{"id":56001,"date":"2022-05-20T23:25:35","date_gmt":"2022-05-20T22:25:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=56001"},"modified":"2022-05-20T23:25:44","modified_gmt":"2022-05-20T22:25:44","slug":"zadar-mons-juraj-batelja-o-aktualnosti-iskaza-bl-alojzija-stepinca-po-zapisima-biskupa-nezica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=56001","title":{"rendered":"ZADAR: Mons. Juraj Batelja o aktualnosti iskaza bl. Alojzija Stepinca po zapisima biskupa Ne\u017ei\u0107a"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons. dr. Juraj Batelja, postulator Stepin\u010deve\nkauze, tijekom svoga izlaganja na sve\u0107eni\u010dkoj rekolekciji zadarskog\nprezbiterija u srijedu, 18. svibnja u sjemeni\u0161tu Zmajevi\u0107 u Zadru, aktualizirao\nje neke autenti\u010dne iskaze bl. Alojzija Stepinca temeljem zapisa nekada\u0161njeg pore\u010dkog\ni pulskog biskupa Dragutina Ne\u017ei\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

\u201eZa tim doga\u0111ajem \u010dezne povijesna pravda, a\nhrvatski narod i Crkva i\u0161\u010dekuju dublje spoznaje. Iz diktature komunizma\nprelazilismo u samostalnu hrvatsku\nstvarnost u kojoj \u017eelimo da Crkva ima slobodu da mo\u017ee slobodno navije\u0161tati Evan\u0111elje. Crkva bi trebala biti trajno zahvalna Ne\u017ei\u0107u za to\n\u0161to je napravio svom narodu i svojoj Crkvi, \u0161to je na 500 stranica zapisao iskaze\nStepin\u010devog govora\u201c poru\u010dio je mons. Batelja. <\/p>\n\n\n\n

Mons. Batelja pokazao je koliko je crkveni povjesni\u010dar Ne\u017ei\u0107 \u201eaktualan,\nprecizan i kako bilje\u017ei ono bitno\u201c u postupku su\u0111enja Stepincu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ne\u017ei\u0107 je\npravio bilje\u0161ke za vrijeme Stepin\u010devog su\u0111enja jer je pratio nuncija Josepha Patricka Hurleya kojemu je prevodio tijek sudskog procesa. <\/p>\n\n\n\n

\u201eMe\u0111u klerom\nu Zagrebu i na Kaptolu bio je strah pred progoniteljima, pa su odredili Ne\u017ei\u0107a\nkao plahog, mladog, nadobudnog, kao dobrog poznavatelja talijanskog, da\nprevodi. Ne\u017ei\u0107 je pratio nuncija i to je odredilo njegov daljnji \u017eivot sve do\nbiskupstva i onoga \u0161to je u\u010dinio\u201c rekao je mons. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

Ne\u017ei\u0107 je\nsvaki dan u mali blok bilje\u017eio \u0161to je Stepinac pisao i taj materijal ima oko\n500 stranica. \u201eTe bilje\u0161ke su aktualne. Josip Hrn\u010devi\u0107, tada\u0161nji javni tu\u017eitelj\nJugoslavije koji je i pomagao i pisao s Krausom optu\u017enicu protiv Stepinca, jer\nJakov Bla\u017eevi\u0107 je bio bez dr\u017eavnog ispita i tek \u010detiri godine u pravnom\nsustavu, ali trebao je izvr\u0161iti nalog Partije, jedanput mi je rekao: \u201eBudite\noprezni. Stenografski zapisi su naknadno modificirani\u201c. Trebalo bi usporediti\nNe\u017ei\u0107eve zapise, kojih ima 500 stranica i oko 3800 stranica stenografskih\nzapisa sa su\u0111enja\u201c istaknuo je mons. Batelja. \n<\/p>\n\n\n\n

