{"id":5792,"date":"2011-07-04T11:14:18","date_gmt":"2011-07-04T11:14:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=5792"},"modified":"2012-11-26T05:17:18","modified_gmt":"2012-11-26T04:17:18","slug":"zavjetni-blagdan-sv-nediljice-u-vrani-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=5792","title":{"rendered":"ZAVJETNI BLAGDAN SV. NEDILJICE U VRANI"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Zavjetni blagdan ranokr\u0161\u0107anske mu\u010denice sv. Nedjeljice, kojoj prve nedjelje u srpnju u sveti\u0161te sv. Nedjeljice u Vranu hodo\u010dasti tisu\u0107e vjernika iz cijele Zadarske nadbiskupije, sve\u010dano je proslavljen u nedjelju 3. srpnja. Sredi\u0161nje misno slavlje za vanjskim oltarom u masliniku pokraj crkve predvodio je gospi\u0107ko senjski biskup Mile Bogovi\u0107 u zajedni\u0161tvu s vranskim \u017eupnikom \u0160imunom \u0160indijom i nekoliko sve\u0107enika. \u201ePrimjer sv. Nedjeljice pokazuje gdje su prave vrijednosti.\u00a0 Dala je \u017eivot za druge, poput Isusa. Ako budemo slijedili takve veli\u010dine, bolja nam je budu\u0107nost i izgra\u0111ujemo bolju Hrvatsku\u201c poru\u010dio je mons. Bogovi\u0107, naglasiv\u0161i da je mu\u010deni\u0161tvo trajni naglasak u na\u0161oj crkvenoj povijesti. Zato je Ivan Pavao II. na pragu tre\u0107eg tisu\u0107lje\u0107a, zgroziv\u0161i se nad puno lo\u0161ega \u010dime svijet ulazi u novo tisu\u0107lje\u0107e, rekao da se popi\u0161u oni koji su \u017eivjeli tako da su svoj \u017eivot ulo\u017eili da bi drugi bili sigurniji. \u201eToliko su ljubili svijet da su \u017eivot dali za ljude. Papa je rekao da se popi\u0161e njih, ne glumce ,igra\u010de, vojskovo\u0111e i dr\u017eavnike. Bez toga svijet mo\u017ee \u017eivjeti, ali nemojte zaboraviti spomen na mu\u010denike. Na toj tvrdoj stijeni i mi \u017eelimo graditi budu\u0107nost na\u0161eg naroda i Crkve u Hrvata\u201c poru\u010dio je biskup Bogovi\u0107 po\u017eeljev\u0161i da nas pro\u017eme duh \u0161tovanja mu\u010denika kojima smo du\u017eni izraziti javno po\u0161tovanje. Biskup je u propovijedi govorio i o ljubavi, kao najva\u017enijem jeziku i predmetu Isusove \u0161kole koji treba nau\u010diti; ljubavi prema Bogu i bli\u017enjemu. \u201eKad su i\u0161li u svijet, apostoli nisu u\u010dili jezike jer su poznavali glavni jezik, koji ima majka za dijete. Voli ga i zato \u0107e razumijeti svaki pokret njegova tijela. \u201eOnaj tko voli drugoga ne mora znati jezik kojim taj govori; ako ga ljubi, na\u0107i \u0107e na\u010dina pomo\u0107i mu, vi\u0161e nego onaj tko poznaje njegov jezik, lingvisti\u010dki,\u00a0 a ne voli osobu. Taj ne\u0107e razumijeti. \u00a0Taj su jezik govorili sv. Nedjeljica i apostoli. Bili su osposobljeni za sve\u201c rekao je biskup.<\/p>\n

Mons. Bogovi\u0107 je upozorio kako se farizejima i sve\u0107eni\u010dkim glavarima nije svidjelo kako je Isus svojim navje\u0161tajem, znanjem i ljubavlju privukao narod. \u201eRekli su da to nije dobro jer bi odvukao narod, pa narod ne bi njih slu\u0161ao. Va\u017eno je njih slu\u0161ati, a oni ne vole narod. Oni govore da je narod svjetina, pa su rekli da ne treba uzeti za ozbiljno kad ljudi idu za Isusom, jer ne razumiju. A nisu svjetina kad idu za farizeijima i slu\u0161aju njihovu politiku. Onda su dobri, pripada im naslov naroda i treba ih veli\u010dati. Ali ako krenu od njih, kad ih ne mogu vi\u0161e koristiti, onda su svjetina i prokleti\u201c rekao je mons. Bogovi\u0107, upozoriv\u0161i da tako neki tretiraju narod i odnose se prema njemu. \u201eIsus je prema narodu uvijek bio jednak. I kad je grije\u0161io, nije prestao voljeti i \u017eivjeti za narod. Dok si koristan, svijet te veli\u010da, hvali i uzdi\u017ee; kad vi\u0161e nisi koristan, ru\u0161i te, nemilosrdno tare i poma\u017ee svima koji \u0107e te satirati. To je logika svijeta. A logika Isusa je biti spreman umrijeti i za gre\u0161nika\u201c rekao je biskup Bogovi\u0107, istaknuv\u0161i da je va\u017eno \u010dovjeku slu\u017eiti a ne upotrijebiti ga. Ljudima uvijek treba biti na raspolaganju. Kad \u010dovjek ne mari za Boga \u017eeli se staviti na njegovo mjesto i biti ve\u0107i od Boga. No takvi se ne razumiju jer su sebi\u010dnjaci, oholi i u materijalnoj snazi tra\u017ee vrijednost. Takvima Bog mrsi jezike. \u201eVidimo kako se ne