{"id":57601,"date":"2022-07-13T11:40:49","date_gmt":"2022-07-13T10:40:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=57601"},"modified":"2022-07-13T11:40:52","modified_gmt":"2022-07-13T10:40:52","slug":"zadar-moralni-teolozi-o-amoris-laetitia-na-ljetnom-susretu-triptih-pape-franje-je-razlucivanje-postupnost-i-milosrde","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=57601","title":{"rendered":"ZADAR: Moralni teolozi o Amoris laetitia na ljetnom susretu: Triptih pape Franje je razlu\u010divanje, postupnost i milosr\u0111e"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201ePratiti, razlu\u010divati i integrirati slabosti: Osmo poglavlje\nposinodalne apostolske pobudnice o ljubavi u obitelji Amoris laetitia pape\nFranje\u201c tema je ljetnog susreta inicijative \u201eMoralna teologija u akvatoriju\nsuvremenih izazova\u201c na kojemu dvanaest moralnih teologa razmatra poglavlje koje\nje iz te Papine pobudnice izazvalo najvi\u0161e pitanja i rasprava u javnosti.  <\/p>\n\n\n\n

Anamarija Juki\u0107-Ivandi\u0107 <\/strong>u utorak, 12. srpnja u sjemeni\u0161tu \u2018Zmajevi\u0107\u2019 u Zadru izlagala je o temi \u201eUbla\u017eavaju\u0107e okolnosti u pastoralnom razlu\u010divanju (301-303)\u201c .<\/p>\n\n\n\n

\u201eAmoris laetitia rezultat je sinodalnog hoda s obiteljima\ncijelog svijeta koje su informacijama o svojim problemima doprinijele 3.\nizvanrednoj sinodi 2014. godine i 14. redovnoj sinodi 2015. te raspravama. Takav\nsinodalni hod zna\u010di da se, \u201ene nauk Crkve, nego razumijevanje nauka Crkve\nshva\u0107a kao ne\u0161to \u0161to se nalazi na putu rasta k ve\u0107em spoznavanju istine putem\npromi\u0161ljanja i dijaloga\u201c istaknula je Ivandi\u0107, rekav\u0161i kako papa Franjo smatra\nda cilj ubla\u017eavaju\u0107ih okolnosti u pastoralnom razlu\u010divanju ne zna\u010di umanjiti\nzahtjeve evan\u0111elja.<\/p>\n\n\n\n

Ivandi\u0107 je navela kako su prema Zakoniku kanonskog prava u\nkanonu 1095 za sklapanje \u017eenidbe nesposobni oni koji nisu dovoljno sposobni\nslu\u017eiti se razumom, koji boluju od te\u0161kog manjka prosu\u0111ivanja o bitnim\n\u017eenidbenim pravima i du\u017enostima koje se trebaju uzajamno predavati i primati i\nkoji zbog razloga psihi\u010dke naravi ne mogu preuzeti bitne \u017eenidbene obveze. <\/p>\n\n\n\n