\u201eKada u\nmedijima ka\u017eu da Crkvi nije stalo do prijepornih pisama koja je papa Franjo dao\npatrijarhu Irineju i s kojima Porfirije sada ma\u0161e u javnosti\u2026 Ja sam ta pisma u\nTajnom vatikanskom arhivu prelistavao, fotokopirao i prilo\u017eio Stepin\u010devoj kauzi\n1992.\/93.\/94. godine i sva ta pisma pro\u0161la su teolo\u0161ku i povijesnu komisiju.\nPrema tome, mi se nemamo \u010dega bojati, \u0161to se ti\u010de njihovog sadr\u017eaja\u201c istaknuo\nje mons. Batelja.    <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Glede\nprekr\u0161tavanja Srba, Ne\u017ei\u0107 je bilje\u017eio \u0161to je Stepinac rekao na mikrofon za\nvrijeme procesa: \u201eOp\u0107e je neispravan govor, jer tko je jednom kr\u0161ten, ne treba\nga prekr\u0161tavati. Radi se o vjerskim prijelazima. Ja o tome ne\u0107u govoriti, nego\nre\u0107i da mi je savjest \u010dista. I kad bude povijest mogla o tome govoriti, ne\u0107e mi\nimati \u0161to predbaciti. Premje\u0161tati sam morao \u017eupnike, jer im je prijetila smrtna\nopasnost od pravoslavaca, jer su ih Srbi htjeli ubiti, jer ote\u017eu s vjerskim\nprijelazima. Crkva se povla\u010dila kao zmija, ali se i\u0161lo srpskom narodu ususret,\nda mu se pomogne\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDrugi\nproblem koji se i sada ponavlja, o kojemu je patrijarh Porfirije i nedavno\ngovorio, smatra spornom to\u010dku iz Pisma od 16. svibnja 1941. o preseljenju\nSlovenaca. Njema\u010dka je tra\u017eila da se slovenski intelektualci i sve\u0107enici\nprebace iz Mariborske i dijela Ljubljanske nadbiskupije. Tra\u017eili su da maknu\nintelektualce, da ne utje\u010du na narod, u Srbiju ili u Auschwitz. <\/p>\n\n\n\n

Tada je na\nsastanku u srpnju 1941. na konferenciji o preseljenju na kojoj Stepinca nema i\no kojoj Stepinac uop\u0107e nije bio obavje\u0161ten, Hitler predlo\u017eio da se srpsko\nstanovni\u0161tvo iz Hrvatske prebaci u Srbiju, a na njihovo mjesto dovede izbjeglo\nstanovni\u0161tvo iz Slovenije. Hrvatska vlada \u017eeljela je rije\u0161iti srpsko pitanje u\nHrvatskoj. Ne\u017ei\u0107 pi\u0161e, \u0161to je jako va\u017eno nama za povijest, \u0161to je nadbiskup Stepinac\ngovorio: \u201eNisam u tom pogledu ja ni\u0161ta u\u010dinio. Ja nisam bio u poslanstvu.\nIzvolite mi dokazati da sam ja u tome i\u0161ta sudjelovao. Ponosan sam da sam\nprimio sve\u0107enike\u201c. Dakle, 536 slovenskih sve\u0107enika i redovnika koje je nadbiskup\nStepinac primio u Zagreba\u010dku nadbiskupiju na nekoliko ili mjesec dana, dio njih\nje oti\u0161ao u \u0110akova\u010dku i Sarajevsku nadbiskupiju\u201c rekao je mons. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Svojevremeno\nsu tjednici Globus, Nacional i drugi pisali kako su oteli zapisnik od 18\nstranica sa Stepin\u010devog su\u0111enja. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTo je \u010dista\nla\u017e. Stepinac u sudnici aktualizira svoj govor s Mar\u0161alom Titom. Zapisnik sa\nsusreta Tito – Stepinac objavljen je u trilogiji 2011. godine. Nadbiskup\nStepinac ka\u017ee: \u201eNa Kardeljevu zamolbu, ja sam sastavio razgovor s Titom na tri\nstranice. Film ‘Razgovor’ Dominika Sedlara o razgovoru Tita i Stepinca uop\u0107e\nnema nikakve povijesne konotacije, osim \u0161to se taj razgovor dogodio. Nije bilo\nnikakvog snimanja tog razgovora, jer da su snimali, ne bi tra\u017eili od Stepinca\nda imaju bilo \u0161to materijalno napisano. Nadbiskup Stepinac brani polazi\u0161te\nCrkve, a Tito tra\u017ei da se Crkva odvoji od Vatikana. Sedlar rje\u0161ava neke svoje\nprobleme i time zapravo iskrivljuje izvorni doga\u0111aj zapisa razgovora Tito – Stepinac\n4. lipnja 1945.\u201c upozorio je mons. Batelja. <\/p>\n\n\n\n