razumiju dana\u0161nji ‘babilonci’ koji sve grade na materijalnoj vrijednosti. Imaju sve, ali se ne razumiju, ne razumiju jezik ljubavi nego sile, bogatstva\u201c upozorio je biskup dodav\u0161i da se i danas neki prema Hrvatima odnose kao prema svjetini koja ni\u0161ta ne razumije, kojoj treba davati zakone, ‘mi \u0107emo njima propisati stotine zakona, sve \u0107emo umjesto njih dogovoriti, odrediti kako se trebaju vladati i gdje trebaju biti, \u0161to \u0107e nam dati; ne jer im \u017eelimo dobro, nego jer\u00a0 \u017eelimo u\u010dvrstiti svoju vlast’\u201c rekao je biskup, dodav\u0161i da takvi \u017eele vladati poput farizeja koji su htjeli isklju\u010diti Isusa i poni\u017eavali su narod koji je za njim i\u0161ao; za njih su takvi bili svjetina. \u201eTakva se slika \u0161iri i po na\u0161im medijima. Kad bismo nacrtali Hrvatsku koja je u na\u0161im medijima i politi\u010dkim rje\u010dnicima, rekli bismo da su na hrvatskim prostorima ni\u0161tarije kojima treba dati mjesto u zadnjem vagonu u Europskoj uniji. Opasno je da povjerujemo u istinitost tih slika, da su realne. Poni\u017eavaju nas da nas lak\u0161e mogu razjediniti i da izgubimo svoj identitet. Na\u0161 identitet je ljep\u0161i i bolji. Postoji Hrvatska koja je na\u0161 ponos, nije iluzija\u201c poru\u010dio je mons. Bogovi\u0107 dodav\u0161i da je ta Hrvatska bila i na susretima s papom Ivanom Pavlom II. i Benediktom XVI. u Hrvatskoj. \u201eTada su Hrvati rekli da imaju osje\u0107aja za to \u0161to Kristov namjesnik i nasljednik sv. Petra propovijeda. U nama \u017eivi \u017eelja da budemo u moralnom i ljudskom smislu ne\u0161to vi\u0161e. U na\u0161em narodu postoji razvijen osje\u0107aj za dobrotu, ljubavlju, porukama koje je Isus \u0161irio i vjekovima ih Crkva \u0161iri me\u0111u narodima\u201c poru\u010dio je biskup, istaknuv\u0161i da je i Vrana simbol povezanosti sa Svetom Stolicom i prva nuncijatura u Hrvatskoj. Hrvatski kralj Zvonimir je, nakon \u0161to je okrunjen, Svetoj Stolici darovao samostan sv. Grgura u Vrani u znak vjernosti Svetoj Stolici, da bude gostinjac poslanicima sv. Petra, u njihovoj vlasti. Ustvrdiv\u0161i da se u narodu stvara podjela na bolju Hrvatsku i onu koju crtaju oni koji nas ne cijene, biskup je poru\u010dio: \u201eCrkva nas uvijek cijeni. Bog nas uvijek cijeni. Pred njim smo uvijek vrijedni, nikad neka bagatela, za potkusurivanje nekog drugog ra\u010duna – nego vrijedna Bo\u017eja stvorenja. U Hrvatskoj smo sa\u010duvali mnoge vrednote koje su u Europi uni\u0161tene. Zato nas papa poziva da u\u0111emo u Europu i u nju unesemo na\u0161e bogatstvo vjere, kulture i spasimo du\u0161u Europe; jer se okupljamo u crkvama, slu\u0161amo Boga i razumijemo govor Crkve i Svetog Oca koji je glasnik Crkve\u201c. Potaknuo je vjernike da u tom sveti\u0161tu probude svijest o brojnima u na\u0161oj povijesti koji su prenosili glas Isusa koji je navje\u0161tao druga\u010diji odnos prema narodu, kojeg uvijek treba ljubiti i za njega \u017eivjeti; nikad od njega raditi svjetinu, navija\u010de, tra\u017eiti pljeskanje. \u201eSad postoji i zanimanje navija\u010d. Ni\u0161ta ne radi, ide okolo i plje\u0161\u0107e. Ne razumije, ali nije ni va\u017eno, glavno da plje\u0161\u0107e. Isus nije nikad tako radio. Kad je vidio da mu narod vi\u010de da ga ho\u0107e za kralja a nije ga razumio, Isus se povla\u010di. Jer on nikad od naroda nije htio raditi masu. Nije htio iskorisiti emocije \u010dovjeka, nego u njemu razvijati slobodu i slobodni izbor\u201c poru\u010dio je biskup Mile Bogovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zavjetni blagdan ranokr\u0161\u0107anske mu\u010denice sv. Nedjeljice, kojoj prve nedjelje u srpnju u sveti\u0161te sv. Nedjeljice u Vranu hodo\u010dasti tisu\u0107e vjernika …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5792"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5792"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5792\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8798,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5792\/revisions\/8798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5792"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5792"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5792"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}