Ti razlozi nesposobnosti za valjano sklapanje \u017eenidbe mogu se\npovezati i s uvjetima za ubla\u017eavaju\u0107e okolnosti u neredovitim situacijama. Kanonski\npravnici ka\u017eu da \u201ekanonska pravna znanost na temelju novih spoznaja\npsihologije, psihijatrije i medicine sve vi\u0161e isti\u010de da ograni\u010dena sposobnost\nrasu\u0111ivanja u pitanjima \u017eenidbe mo\u017ee znatno utjecati na davanje privole i\nvaljano sklapanje \u017eenidbe\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Papa  Franjo citira\nKatekizam Katoli\u010dke Crkve, br. 1735: \u201eUbrojivost i odgovornost za neki \u010din mogu\nse umanjiti ili poni\u0161titi neznanjem, nepa\u017enjom, nasiljem, strahom, navikama,\nneumjerenim strastima i drugim psihi\u010dkim ili dru\u0161tvenim \u010dimbenicima\u201c. Prema br.\n2352 KKC-a, moralnu odgovornost mogu ubla\u017eiti \u010duvstvena nezrelost, snaga\nste\u010denih navika ili stanje tjeskobe.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePapa Franjo ka\u017ee da \u201eposljedice po\u010dinjenih djela nisu nu\u017eno\niste u svim slu\u010dajevima\u201c. Kod ubla\u017eavaju\u0107ih okolnosti u razlu\u010divanju, vode\u0107i k\nispravno formiranoj savjesti zakonom postupnosti, osobu treba dovoditi do\nspoznaje o objektivnom stanju grijeha. Na tom putu papa Franjo predla\u017ee \u201esve\nve\u0107e povjerenje u Bo\u017eju milost\u201c te se tra\u017ei razumijevanje situacija u kojima\n\u010dovjek daje \u201etrenuta\u010dno najvelikodu\u0161niji odgovor\u201c koji mo\u017ee, iako je to daleko\nod ideala kr\u0161\u0107anskog shva\u0107anja \u017eenidbe\u201c rekla je Ivandi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Naglasila je da papa Franjo upu\u0107uje na razboritost u vjernost\nBo\u017ejoj rije\u010di koja pou\u010dava i o grijehu kako bi se izbjeglo ubla\u017eavanje osje\u0107aja\ngrijeha prisutno u suvremenom svijetu. Vjernost Bo\u017ejoj rije\u010di upu\u0107uje i na\nneizmjernost Bo\u017ejeg milosr\u0111a.<\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu, \u201eprimjedba da postoji diskontinuitet u nauku\nCrkve Franjinom pobudnicom Amoris laetitia, riskiraju\u0107i mogu\u0107nost neprihva\u0107anja\nva\u017enosti pojedina\u010dnog razlu\u010divanja u pastoralnom djelovanju te time i predmnijevani\ndiskontinuitet u nauku Crkve, svakako predstavlja kontinuitet u odnosu na\nevan\u0111elje\u201c poru\u010dila je dr. Ivandi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Papa Franjo smatra da se zbog odre\u0111enih uvjetovanosti koje u\nrazlu\u010divanju treba dobro prepoznati, osobi koja je u objektivnoj situaciji\ngrijeha, a u kojoj ne postoji ili dijelom postoji subjektivna krivnja, mo\u017ee\npomo\u0107i rasti u milosti i ljubavi i podjeljivanjem sakramenata pomirenja i\neuharistije. To ne predstavlja umanjivanje vrijednosti evan\u0111eoskog ideala, nego\nodra\u017eava istinsko svjetlo evan\u0111elja, rekla je Ivandi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Istaknula je poticaje pape Franje da Crkva treba biti \u201eO\u010dev\notvoreni dom\u201c, a ne \u201ecarinarnica s kontrolorima milosti\u201c; ne se nabacivati\nkrutim poimanjem zakona kao \u201edogmatskim kamenjem\u201c, nego biti zabrinut za bra\u0107u\ni sestre koji \u201e\u017eive bez snage, svjetla i utjehe prijateljstva s Kristom\u201c, kao\n\u201ehraniteljica milosr\u0111a Isusa Krista\u201c, poru\u010dila je Ivandi\u0107, podsjetiv\u0161i na misao\ncrkvenih otaca sv. Ambrozija i sv. \u0106irila Aleksandrijskog da \u201eeuharistija nije\nnagrada za savr\u0161ene, nego velikodu\u0161ni lijek i hrana za slabe\u201c.   <\/p>\n\n\n\n

Papa Franjo isti\u010de da je pobudnica \u201epoticaj na odgovorno\nosobno i pastoralno razlu\u010divanje pojedinih slu\u010dajeva, u kojem \u0107e se prepoznati\nda, budu\u0107i da se stupanj odgovornosti razlikuje od slu\u010daja do slu\u010daja,\nposljedice ili u\u010dinci nekog pravila ne moraju nu\u017eno uvijek biti isti\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ivandi\u0107 je govorila i o pobudnici o zada\u0107ama kr\u0161\u0107anske\nobitelji u suvremenom svijetu Familiaris consortio pape Ivana Pavla II. gdje tuma\u010di\nBo\u017eji naum o braku u slici saveza izme\u0111u Boga i naroda, Krista i Crkve, jer je\n\u201e\u017eenidba, kao i svaki sakrament, proro\u010dki navje\u0161taj doga\u0111aja spasa\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Navela je biblijske primjere kako je u povijesti spasenja\nvjernost puno puta bila dovedena u pitanje: Izabrani narod odmetnuo se od\nJahve, nevjeran je (Ho\u0161 4,2), odaje se idolopoklonstvu, napu\u0161ta bra\u010dnu ljubav\nGospodinovu (Jr 8,7).<\/p>\n\n\n\n

