{"id":58087,"date":"2022-09-05T13:03:15","date_gmt":"2022-09-05T12:03:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=58087"},"modified":"2022-09-12T09:08:02","modified_gmt":"2022-09-12T08:08:02","slug":"zadar-46-katehetski-dan-zadarske-nadbiskupije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=58087","title":{"rendered":"ZADAR: 46. katehetski dan Zadarske nadbiskupije"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

46. katehetski dan\nZadarske nadbiskupije u subotu, 3. rujna, okupio je sve\u0107enike i redovni\u0161tvo,\nvjerou\u010ditelje i katehete mjesne Crkve u sportskoj dvorani Katoli\u010dke osnovne\n\u0161kole Ivo Ma\u0161ina na Bokanjcu u Zadru.  <\/p>\n\n\n\n

Dr. s. Marijana\nMohori\u0107 odr\u017eala je izlaganje \u201eKateheza ‘semper reformanda’. Temeljne smjernice\nnovoga Direktorija za katehezu<\/em>\u201c, a\nzadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 izlagao je o temi \u201eKerigma, diakonija,\nkoinonija i liturgija –  ‘prirodni produkt’\n\u010detiri datosti po kojima je \u010dovjek osobito bi\u0107e\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Povodom izdanja\nnovog Direktorija za katehezu<\/em> koji je\nu Hrvatskoj prvi put predstavljen u Zadru 23. i 24. rujna 2021. na Me\u0111unarodnom\nznanstvenom simpoziju u organizaciji Teolo\u0161ko-katehetskog odjela Sveu\u010dili\u0161ta u\nZadru, nadbiskup Pulji\u0107 govorio je o specifi\u010dnostima \u010dovjekove osobnosti koje u\nobzir uzimaju i smjernice novog Direktorija\nza katehezu<\/em>.  <\/p>\n\n\n\n

Smatraju\u0107i da Direktorij<\/em> promi\u010de \u201esan o misijskoj\nCrkvi s otvorenim vratima\u201c, mons. Pulji\u0107 rekao je da \u201eDirektorij<\/em> donosi ‘proro\u010dku’\nnovinu premje\u0161tanja kateheze iz podru\u010dja redovitog pastorala prema ‘evangelizaciji i misijskomdjelovanju\nCrkve’. To je vrlo konkretan zahtjev prema nama koji smo poslani katehizirati,\nbiti ‘pravi i ponizni svjedoci vjere’ koji po\u0161tuju slobodu drugih te dr\u017ee katehezu i uz pomo\u0107 umjetnosti, glazbe i\ndrugih pomagala koja omogu\u0107uju iskustvo susreta s Bogom poti\u010du u du\u0161ama\n\u017eelju za beskona\u010dnim. Sve to zahvaljuju\u0107i konkretnim datostima kojima je \u010dovjek\nobdaren od ro\u0111enja\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup je pojasnio \u010detiri antropolo\u0161ke datosti koje poti\u010du te\u017enju i \u017eelju za beskona\u010dnim u kontekstu \u010detiri oblika crkvene nazo\u010dnosti: kerigma, diakonija, koinonija i liturgija, a one su ‘prirodni produkt’ antropolo\u0161kih datosti po kojima je \u010dovjek osobito bi\u0107e. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010covjek pita i traga za smislom \u017eivota<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uz konstantu da \u010dovjek pita,\ntraga za korijenima i smislom \u017eivota, ljudske datosti koje ga \u010dine osobitim\nbi\u0107em u svemiru su misao, odnos, djelovanje i slavljenje, a one pokazuju i \u010detiri\nljudske sposobnosti. <\/p>\n\n\n\n

