{"id":56270,"date":"2022-05-29T20:15:53","date_gmt":"2022-05-29T19:15:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=56270"},"modified":"2022-05-29T20:15:54","modified_gmt":"2022-05-29T19:15:54","slug":"zadar-737-godisnjica-posvete-katedrale-sv-stosije-u-zadru-misno-slavlje-u-prvostolnici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=56270","title":{"rendered":"ZADAR: 737. godi\u0161njica posvete katedrale sv. Sto\u0161ije u Zadru – Misno slavlje u prvostolnici"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na 737. godi\u0161njicu\nposvete zadarske prvostolnice Svete Sto\u0161ije, misno slavlje u petak, 27. svibnja\nu katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru predvodio je don Josip Radojica Pin\u010di\u0107,\nkatedralni \u017eupnik.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i\nda je Zadarska nadbiskupija dobila nadbiskupa koadjutora, u kontekstu\nimenovanja novog zadarskog nadbiskupa koadjutora Milana Zgrabli\u0107a, koji \u0107e za\nbiskupa biti zare\u0111en u zadarskoj prvostolnici 25. lipnja, don Josip je u\npropovijedi govorio o slu\u017ebi biskupa. <\/p>\n\n\n\n

\u201eKatedrala\nje sredi\u0161nje mjesto odakle \u0107e se razlijegati njegova rije\u010d, odakle \u0107e on kao\nglavni u\u010ditelj u biskupiji slati svoje poruke u propovijedanju, nau\u010davanju i\nupravljanju Nadbiskupijom. Koadjutor Zgrabli\u0107 obratio se na zadnjoj rekolekciji\nzadarskim sve\u0107enicima 18. svibnja u predivnoj homiliji u kojoj se osje\u0107a\nnjegova blizina, osobna blizina Gospodinu ali i svima nama\u201c rekao je don Josip,\npojasniv\u0161i i \u0161to zna\u010di slu\u017eba nadbiskupa koadjutora. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eU\nredovitom vo\u0111enju biskupije i u vr\u0161enju pastirske slu\u017ebe, biskup ra\u010duna na\npomo\u0107 najbli\u017eih suradnika, ali mo\u017ee tra\u017eiti i redovitu pomo\u0107 drugih biskupa. Jedan\nod tih biskupa je i biskup koadjutor kao pomo\u0107nik kojega Sveta Stolica\npostavlja biskupu osobno, na njegov zahtjev, jer zbog zdravlja, bolesti ili\ngodina starosti dolazi u situaciju da \u0107e jednog dana odstupiti sa slu\u017ebe, kao\n\u0161to se svima u Crkvi doga\u0111a kada navr\u0161e 75 godina \u017eivota\u201c rekao je don Josip.<\/p>\n\n\n\n

Biskup\nkoadjutor preuzima svoju slu\u017ebu prema propisanoj kanonskoj uredbi u Kanonskom\npravu, kanon 404. <\/p>\n\n\n\n

Dvostruka\nje svrha slu\u017ebe biskupa koadjutora. \u201eOn je pomo\u0107ni biskup u sveukupnoj upravi\nbiskupije, \u0161to uklju\u010duje i du\u017enost zamjenjivanja biskupa ako je biskup odsutan\nili zaprije\u010den, kao i preuzimanje slu\u017ebe generalnog vikara.<\/p>\n\n\n\n

Koadjutor\npodrazumijeva i pravo nasljedstva. Vrijeme provedeno uz biskupa kojemu je\npostavljen za koadjutora treba iskoristiti da \u0161to bolje upozna svoju biskupiju\nkojom \u0107e jednog dana kao nasljednik sada\u0161njeg ordinarija upravljati\u201c rekao je\ndon Josip, po\u017eeljev\u0161i da \u201eBog koji vodi svoju Crkvu\u201c i dalje \u201esvojim duhom vodi\ni izabire izme\u0111u sve\u0107enika one ljude za koje se smatra da \u0107e biti na dobro op\u0107e\ni partikularne Crkve i na dobro svih vjernika\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eBiskupska\nslu\u017eba vrlo je va\u017ena u Crkvi. Biskupi nisu vladari, nego slu\u017eitelji Bo\u017eje\nrije\u010di\u201c istaknuo je don Josip, rekav\u0161i da vr\u0161enje biskupske slu\u017ebe treba biti\npro\u017eeto ljubavlju, ponizno\u0161\u0107u i slu\u017eenjem. <\/p>\n\n\n\n