Aleksandar\nRankovi\u0107, bliski suradnik Tita i \u010dlan Politbiroa, 17. svibnja 1945. dao je nalog\nIvanu Kraja\u010di\u0107u, ministru unutarnjih poslova Hrvatske, da se uhiti Stepinac,\nodvede u pritvor i da mu se u istra\u017enom postupku doka\u017ee suradnja s okupatorom,\nprotunarodni rat, s ciljem eliminacije. <\/p>\n\n\n\n

\u201eNakon dva\ntjedna, 28. svibnja, komunisti\u010dki bilje\u017enik je napisao: ‘Nismo mogli\nustanoviti\u2026 Dapa\u010de, ispostavilo se da je spasio ove i one, i neke iz na\u0161ih\nredova. Da mi postignemo svoj cilj i svoju svrhu, predla\u017eem da se na\u0161a mre\u017ea\npostavi uz one koji su sura\u0111ivali s propalim re\u017eimom\u201c. Dakle, ide se na monta\u017eu\nsudskog postupka, jer nisu ni\u0161ta dokazali\u201c naglasio je mons. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Tito je 2. lipnja pozvao k sebi pomo\u0107nog zagreba\u010dkog biskupa Franju Salisa Seewisa i predstavnike Prvostolnog kaptola i od njih tra\u017eio ve\u0107u suradnju. \u201eNemamo ni\u0161ta protiv Vatikana kao va\u0161e centrale, ali imamo protiv toga \u0161to je Vatikan uvijek bio eksponent velikotalijanske politike i da vi\u0161e di\u0161ete s nama zajedno\u201c, rekao im je Tito. Dakle, misli na stvaranje nacionalne Crkve. Stepinac ka\u017ee: \u201eBi li se jedna takva Crkva uop\u0107e mogla zvati katoli\u010dkom, kako Tito to sebi zami\u0161lja?\u201c\u201c podsjetio je mons. Batelja.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/p>\n\n\n\n

Glede materijalisti\u010dke osnove komunisti\u010dkog sustava, Ne\u017ei\u0107 je zabilje\u017eio misli Stepinca: \u201eVi ste u \u0161kolske knjige na\u0161e djece pisali da Isus Krist nije postojao, da je izmi\u0161ljena osoba, da pripada u carstvo pri\u010de. Znajte, Isus Krist je Bog! Za njega smo spremni svaki \u010das umrijeti\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Batelja je istaknuo\nkako je bio obradovan kada je prona\u0161ao rukopis Stepinca, rukopis njegovog\noriginalnog govora kojega je Stepinac odr\u017eao na sudu, jer je svojevremeno bio mislio\nda je taj rukopis zauvijek izgubljen. <\/p>\n\n\n\n

\u201eU jednoj velikoj\nkuverti \u010duvalo se Nadbiskupovo pismo, Ne\u017ei\u0107evi zapisi, Nadbiskupov govor,\nnjegova diplomatska putovnica i povijest ubojstava svih sve\u0107enika do 1947.\ngodine. To pokazuje koliko je Crkva tada bila osjetljiva za ono \u0161to se doga\u0111a\u201c\nporu\u010dio je mons. Batelja.     <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ne\u017ei\u0107 je ro\u0111en\n28. sije\u010dnja 1908. u mjestu Donja Reka u \u017eupi\nJastrebarsko. Umro je u Puli 30. sije\u010dnja\n1995.<\/p>\n\n\n\n

Nakon godinu\ndane kapelanske slu\u017ebe u Po\u017eegi, zare\u0111en je za sve\u0107enika u Zagrebu 7. rujna\n1930. Povijesne znanosti je doktorirao na Gregorijani u Rimu 1935.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDr. Dragutin\nNe\u017ei\u0107 imao je istan\u010dan osje\u0107aj za povijest. Pisao je bilje\u0161ke o teolo\u0161kim i\npovijesnim temama, a odr\u017eavao je i pisane kontakte s mnogim ljudima. Nakon\npovratka u Zagreba\u010dku nadbiskupiju, nadbiskup dr. Antun Bauer imenovao ga je\nsvojim obredni\u010darom i djelatnikom u sredi\u0161njim ustanovama Nadbiskupije. Bio je\nobredni\u010dar i Alojziju Stepincu, nadbiskupu koadjutoru i ordinariju. Bio je na\nmnogim susretima koji su bili sudbonosni za \u017eivot Nadbiskupa, ali i za polo\u017eaj\nKatoli\u010dke Crkve u Kraljevini Jugoslaviji, Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj i u\nJugoslaviji koju je Tito stavio pod komunisti\u010dku vlast\u201c rekao je mons. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