\u201eI prema enciklici o kr\u0161\u0107anskom braku Casti connubii iz 1930.\ni prema koncilskoj konstituciji Gaudium et spes, bitno svojstvo \u017eenidbe je\njednost koje je Stvoritelj utemeljio izme\u0111u prvih ljudi, a potvrdio ga je sam\nKrist. I Familiaris consortio i Amoris laetitia govore o nerazrje\u0161ivosti kao\ndrugom bitnom svojstvu \u017eenidbe \u010diji je temelj u Objavi i pozitivnom bo\u017eanskom\nzakonu te u slici nerastavljivosti izme\u0111u Krista i Crkve.<\/p>\n\n\n\n

To pokazuje kontinuitet nauka Crkve, \u201ekoje su neki htjeli\ndovesti u pitanje i u  percepciji Drugog\nvatikanskog sabora\u201c, pa je papa Benedikt XVI. govorio o obnovi u kontinuitetu,\nizme\u0111u staroga i novoga, jednoga objekta, Crkve\u201c poru\u010dila je Ivandi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Logika obnove u kontinuitetu nalazi se i u smjernicama za\npastoral u ‘neredovitim situacijama’ rastavljenih i ponovno vjen\u010danih. Ivan Pavao\nII. govorio je da \u201ekonkretna pedagogija Crkve uvijek mora biti povezana s\nnjenim naukom\u201c, ali i da \u201eprava i mudra pedagogija Crkve stvara ljudske uvjete\npotrebne da se shvati neka \u0107udoredna vrednota i propis\u201c, rekla je Ivandi\u0107.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Martina Marijanovi\u0107<\/strong> izlagala je o temi \u201ePropisi i razlu\u010divanje (304-306)\u201c. Pra\u0107enje i razlu\u010divanje u pastoralu braka pospje\u0161uju integraciju razvedenih ili ponovno vjen\u010danih u crkvenu zajednicu.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePapa kroz razlu\u010divanje \u017eeli unutarnju preobrazbu Crkve koja\nizlazi i tra\u017ei ljude s ponizno\u0161\u0107u i suosje\u0107anjem. Razlu\u010divanje podrazumijeva\nprosu\u0111ivanje razli\u010ditosti osoba, slo\u017eenost okolnosti i stupanj odgovornosti pod\nkriterijem Bo\u017eje milosrdne ljubavi. To pretpostavlja slije\u0111enje vlastite\nsavjesti jer se u njoj oblikuje sposobnost i mo\u0107 razlu\u010divanja. Dobro formirana\nsavjest je preduvjet dobrog razlu\u010divanja. Kroz razlu\u010divanje se implicira\nuva\u017eavanje savjesti pojedinca u kojoj dolazi do intimnog susreta s Bogom gdje\nnastojimo razumjeti kako je Bo\u017eja volja ope\u010datila na\u0161 \u017eivot\u201c rekla je\nMarijanovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Prema Amoris laetitia, razlu\u010divanje se najvi\u0161e odnosi na\npitanje krivnje, odgovornosti osoba u situacijama bra\u010dnih i obiteljskih kriza,\nrastava te mogu\u0107nosti  stupanja u novo\nzajedni\u0161tvo i primanje sakramenata. Zbog raznolikosti situacija, pobudnica ne\ndaje nova op\u0107a pravila crkvenopravne naravi koja su primjenjiva na sve slu\u010dajeve.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePojam ‘razlu\u010divanje’ izazvao je rasprave i podijeljena\nmi\u0161ljenja. Pobudnica ne daje preciznu definiciju glagolske imenice\n(razlu\u010divanje) ali navode\u0107i je 27 puta jasno daje do znanja o njenoj va\u017enosti.\nPapa Franjo ne koristi se tim pojmom uz klasi\u010dno poimanje kreposti razboritosti,\nve\u0107 razlu\u010divanje poima kao sposobnost ostvarenja vlastite slobode u dono\u0161enju\nodluka. Razlu\u010divanje se odnosi na savjest i povijesnost, s nakanom da se ne\nupadne u apstrakciju ili idealiziranje braka. Za papu Franju razlu\u010divanje je\nproces koji treba dovesti do ve\u0107eg i vi\u0161eg \u0161to Bog od nas tra\u017ei. Nije rije\u010d\nsamo o pitanju izbora dobra i zla, nego i o razlu\u010divanju izme\u0111u dvaju ili vi\u0161e\ndobara za ono \u0161to se najvi\u0161e svi\u0111a Bogu\u201c istaknula je Marijanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Papa u pobudnici ‘Radujte se i kli\u010dite’ isti\u010de da \u201erazlu\u010divanje\nnadilazi sociolo\u0161ke i psiholo\u0161ke analize, ono je Bo\u017eji nadnaravni dar \u2013 milost.\n\u010cini se u svjetlu vjere, pod kriterijem Bo\u017eje rije\u010di u oslu\u0161kivanju tradicije i\niskustva drugih. To zna\u010di da je ta odluka pro\u0161la kroz argumente i onih koji ne\ndijele na\u0161e stavove. Razlu\u010divanje je istovremeno dijalo\u0161ki proces, ali na kraju\nsamostalna i slobodna odluka pojedinca\u201c poru\u010dila je Marijanovi\u0107, rekav\u0161i da se\n\u201erazlu\u010divanje odnosi na ono najte\u017ee u vjeri, razlu\u010divanje Bo\u017eje volje u\nkonkretnoj situaciji od vlastitih ili \u017eelja drugih. Ne odnosi se na jednokratni\n\u010din, nego na \u017eivotnu zada\u0107u trajnog odgonetanja Bo\u017eje volje u na\u0161im \u017eivotima\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Kroz cijeli dokument provla\u010di se kr\u0161\u0107anska slika braka i\nobitelji, prema kojoj sklapanje \u017eenidbe nije tek dru\u0161tveni, ugovorni \u010din, nego\nima veze s Bogom. <\/p>\n\n\n\n