\u201eKatoli\u010dka\nCrkva je hijerarhijski ure\u0111ena institucija na \u010dijem su \u010delu biskupi Rimske Crkve,\nPapa koji ima vlast u Crkvi, njen je vrhovni pastir i glava te Zbor biskupa. Biskup\nu zajedni\u0161tvu i na \u010delu s Petrovim nasljednikom, tj. papom, \u010dine biskupski zbor\nte predstavljaju slu\u017ebeno crkveno u\u010diteljstvo. Oni su kao stalni kolegij, zbor,\nnasljednici apostolskog zbora te je svaki biskup vidljivi princip jedinstva\npartikularne Crkve\u201c naglasio je don Josip.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU\nsvojoj nutarnjoj strukturi, od samih po\u010detaka, a posebno od kraja 3. st.,\norganizirano je vi\u0161e dijelova Bo\u017ejeg naroda koji se naziva biskupija, odnosno\ndijecezanska ili mjesna Crkva. Taj dio Bo\u017ejeg naroda je kao autonomno crkveno\npodru\u010dje povjereno pastirskoj brizi i slu\u017eenju dijecezanskog biskupa\u201c rekao je\ndon Josip, istaknuv\u0161i da je biskupu povjereno obavljati trostruku zada\u0107u u\nbiskupiji: nau\u010davati, posve\u0107ivati i upravljati. <\/p>\n\n\n\n

\u201eBiskup\nima redovitu, vlastitu, neposrednu trostruku vlast, tj. zakonodavnu, izvr\u0161nu i\nsudsku, kojom se za upravljanje slu\u017ei osobno ili preko drugih osoba, kao \u0161to je\ngeneralni vikar, biskup i sudski vikar. B\u00eet biskupske slu\u017ebe, kao i svake druge\nslu\u017ebe u Crkvi, uvijek je dimenzija slu\u017eenja, odnosno djelovanje koje nije\nusmjereno na vlastitu korist i promociju sebe, nego na zajedni\u0161tvo Bo\u017ejeg\nnaroda\u201c poru\u010dio je katedralni \u017eupnik. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Drugi\nvatikanski sabor obnovio je razumijevanje Crkve kao zajedni\u0161tva, communio<\/em>. \u201eShva\u0107anje Crkve kao\nzajedni\u0161tvo je u skladu s tradicijom razumijevanja b\u00eeti Crkve. Biskup se nalazi\nna \u010delu pojedine mjesne Crkve i po njemu se raznolikost osoba, karizmi i snaga\npokreta povezuje jedinstvom i ostaje u zajedni\u0161tvu. U tom duhu razumijemo\nrije\u010di sv. Ciprijana koji ka\u017ee: ‘Biskup je u Crkvi i Crkva je u biskupu’. U\nobzoru zajedni\u0161tva, biskupi su princip jedinstva u mjesnim Crkvama\u201c naglasio je\n\u017eupnik Pin\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Mjesne\nCrkve su nad\/biskupije, dio Bo\u017ejega naroda povjeren na pastoralnu brigu mjesnom\nbiskupu u suradnji sa sve\u0107enicima. Biskup kojemu je povjerena briga za neku\nbiskupiju naziva se dijecezanski biskup.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDrugi\nvatikanski sabor ka\u017ee da prvo mjesto me\u0111u slu\u017ebama u Crkvi pripada  biskupima koji po apostolskom nasljedstvu\nzajedno sa sve\u0107enicima i \u0111akonima slu\u017ee zajednici, stoje\u0107i na \u010delu stada kojemu\nsu pastiri. I to ne bilo kako, nego kao u\u010ditelji nauka, sve\u0107enici svetog\nbogoslu\u017eja i slu\u017eitelji u upravljanju. Zato, tko slu\u0161a biskupe, slu\u0161a Krista.\nZato je Isus rekao: ‘Tko vas slu\u0161a, mene slu\u0161a. Tko vas prezire, mene prezire’.\nTko ne slu\u0161a biskupa, ne slu\u0161a Krista. Tko prezire biskupa, prezire Krista\u201c\nupozorio je katedralni \u017eupnik Pin\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Biskupska\nslu\u017eba pripada b\u00eeti Crkve. \u201eBiskup i sve\u0107enici od po\u010detka kr\u0161\u0107anstva su nosivi\n\u010dimbenici crkvenog \u017eivota i na poseban na\u010din sudionici u Kristovoj slu\u017ebi\nnau\u010davanja, posve\u0107ivanja i upravljanja. <\/p>\n\n\n\n

Kao\nsto\u017eerna crkvena slu\u017eba u ure\u0111enju i \u017eivotu Crkve, isti\u010de se na poseban na\u010din\nslu\u017eba biskupa koji se postavlja u Crkvi da u ime s\u00e2moga Krista obavljaju\nslu\u017ebu nau\u010davanja, posve\u0107ivanja i upravljanja. To zna\u010di da oni koji su primili\npuninu sakramenta Svetog reda na stupnju biskupstva u Crkvi, djeluju i jesu\nsakramentalni znakovi Krista, U\u010ditelja i sve\u0107enika, pastira svoga naroda\u201c rekao\nje don Josip.<\/p>\n\n\n\n