Antropolo\u0161ka datost, misao, zna\u010di\nda je \u010dovjek razumsko bi\u0107e (homo rationalis) koji ima svijest i slu\u017ei se\nlogikom.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Druga datost, odnos, zna\u010di da je \u010dovjekdru\u0161tveno bi\u0107e (homo socialis) koje putem svijesti stvara etiku. Tre\u0107om dato\u0161\u0107u, djelovanjem, \u010dovjek posjeduje osjete preko kojih biva stvaratelj tehnike (homo faber).<\/p>\n\n\n\n

Preko slavljenja \u010dovjek\nposjeduje osje\u0107aje te kao ‘zaigrano bi\u0107e’ (homo ludens), stvara kulturu. <\/p>\n\n\n\n

\u010cetiri temeljna oblika crkvene\nprisutnosti: kerigma, koinonia, diakonia i liturgija su \u201eprirodan plod\nspomenutih ljudskih darova po kojima Crkva nudi smisao i tuma\u010denje povijesti,\nodgovara na te\u017enje ljudskog srca za bratstvom, zajedni\u0161tvom i slu\u017eenjem te\nputem obreda i slavlja navije\u0161ta puninu \u017eivota\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\u010covjekova sposobnost da misli i\nzaklju\u010duje \u010dini ga \u201euzvi\u0161enijim nad drugim bi\u0107ima\u201c jer je sposoban misliti,\nprosu\u0111ivati i zaklju\u010divati. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTakav mentalni proces nijedno\ndrugo \u017eivo bi\u0107e nije kadro uraditi. \u010cin prosu\u0111ivanja i zaklju\u010divanja\npretpostavlja sposobnost apstrakcije i stvaranja pojmova. \u010covjek je kadar\nmisliti i o samoj misli, o dobroti, mudrosti, pravdi, miru. Obdaren razumom i\nslobodom sposoban je unaprijed gledati, predvi\u0111ati i programirati. To ga\nizvla\u010di iz \u201ekaveza determinizma\u201c i osposobljava \u201episati stranice povijesti\u201c.\nBudu\u0107i da je sposoban stvarati i prelaziti iz \u201esvijeta naravi u svijet\nkulture\u201c, ka\u017eemo da je civilizacija po\u010dela pojavom \u010dovjeka. Stoga je \u010dovjek po\nslobodi i razumu iznad ostalog dijela svijeta, iznad biljaka i \u017eivotinja koje\nnemaju povijesti ni civilizacije\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da je\n\u010dovjek kadar re\u0107i \u201eJa mislim, osje\u0107am i vjerujem\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kerigma, diakonija\u2026 \u201eprirodni su produkt\u201c antropolo\u0161kih datosti <\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010covjek po svojoj savjesti usvaja i podr\u017eava eti\u010dko i moralno pona\u0161anje. \u201e\u010covjek nije samo svjesno i savjesno bi\u0107e (homo rationalis i homo socialis), on je i stvarala\u010dko bi\u0107e (homo faber). Preko tehnike koju je stvorio, \u010dovjek je u napasti da se osili i zaboravi da je i on stvorenje. Zbog toga \u010desto izabere logiku vladanja, nasilja i gospodarenja. To truje me\u0111uljudske