161anju. Pape su uglavnom na prijedlog kardinalskog zbora\nKoncila u pojedine biskupije slali izvanredne vizitatore, pohoditelje s\nnajvi\u0161im ovlastima\u201d rekao je dr. Orbani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Urednik i inicijator toga\nizdanja je doc. dr. Ante Gveri\u0107, ravnatelj Dr\u017eavnog arhiva u Zadru koji iz\nzdravstvenih razloga nije mogao sudjelovati na predstavljanju knjige. Pokojni\ndr. Josip Kolanovi\u0107 priredio je prvi prijepis rukopisa iz izvornika. Ta se knjiga\nnastavlja na knjigu iz 2005. koju su priredili Veljko Marde\u0161i\u0107 i Slavko\nKova\u010di\u0107, \u201cvrsni crkveni povjesni\u010dar \u010diji je ugled temeljen na velikom znanju i\npo\u0161tenom historiografskom pristupu, po \u010demu je prepoznat i van granica na\u0161e\ndomovine\u201d, rekao je dr. Orbani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Na predstavljanju su bili\ni zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 i prof. dr. Nedjeljka Bali\u0107 Ni\u017ei\u0107,\nprorektorica Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Naime, objava prijevoda izvornika u toj\nknjizi na hrvatski jezik zasluga je upravo dr. Bali\u0107 NI\u017ei\u0107 i izv. prof. \u0160ime\nDeme. <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Knjiga \u2018Spisi apostolskih vizitacija Ninske biskupije iz godina 1579., 1603. i 1625.\u2019 predstavljena je u dvorani Sjemeni\u0161ta Zmajevi\u0107 u Zadru …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":59931,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/P1016401.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/59930"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=59930"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/59930\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":59953,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/59930\/revisions\/59953"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/59931"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=59930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=59930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=59930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}