Vr\u0161e\u0107i\nslu\u017ebu ceremonijara, Ne\u017ei\u0107 je od 13. listopada 1935. vodio i popunjavao dnevnik\nslu\u017ebe nadbiskupa Stepinca, najprije kao zagreba\u010dkog nadbiskupa koadjutora, a\nod 7. prosinca 1937. kao nadbiskupa ordinarija. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zapo\u010dinju\u0107i\nvo\u0111enje dnevnika nadbiskupa Stepinca, zapisao je: \u201eIstina je da u o\u010dima historijskog istra\u017eivanja autobiografija uvijek ima\nve\u0107u vrijednost, nego dnevnik kojega netko drugi vodi. Ipak, mo\u017eda budu\u0107e\nstranice ove knjige ne\u0107e ostati bez historijske vrijednosti, ako se uzme u\nobzir da sve \u0161to \u0107e se pisati bude napisano po direktivama preuzv. g. Nadbiskupa\nkoadjutora, a zatim i naknadnim \u010ditanjem po Njemu odobreno. Li\u010dnost pak preuzv.\ng. dr. Stepinca, njegova nastojanja, nazori i pogledi na svijet i na vje\u010dnost\njasno su zacrtani na do sada po Njemu ispisanim stranicama ovoga dnevnika\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ne\u017ei\u0107\nje dr. Stepinca pratio na kanonske\nvizitacije \u017eupa, na euharistijske kongrese i druge sve\u010danosti. Pratio ga\nje tijekom Euharistijskih kongresa u \u010cakovcu (1935.), Karlovcu (1936.),\nKrapini, Koprivnici i Zlataru (1937.) i\nJastrebarskom (1939.).<\/p>\n\n\n\n

\u201eRazdoblje\nsvakida\u0161njeg moga boravljenja me\u0111u njima (nadbiskupima i djelatnicima u Nadbiskupskom\nduhovnom stolu) bilo je da sam iz najbli\u017eega mogao upoznati narav, djelatnost i\nvrline Sluge Bo\u017ejega Alojzija Stepinca\u201c napisao je svojevremeno Ne\u017ei\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons. Batelja predstavio je dr. Ne\u017ei\u0107a i kao duhovnika\nZavoda Sv. Jeronima u Rimu za kojega je imenovan 27. listopada\n1939. i gdje je slu\u017ebovao dvije godine, do 22. rujna 1941., kada je imenovan\nduhovnikom Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeni\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Razrje\u0161enjem\nslu\u017ebe ceremonijara, dr. Ne\u017ei\u0107 prestao je voditi dnevnik Stepinca. Stepinac je u\npismu od 10. listopada 1939. mons. \u0110uri Ma\u0111ercu napisao da je spreman, koliko god mu je te\u0161ko, za slu\u017ebu\nduhovnika \u017ertvovati ‘Drageca Ne\u017ei\u0107a, jer bi sigurno bio ponos Zavodu’. Nadbiskup\nStepinac za dr. Ne\u017ei\u0107a je rekao: \u201e\u010covjek je pun duha Bo\u017ejega. Javite mi i\neventualno ve\u0107 sada najavite ga kardinalu prorektoru kao osobu vrlo podesnu za\novu funkciju\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Uz\nredovite obveze, Ne\u017ei\u0107 je \u010desto bio na usluzi nadbiskupu Stepincu. Glede Stepin\u010devih\nprosvjeda vlastima zbog progona \u017didova, Ne\u017ei\u0107 \nje boravio sa Stepincem na nadbiskupskom dobru u Vugrovcu 6. o\u017eujka\n1943. Tada je Stepinac poglavniku Paveli\u0107u uputio odva\u017eni prosvjed protiv\nprogona \u017didova, a zajedno s dr. Ivom \u0160ali\u0107em, tajnikom, proveli su cijeli dan u\n\u0161etnji na Sljemenu 22. svibnja 1944., nakon \u0161to je Stepinac s opatom Ramirom\nMarconeom, papinskim izaslanikom kod hrvatskog episkopata, \u201eprosvjedovao kod vlade zbog najave da \u0107e\nhrvatske vlasti na zahtjev njema\u010dkih, progoniti mje\u0161ovite brakove\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNe\u017ei\u0107\nje i izravan svjedok o za\u0161titi koju je nadbiskup Stepinac pru\u017eao srpskoj ratnoj\nsiro\u010dadi u Drugom svjetskom\nratu, o dolasku mitropolita SPC-a\nDositeja u Nadbiskupski dvor na \u010destitanje prigodom Bo\u017ei\u0107a i Uskrsa te\nuzvratnim posjetima nadbiskupa koadjutora mitropolitu Dositeju o slavljenju tih\nsvetkovina po Julijanskom kalendaru. Po\u010detkom lipnja 1939., dakle, poslije ru\u0161enja konkordata u Skup\u0161tini\n1937. zbog prosvjeda Srpske pravoslavne crkve, prigodom vizitacije \u017eupe u Pakracu, nadbiskup Stepinac posjetio je bolesnog\npakra\u010dkog vladiku Mirona.<\/p>\n\n\n\n