odnose. Kr\u0161\u0107anska zajednica, pro\u017eeta kerigmom i nadahnuta koinonijom, pozvana je svjedo\u010diti \u201enovi na\u010din vladanja\u201c u obliku zalaganja za druge, slu\u017eenja, diakonije. Taj novi na\u010din su\u017eivota ili bolje re\u0107i \u201e\u017eivota za druge\u201c toliko je bitan za ostvarenje Kraljevstva Bo\u017ejeg da postaje presudnim i va\u017enim znakom kr\u0161\u0107anske autenti\u010dnosti\u201c poru\u010dio je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u010covjek kao dru\u0161tveno bi\u0107e (homo\nsocialis) \u010dezne za zajedni\u0161tvom i bratstvom. \u201ePred ovozemaljskim stvarnostima u\nkojima prevladava \u010dastoljublje i \u017eelja za vla\u0161\u0107u te ograni\u010davanje prava i\nslobode drugih, kr\u0161\u0107ani se osje\u0107aju pozvanima ponuditi druga\u010diji na\u010din \u017eivota i\nbivovanja – to je koinonija koja se o\u010dituje u crkvenom zajedni\u0161tvu\u201c rekao je\nmons. Pulji\u0107. Crkva se \u201eobjavljuje u svijetu kao zrno Bo\u017ejeg kraljevstva koje\nse ostvaruje u ljubavi i slu\u017eenju (diakonia) te u bratskom \u017eivotu i zajedni\u0161tvu (koinonia), kao mjesto slu\u017eenja, bratstva,\n\u017eivotnog smisla i slavlja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eKerigma se pojavljuje kao navje\u0161taj i osloboditeljska\nponuda koja pru\u017ea i\ntuma\u010di smisao \u017eivota i povijesti. Pred iskustvom zla i besmisla koje vodi\nfatalizmu i bezna\u0111u, kr\u0161\u0107ani se osje\u0107aju pozvanima biti nositeljima nade,\nprotivnici besmisla, svjedoci Bo\u017ejega kraljevstva koje se slavi sve\u010danim\nliturgijskim obredima (liturgijja), \u0161to odgovara dubokim te\u017enjama srca \u010dovjeka\u201c\nrekao je mons. Pulji\u0107, poru\u010div\u0161i: \u201e\u010covjek snagom Bo\u017eje Rije\u010di i sakramenata\ntra\u017ei novi na\u010din \u017eivota za druge (diakonia) te nove oblike bratskog slu\u017eenja i\nzajedni\u0161tva (koinonia). Novim tuma\u010denjem \u017eivota i povijesti on otkriva smisao\n(kerigma) te pru\u017ea mogu\u0107nost slavlja i o\u010ditovanje \u017eivota u punini (liturgija)\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Program druge godine\npriprave kandidata za slavlje Potvrde predstavile su vjerou\u010diteljice s. Rita\nMar\u017ei\u0107 i Marijana Dellavia, voditeljice \u017dupanijskog stru\u010dnog vije\u0107a\nvjerou\u010ditelja osnovnih i srednjih \u0161kola u Zadru te Ana R\u00fccker.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U prvom dijelu susreta u crkvi sv. Pavla na Bokanjcu prigodni pozdrav uputio je mr. don Ga\u0161par Dodi\u0107, predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije, a don Igor Iki\u0107 predvodio je euharistijsko klanjanje.<\/p>\n\n\n\n

