{"id":55682,"date":"2022-05-07T11:50:40","date_gmt":"2022-05-07T10:50:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=55682"},"modified":"2022-05-07T11:50:43","modified_gmt":"2022-05-07T10:50:43","slug":"zadar-zivot-izmedu-biokonzervativizma-i-transhumanizma-tribina-selak-raspudic-mitrikeski-brigljevic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=55682","title":{"rendered":"ZADAR: \u201e\u017divot izme\u0111u biokonzervativizma i transhumanizma\u201c – Tribina: SELAK RASPUDI\u0106, MITRIKESKI, BRIGLJEVI\u0106"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201e\u017divot izme\u0111u biokonzervativizma i transhumanizma\u201c tema je panel rasprave u kojoj su u utorak 3. svibnja u Nadbiskupskom sjemeni\u0161tu Zmajevi\u0107 u Zadru sudjelovali izv. prof. dr. Marija Selak Raspudi\u0107, bioeti\u010darka, doc. dr. Petar Tomev Mitrikeski, geneti\u010dar i izv. prof. dr. Vuko Brigljevi\u0107, fizi\u010dar. <\/p>\n\n\n\n

Dr. sc. Damir \u0160ehi\u0107, prof. moralne teologije, bio je\nmoderator i idejni pokreta\u010d aktualizacije te teme koju name\u0107e suvremeno dru\u0161tvo\ni kultura. Tribina je odr\u017eana u sklopu 19. Festivala Znanosti koji promi\u0161lja o\ntemi \u017eivota, u organizaciji Teolo\u0161ko-katehetskog odjela Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru te\nje prisutne pozdravio i ravnatelj toga Odjela, dr. sc. Zdenko Dundovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Interdisciplinirani pristup toj temi predstavljen je iz\nperspektive razli\u010ditih znanstvenih podru\u010dja kojima se bave predava\u010di. Dr. Selak\nRaspudi\u0107 je profesorica filozofije i bioetike s Filozofskog fakulteta u\nZagrebu, dr. Vuko Brigljevi\u0107 je profesor fizike s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 u\nZagrebu a dr. Mitrikeski je profesor genetike s Fakulteta filozofije i\nreligijskih znanosti u Zagrebu. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTema o\u010dituje napetost u kojoj se \u017eivot odvija. Osobito\ndana\u0161nji postmoderni \u017eivot u kontekstu suvremenog razvoja biotehnologije i\nbioznanosti ostaje priklje\u0161ten izme\u0111u biokonzervativizma koji ljudski \u017eivot i\nljudsku prirodu nastoji o\u010duvati od promjena i redefiniranja i transhumanizma koji\nnapredak biotehnologije i znanosti nastoji implementirati u samu ljudsku\nprirodu, smatraju\u0107i kako je neodr\u017eivo konzerviranje tradicionalnog pogleda na\n\u010dovjeka\u201c rekao je dr. \u0160ehi\u0107, istaknuv\u0161i da je \u201eznanost popularna i po\u017eeljna\u201c,\n\u0161to je pokazala i brojnost zainteresiranih slu\u0161atelja na tribini. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Problematika biokonzervativizma i transhumanizma \u201eotvara\nogroman spektar novih pitanja i problema. Pitanja pobolj\u0161anja \u010dovjeka i njegove\nkona\u010dne prirode sve o\u010ditije postavlja suvremena kultura, no\u0161ena rastu\u0107om\ndominacijom biotehnolo\u0161kih i bioznanstvenih intervencija koje redefiniraju\nkategorije ljudskoga te stavljaju u pitanje dosad poznatu koncepciju ljudske\nprirode i ljudskog dostojanstva i identiteta\u201c upozorio je dr. \u0160ehi\u0107, navode\u0107i pitanja:\n\u201e\u0160to se poima pod ljudskom prirodom? Jesu li granice ljudske prirode stvorene i\nfiksne ili su fleksibilne i podlo\u017ene biomedicinskim pobolj\u0161anjima? Jesu li ona\n\u010dovjeku postmoderne kulture i znanstveno-tehnolo\u0161ke civilizacije neizbje\u017ena i\nnu\u017ena? To pitanje postavila je i nedavna situacija biomedicinskog tehnolo\u0161kog\ndostignu\u0107a prevencije i za\u0161tite ljudskog zdravlja koja je otvorila pitanje\nnu\u017enosti transhumanisti\u010dkog radi opstanka ljudskoga\u201c rekao je dr. \u0160ehi\u0107,\ngovore\u0107i o \u201enapetosti u kojoj se nalazi ljudski \u017eivot izme\u0111u biokonzervativizma\ni transhumanizma\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U razmatranju odnosa izme\u0111u biokonzervativizma i\ntranshumanizma, \u201etreba odgovoriti osnovna pitanja gdje se stvar odmah po\u010dinje i\nkomplicirati. A to je, \u0161to je uop\u0107e \u010dovjek i \u0161to je ljudska priroda? Jer, kako\n\u0107emo govoriti da ne\u0161to pobolj\u0161avamo, ako ne znamo o \u010demu se radi\u201c rekla je dr.\nSelak, istaknuv\u0161i da je dana\u0161nje vrijeme uvelike obilje\u017eeno tehno-znanstvenim\nnapretkom. Tehnika je puno pro\u017eela na\u0161e \u017eivote i vi\u0161e ne mo\u017eemo zamisliti odre\u0107i\nse osnovnih pomagala.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePitanje tehnike \u017eivi sna\u017enije nego ikada. Oni koji\npromi\u010du uporabu tehnike u svrhu pobolj\u0161anja \u010dovjeka \u010desto ka\u017eu da je razlog za\npromi\u0161ljanje tehni\u010dke intervencije u ljudsku prirodu \u010dinjenica da danas\nsvjedo\u010dimo situaciji kako je porasla mo\u0107 razaranja. Me\u0111utim, nisu narasli na\u0161i\nmoralni kapaciteti koji su u stanju pravilno rukovati tom istom tehnikom.\nDakle, gotovo svaki pojedinac koji je u poziciji mo\u0107i, danas mo\u017ee postati\ndestruktivan, mo\u017eda \u010dak i za cijelo \u010dovje\u010danstvo, jer imamo tako opasno oru\u017eje\nna raspolaganju, \u0161to nije bio slu\u010daj nekada, kada je tehnika bila slabije\nrazvijena\u201c upozorila je dr. Selak. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Budu\u0107i da moral ljudi kaska za tehnikom,\ntranshumanisti smatraju da bi se i moral trebalo unaprijediti putem tehnike. \u201eTehnikom\n\u2013 to zna\u010di i bilo koji oblik biomedicinske intervencije, bilo koji oblik\nfarmakolo\u0161kog pobolj\u0161anja, bilo kakav oblik tehni\u010dkog unaprje\u0111enja \u010dovjeka\u201c\nnaglasila je dr. Selak. <\/p>\n\n\n\n