Ne\u017ei\u0107\nje kao pratitelj nadbiskupa Stepinca posvjedo\u010dio njegovo istinsko po\u0161tovanje\nSPC-a, \u0161to je potkrijepio primjerima da se prigodom podjeljivanja sakramenta krizme\nobi\u010davalo na ru\u010dak pozvati i\npravoslavnog paroha, kao i da je na prolasku kroz jedno \u201epravoslavno selo tamo\u0161nji paroh otvorio svoju\npravoslavnu \u017eupnu crkvu i dao zvoniti u slavu nadbiskupovog prolaza selom.\nStepinac je ondje si\u0161ao iz kola, pozdravio se s pravoslavnim parohom i\nrazgledao njihovu crkvu\u201c opisao je mons. Batelja. <\/p>\n\n\n\n

\u201eMons.\nNe\u017ei\u0107 s osobitim ganu\u0107em prisje\u0107ao se kako je u jesen 1946. pratio nuncija\nJosepha Hurleya na su\u0111enje koje je komunisti\u010dka vlast montirala protiv\nnadbiskupa Stepinca. Ne\u017ei\u0107 se sje\u0107a da su Nadbiskupa iz zatvora dovozili u\nzatvorenom policijskom automobilu te da su ga i u sudnicu pratili policajci. <\/p>\n\n\n\n

Rekao\nje: \u201eSvaki put kad je Stepinac ulazio u sudnicu, Nuncij bi iz po\u0161tovanja prema\nnjemu ustao i naklonio glavu u znak\npo\u010dasti. Meni nije dopustio da u\u010dinim isto, jer sam [jugoslavenski]\ngra\u0111anin i ta bi mi gesta mogla \u0161tetiti. Povremeno sam mu prevodio koju\nre\u010denicu, jer se nije moglo mnogo govoriti. Nakon svakog ispitivanja u\nNadbiskupskom dvoru pisano je izvje\u0161\u0107e koje je nuncij slao Svetoj Stolici\u201c\nrekao je mons. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nasilje\nu tom sudskom procesu potvr\u0111uje i da je policija u sudnici oduzimala pojedincima i Ne\u017ei\u0107u\nbilje\u0161ke koje bi zapisali tijekom rasprave. Sadr\u017eaj tih bilje\u0161ki nije smio\ndospjeti u javnost, nego se \u0161irila re\u017eimska haranga protiv Nadbiskupa\u201c istaknuo\nje mons. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