\u201ePobudnica tra\u017ei da se bude pa\u017eljiv prema ljudskim\nslabostima, krhkostima i \u010dovjekovim ograni\u010denostima. Pobudnica promi\u010de osobno\nrazlu\u010divanje povezano sa savje\u0161\u0107u. A savjest nije stati\u010dna zbilja, nego se\noblikuje, izgra\u0111uje i odgaja. Od prve do zadnje stranice dokumenta osje\u0107a se\npoziv da se postane samostalan, slobodan i zreo kr\u0161\u0107anin te da nitko, ni biskup\nni sve\u0107enik, ni obitelj ni zajednica vjernika, ni ikakva institucija, poglavar\nili narod, ne donosi odluku umjesto pojedinca, da zamijeni njegovu savjest. On tu\nodluku, uz sve savjete i razgovore s drugima, treba donijeti sam, promi\u0161ljeno,\ntrezveno i sabrano pred Bogom\u201c istaknula je Marijanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Opisala je osobine razlu\u010divanja koje treba biti \u201epomno,\nprikladno, odgovorno i posebno\u201c. Pra\u0107enje ispunjeno po\u0161tovanjem prema situaciji\nrazvedenih koji su stupili u novu vezu doprinosi da se te osobe \u201etrebaju\nosjetiti dijelom Crkve i brigu o njima, \u010dime nipo\u0161to nisu izop\u0107eni\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Pastoralno milosr\u0111e koje se tra\u017ei od biskupa i sve\u0107enika u\nrazlu\u010divanju neredovitih situacija ne zna\u010di mlaki vjerni\u010dki stav ili\nrelativizaciju ideala nerazrje\u0161ivosti braka, rekla je Marijanovi\u0107, nego\nrazborito uva\u017eavanje okolnosti, \u010dovjekove povijesnosti i stupnjevitost u\n\u010dovjekovom rastu. <\/p>\n\n\n\n