Duhovni velikani laici u Italiji i kod nas – izazov i nadahnu\u0107e<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U nagovoru za\nvrijeme klanjanja, nadbiskup Pulji\u0107 govorio je o duhovnim velikanima – laicima 20.\nst. Uz Carla Acutisa, istaknuo je posve\u0107enog laika Giorgia La Piru koji\nje u misti\u010dnom do\u017eivljaju uskrsne pri\u010desti 1924. otkrio \u201ezoru svoga \u017eivota\u201c, pa\nnije \u201emogao suspregnuti pjesmu posvema\u0161nje sre\u0107e\u201c. Obojica su bili osobiti\n\u0161tovatelji euharistije.<\/p>\n\n\n\n

Politi\u010dar Giorgio La Pira(1904.-1977.), \u201eposve\u0107eni laik u svijetu punom problema\u201c, za\nvrijeme studija u Messini \u017eivio je kod ujaka Alojzija Occhipinta. Ujak mu je\nbio mason i antiklerikalac te je pazio da mu ne\u0107ak ne hoda po crkvama niti\ndobije vjersku formaciju. <\/p>\n\n\n\n

\u201eBa\u0161 u to doba La Piru po\u010dinju zanimati\nduhovne teme i pitanja. Pribli\u017eavanje svetim stvarima pospje\u0161ilo je njegovu\nodluku da kao posve\u0107eni laik radi oko zbrinjavanja ljudi u potrebi. Divan\nprimjer \u010dovjeka koji je u mladena\u010dkim godinama u pjesmi iz samostana otkrio da\npostoji neka \u201evi\u0161a dimenzija\u201c. No\u0161en tim vrhunaravnim osje\u0107ajem, odlu\u010dio je\nposvetiti se Bogu u svijetu, povezuju\u0107i kontemplaciju i akciju te molitvu i socijalne\ni dru\u0161tvene aktivnosti\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. \n<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

La Pirin izbor za gradona\u010delnika\nFirenze 1947. omogu\u0107io mu je provesti neke \nideje za potrebne i ugro\u017eene. \u201eDo\u017eivio je veliku oporbu u skup\u0161tini, ali\nnije se dao zbuniti. \u201eVi imate pravo, dragi \u010dlanovi skup\u0161tine, izglasati mi\nnepovjerenje, ali nemate pravo re\u0107i da se ne zanimam za besku\u0107nike, otpu\u0161tene s\nposla, zaboravljene, stare i bolesne\u201c, rekao je La Pira. Bio je vrlo aktivan u\ncrkvenim krugovima u podru\u010dju dijaloga, ekumenizma i lai\u010dkih aktivnosti.\nPreminuo je 5. studenog 1977., u 73. godini \u017eivota. Kongregacija je 5. srpnja\n2018. objavila dekret o herojskim krepostima te je Girogio La Pira progla\u0161en Slugom\nBo\u017ejim\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup je istaknuo da su osobiti \u0161tovatelji euharistije bili iIvan Merz (1896.-1928.) i Ivo Ma\u0161ina (1927.-1961.). <\/p>\n\n\n\n

\u201eObojica su voljeli Crkvu i \u010deznuli za mirom koji euharistija dariva. Ivanu Merzu \u201eljubav prema Isusu u Euharistiji bila je ishodi\u0161te njegovih apostolskih pothvata\u201c, kako pi\u0161e u svom dnevniku: \u201ePri\u010dest je izvor \u017eivota. Kod mise sam se tako u\u017eivio da sam imao dojam nekog tajanstvenog i lijepog sna kad zaboravim na sve. Euharistija krijepi i smiruje. Ona je prava radost jer po njoj postajemo dionicima budu\u0107e nebeske slave\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Kao odgojitelj hrvatske mlade\u017ei, Merz\nje \u010desto ponavljao kri\u017earima: \u201eMoli se, pri\u010de\u0161\u0107uj, \u017ertvuj se i budi apostol u\nduhu na\u0161e lozinke: \u201e\u017drtva – Euharistija – Apostolat\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.   <\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ivo Ma\u0161ina u svom dnevniku od 21. kolovoza 1947. pi\u0161e: \u201ePo\u0161ao sam\nujutro na svetu misu, primio svetu pri\u010dest. Molio sam Isusa da mi dadne milost\nda izdr\u017eim sve ku\u0161nje ovoga \u017eivota i da smjerno ustrajem uz Kristov barjak\nljubavi, dobrote i mira. Neka iz mojih mladena\u010dkih oluja iza\u0111e moja du\u0161a\nprekaljena i o\u010deli\u010dena, \u010dista i netaknuta. Daj, o moj Kriste, da ti do kraja\nostanem tvoj vjerni borac, te da za vjeru uvijek budem spreman sve podnijeti\u201d (D2, str. 55). <\/p>\n\n\n\n

\u010cetiri godine kasnije, 1. velja\u010de 1951. zapisao je u Dnevniku: \u201e\u0160to vi\u0161e\nrazmi\u0161ljam o prilikama u svijetu, o dru\u0161tvu u kojem \u017eivim, o okolini u kojoj se\nkre\u0107em, to sve vi\u0161e dolazim do zaklju\u010dka da je put kojim me vodi vjera i\nkr\u0161\u0107anstvo jedini ispravan put i da moram biti neizrecivo zahvalan Bogu na\nvelikoj milosti koju mi je dao, \u0161to sam se rodio kao kr\u0161\u0107anin i \u0161to sam uza sve\nperturbacije ipak uspio sa\u010duvati u svojoj du\u0161i vjeru u Isusa Krista, vjeru u\nBoga i evan\u0111eoske ideale\u201d (D6, str. 56). <\/p>\n\n\n\n