Dr.\nNe\u017ei\u0107 pratio je nuncija Hurleya na susret s osu\u0111enim Stepincem 13. listopada\n1946. Branko Andrija\u0161evi\u0107, predstavnik Udbe koji je prisustvovao tom razgovoru,\nzapisao je 14. listopada 1946. Stepin\u010deve rije\u010di:  \u201eMoj narod \u0107e patiti jo\u0161 dugo, mo\u017eda i sto\ngodina, ali se ne\u0107e dati i ovo \u0107e se jednog dana zavr\u0161iti\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Nuncij\nje hrabrio Stepinca \u201egovore\u0107i mu da su crkve posljednjih dana prepune i da\nvjernici mole za njega\u201c. Tada je Hurley kleknuo i Stepinac ga je blagoslovio.\nIza toga je Stepinac kleknuo, a Hurley ga je blagoslovio u ime Svetog Oca. Pozdravili\nsu se i Hurley mu je rekao: \u201eBudite uvjereni da smo svi mi duboko uvjereni u\nva\u0161u nevinost\u201c\u201c citirao je mons. Batelja Ne\u017ei\u0107eve zapise.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Potom\nje omogu\u0107eno i Ne\u017ei\u0107u razmijeniti rije\u010d sa Stepincem. Taj razgovor Andrija\u0161evi\u0107\nje zabilje\u017eio ovako: \u201eTada je u\u0161ao Hurleyev pratioc i tuma\u010d i pitao Stepinca\nako mu \u0161to treba. Stepinac mu je dao dva klju\u010da od svog pisa\u0107eg stola da se\nizvade neki jo\u0161 nedovr\u0161eni akti. Pratioc Hurleyev obavijestio je dalje Stepinca\nda je okru\u017enica s njegovim obrambenim govorom poslana svim \u017eupama\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Tom prigodom, Stepinac je Ne\u017ei\u0107u uru\u010dio svoj govor\nnapisan strojem koji je odr\u017ean na sudu, stavljaju\u0107i ga u Ne\u017ei\u0107evu ruku kojom je\non podr\u017eavao svoj \u0161e\u0161ir.<\/p>\n\n\n\n

Istoga\nposlijepodneva, nuncij Hurely je u pratnji Ne\u017ei\u0107a posjetio Stepin\u010devu majku\nBarbaru koja je tada boravila kod unuke dr.\nAnice Marki\u010devi\u0107 u Ogrizovi\u0107evoj ulici u Zagrebu. <\/p>\n\n\n\n

\u201eU\nizvje\u0161\u0107u Svetoj Stolici o tom razgovoru s nadbiskupom Stepincem, napisanom 14.\nlistopada 1946., nuncij Hurley je istaknuo: \u201eNadbiskup me zamolio da priop\u0107im\nSvetom Ocu da je on [Stepinac] spreman izdr\u017eati u zatvoru ne samo 16 nego i 60\ngodina, i da je pripravan na samu smrt, ako bi to bilo potrebno za obranu vjere\nu njegovoj voljenoj domovini\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161\nje znakovitija napomena Dr\u017eavnog Tajni\u0161tva na Nuncijevo izvje\u0161\u0107e o posjetu\nnadbiskupu Stepincu u Lepoglavi 2. lipnja 1947. koje je \u201edo suza ganulo i samog\npapu Pija XII.\u201c poru\u010dio je mons. dr. Juraj Batelja.<\/p>\n\n\n\n

Rekav\u0161i\nda prvi put izla\u017ee u javnosti detalje o Ne\u017ei\u0107evim zapisima o nekim situacijama iz\nosude Stepinca, dr. Batelja podsjetio je da je na Vo\u0161tarnici u Zadru odr\u017eana prva\ntribina o bl. Alojziju Stepincu u slobodnoj Hrvatskoj, kada Hrvatsku jo\u0161 nisu\nbile priznale sve dr\u017eave. U Zadru je u sjemeni\u0161tu Zmajevi\u0107 dr. Batelja\npripremao i prvu knjigu o Stepincu u slobodnoj Hrvatskoj, a i prva \u017eupa u \u010dast\nbl. Stepinca u samostalnoj Hrvatskoj osnovana je na Bilom Brigu u Zadru.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107 <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mons. dr. Juraj Batelja, postulator Stepin\u010deve kauze, tijekom svoga izlaganja na sve\u0107eni\u010dkoj rekolekciji zadarskog prezbiterija u srijedu, 18. svibnja u …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":56002,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/P1019805.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56001"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=56001"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56001\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":56016,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56001\/revisions\/56016"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/56002"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=56001"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=56001"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=56001"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}