Papa Franjo je svjestan \u201eda neki pastiri i vjernici vole stro\u017ei\npastoral i pravnu nepopustljivost, da su neki skloniji neslobodi, vole vojni\u010dki\nustroj i slijepu poslu\u0161nost Crkvi. Papa se pobudnicom ne \u017eeli zaustavljati na\nljudskim pravnim usko\u0107ama i moralnim zlo\u0107ama, nego sve poziva na evan\u0111elje\nmilosr\u0111a po kojem se tra\u017ei da Crkva bude majka, suosje\u0107ajna i solidarna, da se\n\u010duva prejakih i zavr\u0161nih osuda, kao i udobnih skloni\u0161ta daleko od drame\nljudskih odnosa i obiteljskih sudbina\u201c poru\u010dila je Martina Marijanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pobudnica Amoris laetitia je vrhunac procesa koji je po\u010deo 8. listopada 2013., kada je papa Franjo sazvao izvanrednu biskupsku sinodu kako bi raspravljao o pastoralnim izazovima obitelji, rekao je dr. Ante Bekavac <\/strong>u izlaganju \u201ePostupnost u pastoralu (293-295)\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eAmoris laetitia poziva na osobnu slobodu kroz odgoj savjesti\nu \u017eivotu pojedinca i Crkve i osobno odgovorno djelovanje, a ne da se gotovim\nnormama odozgor pristupa ljudskim odnosima, pogotovo delikatnim bra\u010dnim\nodnosima. Antropologija pobudnice ne inzistira na grijehu, koliko na ranama,\nslabostima, lomnosti, krhkosti i na Bo\u017ejem milosr\u0111u koje poziva na novi \u017eivot i\nna postupno, ali neodgodivo obra\u0107enje\u201c rekao je dr. Bekavac, smatraju\u0107i da\nAmoris laetitita \u201ene popu\u0161ta praksizmu ili moralnom relativizmu\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Istaknuo je da Osmo poglavlje pobudnice \u201ene donosi novi nauk\no braku, nego potvr\u0111uje kontinuitet crkvenog u\u010diteljstva, uz uva\u017eavanje\nsinodalnosti, kolegijaliteta biskupa, sinodskih otaca i njihovog pastoralnog\niskustva. Sredi\u0161te pobudnice je ljubav izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene. Nagla\u0161ava se da\npostoje razli\u010diti oblici zajedni\u0161tva, ne braka. Neki su posve suprotni crkvenom\nsakramentu, a neki imaju odre\u0111ene konstruktivne elemente\u201c rekao je dr. Bekavac,\nnaglasiv\u0161i: \u201ePapa Franjo ne mijenja crkveno u\u010denje, ali poziva cijelu Crkvu da\nnastavi ‘slobodno produbljivati neka doktrinarna, moralna i duhovna pitanja’\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Papa Franjo ne nudi niz pravila, neodre\u0111enih sloboda ili\nzatvaranja o\u010diju pred stvarno\u0161\u0107u, nego Crkvi daje rije\u010d ohrabrenja vode\u0107i se\nna\u010delom da je stvarnost va\u017enija od ideje. <\/p>\n\n\n\n

\u201eFranjo je holisti\u010dki mislilac i radi na integraciji\nsuprotnosti. U moralnim i pastoralnim pitanjima Franjo nije ni revizionist ni\ntradicionalist, nego vjeran, po\u0161ten i kreativan\u201c rekao je dr. Bekavac.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePratiti je razli\u010dito od vidjeti jer zahtjeva ‘uplitanje’,\nuno\u0161enje i u\u017eivljavanje u situaciju drugoga\u201c naglasio je dr. Bekavac, citiraju\u0107i\npapu Franju da \u201eCrkva treba pratiti svoju najslabiju djecu obilje\u017eenu\nizgubljenom i ranjenom ljubavlju, vra\u0107aju\u0107i povjerenje i nadu poput svjetionika\nluke i baklje koja se nosi me\u0111u ljude da prosvijetli one koji su skrenuli s\npravog puta ili se nalaze usred oluje. \u010cesto je rad Crkve nalik onom u poljskoj\nbolnici\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Pojam razlu\u010divanje je vi\u0161e od prosudbe a koristio ga je i\napostol Pavao, govore\u0107i o razlu\u010divanju duhova kao osobitom daru Duha Svetoga,\nrekao je predava\u010d. <\/p>\n\n\n\n