\u201eBogu zahvaljujemo za dva\ntalijanska velikana, Giorgia La Piru i Karla Acutisa, a ponosni smo i na na\u0161u\ndvojicu Ivana, Merza i Ma\u0161inu, za divne rije\u010di koje su napisali o vjeri i\neuharistiji u svojim dnevnicima. One nam mogu biti inspiracija i poticaj. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Posebice smo ponosni na na\u0161eg\nPre\u010danina Ivu \u0161to nije dao da ga zavedu ili slome prijetnjama, zastra\u0161ivanjem i\nprogonom sluge totalitarnog komunisti\u010dkog sustava u kojem je \u017eivio 16\ngodina. Njegov rodoljubni osje\u0107aj i ljubav prema obitelji i Crkvi, gdje je\nprimio katoli\u010dki odgoj koji mu je pomogao usvajati zdrave kr\u0161\u0107anske i\nhumanisti\u010dke stavove, bili su smetnja onda\u0161njim mo\u0107nicima. Zato su sve \u010dinili\nda ga uni\u0161te. Pao je kao mu\u010denik i \u017ertva u Staroj Gradi\u0161ci i postao putokaz\nmnogima. Vrijednosti za koje je \u017eivio i umro nose pe\u010dat neuni\u0161tivosti\u201c rekao je\nmons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da Ivo Ma\u0161ina ne smije biti zaboravljen, radi njega i\nradi nas. Zato mu je posvetio\nKatoli\u010dku osnovnu \u0161kolu u Zadru i odredio neka svake godine dan njegove smrti\nbude Dan \u0161kole kada \u0107e se govoriti o temama i idealima za koje je \u017eivio taj \u201edi\u010dni\nkatoli\u010dki i hrvatski vitez\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eOva \u010detiri divna primjera vjernika laika\npokazala su \u0161to im je vjera zna\u010dila i nama otkrivaju da po \u201eeuharistiji postajemo sli\u010dniji Isusu\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Na zamolbu u\u010denika iz Emausa neka\n\u201eostane s njima\u201c, Isus je odgovorio ve\u0107im darom \u2013 sakramentom euharistije na\u0161ao\nje na\u010din kako ostati u njima, pa su kasnije govorili da im je \u201esrce gorjelo dok\nim je putem tuma\u010dio pisma\u201c. Bog je uredio \u010dovjekovo srce da gladuje za njegovom\nRije\u010dju, pa On jedini mo\u017ee uta\u017eiti njegovu glad\u201c poru\u010dio je mons. Pulji\u0107,\nohrabriv\u0161i prisutne da se ne umaraju moliti euharistijskom Isusu koji je \u010de\u017enja\nna\u0161ih du\u0161a, Emanuel, Bog s nama, mir i snaga na\u0161a. <\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup Pulji\u0107 po\u017eelio je blagoslov obiteljima,\nu\u010denicima, njihovim roditeljima, ravnateljima, u\u010diteljima i osoblju u \u0161kolama, sve\u0107enicima\ni katehetama koji po mandatu Crkve kao odgojitelji tuma\u010de Bo\u017eju Rije\u010d mladima.  <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

46. katehetski dan Zadarske nadbiskupije u subotu, 3. rujna, okupio je sve\u0107enike i redovni\u0161tvo, vjerou\u010ditelje i katehete mjesne Crkve u …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":58088,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/P1013513-1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/58087"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=58087"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/58087\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":58165,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/58087\/revisions\/58165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/58088"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=58087"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=58087"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=58087"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}