U\ntom kontekstu, citirao je sv. Ignacija Antiohijskoga koji u 2. st. poslije\nKrista u svojoj poslanici kr\u0161\u0107anima u Siriji pi\u0161e: \u201eTamo gdje je biskup, neka\nse okuplja zajednica\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eKao\n\u0161to je Katoli\u010dka Crkva tamo gdje je biskup. Od samog po\u010detka biskup se isti\u010de\nkao princip jedinstva mjesne Crkve, tj. kao onaj oko kojega se Crkva kao\nzajednica sve\u0107enika i vjernika sabire i ujedinjuje. Najvjernije uprisutnjenje\ntoga dinamizma uvijek ostaje slavljenje euharistije jer je ona sredi\u0161te\nkr\u0161\u0107anskog zajedni\u0161tva kojoj predsjeda biskup sa svojim sve\u0107enicima i\nvjernicima\u201c rekao je don Josip.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eBiskupi\nsu nasljednici apostola. Te dvije rije\u010di slu\u017ebu biskupa predstavljaju kao\nnajodgovorniju, a time i najte\u017eu slu\u017ebu u Crkvi. Zato su mnogi koji su je\ntrebali prihvatiti, u sebi vodili pravi duhovni boj s vlastitom nemo\u0107i i\nponizno\u0161\u0107u prema odgovornosti te slu\u017ebe. Ta borba je va\u017ean znak prikladnosti\nizabranog biskupa, jer ve\u0107 tu pokazuje se kako je potrebna velika samosvijest\nonoga koji ima biti zare\u0111en za biskupa\u201c rekao je don Josip, istaknuv\u0161i da je\nslu\u017eba dvanaestorice Kristovih apostola jedinstvena slu\u017eba koja se prenosi i\nnastavlja se u\u010dvr\u0161\u0107ivati u biskupskoj slu\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n

\u201eTemeljni\nizvor \u017eivota Crkve je s\u00e2m Krist, utjelovljeni i proslavljeni Sin Bo\u017eji. No, on\nje u skladu s Bo\u017ejim naumom spasenja izabrao apostole s Petrom na \u010delu da \u010dine\ntemelj njegove Crkve. Isus Krist utemeljio je Crkvu i ovlastio apostole da u\nnjegovo ime te u snazi i sili Duha Svetoga obna\u0161aju pastirsku, u\u010diteljsku i\nsve\u0107eni\u010dku slu\u017ebu. Tako su izgra\u0111ivali mladu Kristovu Crkvu. U tom smislu,\napostoli stoje u temeljima Crkve. Crkva je bila i ostaje izgra\u0111ena na temelju\napostola. Isus je Petru rekao: ‘Ti si Petar stijena i na toj stijeni sagradit\n\u0107u Crkvu svoju i vrata paklena ne\u0107e je nadvladati. To ne zna\u010di da ne\u0107e\npoku\u0161avati. Poku\u0161avali su, poku\u0161avaju i danas\u201c rekao je don Josip. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Rije\u010d\nkatedrala <\/em>zna\u010di i katedru koja je\nsimbol mjesnog biskupa, simbol u\u010diteljstva. <\/p>\n\n\n\n

Uz\ndrevnu zadarsku katedralu, u pisanim dokumentima spominje se da je ve\u0107 341. g. u\nZadru djelovao biskup Felix. Za prvog zadarskog biskupa ne zna se ime, jer\nvjerojatno se na po\u010detku nije sve zapisivalo. Zadarski biskup Felix sudjelovao\nje u radu dva Sabora: u Akvileji 381. i u Milanu 390. godine. <\/p>\n\n\n\n

\u201eBogu\nzahvaljujemo na na\u0161oj predivnoj katedrali sv. Sto\u0161ije za koju ka\u017eu da je\nnajve\u0107a crkva na jugu Hrvatske i da je ljepotica. Povjesni\u010dar Ivekovi\u0107 rekao je\nda je trogirska katedrala sv. Ivana za meditaciju, katedrala sv. Jakova u \u0160ibeniku\nda je za gledanje, a zadarska katedrala sv. Sto\u0161ije da je za do\u010dek kraljeva.<\/p>\n\n\n\n

Osjetimo\nse tako na poseban na\u010din kada se poklonimo Kralju svih kraljeva, Isusu Kristu\nkoji je trajno nazo\u010dan u katedrali od njenog nastanka. Zadarska katedrala nastajala\nje od ranog kr\u0161\u0107anstva i sada\u0161nji izgled ima na temeljima ranokr\u0161\u0107anske\nbazilike iz 4. st. Neka Gospodin uzdr\u017ei vjeru vjernika, neka udijeli zdravlje\nnadbiskupima da nas vode Duhom Svetim i neka se iz katedrale jo\u0161 na mnoga ljeta\nrazgla\u0161uje Rije\u010d Bo\u017eja\u201c poru\u010dio je don Josip Radojica Pin\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Nakon\nobnove zadarske prvostolnice koja je trajala cijelo 13. st, jer je bila te\u0161ko\no\u0161te\u0107ena kada su u studenom 1202. Mle\u010dani osvojili Zadar, katedralu sv. Sto\u0161ije\n27. svibnja 1285. posvetio je nadbiskup Lovro Periandar. <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na 737. godi\u0161njicu posvete zadarske prvostolnice Svete Sto\u0161ije, misno slavlje u petak, 27. svibnja u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":56271,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/P1010360.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56270"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=56270"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56270\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":56283,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56270\/revisions\/56283"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/56271"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=56270"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=56270"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=56270"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}