Papa poziva na stimuliranje rasta i \u201evjeruje da Isus \u017eeli\nCrkvu koja pazi na dobrotu koju Duh Sveti sije usred ljudske slabosti\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eI Crkva je ozna\u010dena ljudskom slabo\u0161\u0107u te Papa poziva Crkvu\nda ostavi iza sebe moralizam propovjedaonice kako bi u\u010dinila ono na \u0161to je\npoziva evan\u0111elje. Franjin triptih je razlu\u010divanje, postupnost i milosr\u0111e. <\/p>\n\n\n\n

Franjo \u017eeli izbje\u0107i legalisti\u010dko razmi\u0161ljanje, ‘konzervativno’\nili ‘liberalno’. Razlu\u010divanje je kamen temeljac isusova\u010dkog \u017eivota i\nignacijanske duhovnosti kao i klju\u010d za \u010ditanje Franjinog pontifikata: njegova\nreforma sinodskog procesa potpunijeg uklju\u010divanja slobodne rasprave i\nkonzultacija\u201c rekao je dr. Bekavac.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Razlikovanje je osobniji i duhovniji uvid koji zahtjeva pozornost\ni empatiju, a razvija osje\u0107aj za djelovanje Duha Svetoga u ljudskom iskustvu,\nnaglasio je predava\u010d. <\/p>\n\n\n\n

\u201eNa\u010delo postupnosti ima dugu povijest u katoli\u010dkoj moralnoj\nteologiji. Potvrdio ga je sv. Ivan Pavao II. u Familiaris consortio a\nprimjenjuje ga i papa Benedikt XVI. To zna\u010di da je moralni razvoj korak po\nkorak proces koji se ne\u0107e dogoditi odjedanput, ali vodi prema punini. Moralni\nodgoj zahtjeva \u201estrpljivi realizam\u201c u odgojitelja i \u017eupnika, a proces pra\u0107enja\nje potreban jer \u201e\u010dlanovi Crkve trebaju milosrdnu poticajnu pastoralnu pa\u017enju\u201c\u201c\nrekao je dr. Bekavac. <\/p>\n\n\n\n

Papa Franjo isti\u010de da na\u010delo postupnosti i razlu\u010divanja mo\u017ee\npomo\u0107i uskla\u0111ivanje s onim \u0161to Bog \u017eeli, \u201ene u apstraktnoj, nego u konkretnoj i\npomalo kaoti\u010dnoj situaciji u kojoj se mo\u017eemo na\u0107i\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Prema Amoris laetitia, zakon postupnosti nije ‘postupnost\nzakona’, nego \u201epostupnost u mudrom vr\u0161enju slobodnih \u010dina od pojedinaca koji\nnisu sposobni razumjeti, cijeniti ili potpuno provoditi u djelo objektivne\nzahtjeve zakona\u201c rekao je dr. Bekavac, istaknuv\u0161i Papino promicanje \u201elogike\npastoralnog milosr\u0111a\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eOsmo poglavlje predstavlja poziv na milost i pastoralno\nrazlu\u010divanje u situacijama koje ne odgovaraju u potpunosti na ono \u0161to Gospodin\npredla\u017ee\u201c rekao je dr. Ante Bekavac, tragom poticaja pape Franje da milosrdna\nCrkva treba pokazati milosr\u0111e prema ljudima u rje\u0161avanju situacija slo\u017eene ili\nnepravilne krhkosti, pri \u010demu su va\u017eni pra\u0107enje, uo\u010davanje i integracija.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201ePratiti, razlu\u010divati i integrirati slabosti: Osmo poglavlje posinodalne apostolske pobudnice o ljubavi u obitelji Amoris laetitia pape Franje\u201c tema je …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":57602,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/P1012537.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57601"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=57601"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57601\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":57621,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57601\/revisions\/57621"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/57602"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=57601"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=57601"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=57601"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}