Da bi se odgovorilo na pitanje kako se unaprijediti\nputem tehnike i mo\u017eemo li se moralno unaprijediti, treba re\u0107i \u0161to je ljudska\npriroda. Kroz cijelu povijest filozofije prote\u017ee se i razumijevanje \u010dovjeka kao\nmanjkavog bi\u0107a. Da \u010dovjek, u odnosu na \u017eivotinju, nema toliko sna\u017ene razvijene\ninstinkte i fizi\u010dku opremu za pre\u017eivljavanje u okolini. <\/p>\n\n\n\n

\u201eOd tuda ide stalna potreba \u010dovjeka da se biolo\u0161ki\nunaprijedi, a s druge strane ide kreacija kulture i cijelog ljudskog svijeta\nkoji je kompenzacija za na\u0161u manjkavost i nesavr\u0161enost. Transhumanisti\npodr\u017eavaju upotrebu tehnike u svrhu pobolj\u0161anja \u010dovjeka. Smatraju da smo mi\ntrenutno tek u ranoj fazi na\u0161eg razvoja i da trebamo koristiti sve mogu\u0107nosti\nkoje nam tehno znanost pru\u017ea da bismo unaprijedili na\u0161u prirodu, da nadi\u0111emo\nna\u0161e postoje\u0107e kapacitete. Misle da \u0107e tehnika biti rje\u0161enje za mnoge probleme.\nBiokonzervativci smatraju da bi takav oblik intervencija u ljudsku prirodu\nmogao biti poguban za \u010dovjeka jer bi se time naru\u0161ila specifi\u010dnost, bit ljudske\nprirode koja nas \u010dini ljudima i u koju ne bismo smjeli tek tako intervenirati\u201c\nrekla je dr. Selak.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eTranshumanisti smatraju da ‘majka priroda’ nije bila\ndobar roditelj, pa su mnogi ljudi ro\u0111eni s razli\u010ditim nesavr\u0161enostima, oblicima\nhendikepa. Stoga smatraju da imamo pravo iskoristiti tehniku da bismo omogu\u0107ili\nsvim ljudima da pobolj\u0161aju svoju osnovnu kvalitetu \u017eivota.   <\/p>\n\n\n\n

Biokonzervativci ka\u017eu da je ta ideja opasna jer pred\nnas stavlja izbor u kojem mi dio ljudi gledamo kao pogre\u0161ke u \u0161iframa. Dakle,\nti ljudi ne zadovoljavaju, uvjetno re\u010deno, ‘biolo\u0161ki standard’, a kamoli\nbiolo\u0161ko savr\u0161enstvo. Promoviranje takvih ideja vodi nas u opasnost da kao\ndru\u0161tvo degradiramo i isklju\u010dimo sve osobe s invaliditetom i pote\u0161ko\u0107ama u razvoju,\nsmatraju biokonzervativci\u201c poru\u010dila je dr. Selak.<\/p>\n\n\n\n

Navela je primjer kako se danas zaista \u201eneke zemlje hvale\nda se u njima vi\u0161e ne ra\u0111aju djeca s Down sindromom jer se to rje\u0161ava vrlo\nrano, razli\u010ditim postupcima kojima se mo\u017ee unaprijed otkriti ima li dijete\ndruga\u010dije gene i onda intervenirati. To otvara brojna eti\u010dka pitanja. Iz\nperspektive transhumanizma, pozitivno je da unaprijedimo na\u0161 genom, a iz\npozicije biokonzervativizma, ljude koji su ina\u010de ranjiva dru\u0161tvena skupina mo\u017ee\ndovesti u nezavidnu situaciju\u201c upozorila je dr. Selak.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dio rasprave izme\u0111u biokonzervativizma i\ntranshumanizma je i da se ljudi \u201ene\u0107e mo\u0107i promatrati kao moralna bi\u0107a koja\nsamostalno politi\u010dki odlu\u010duju, ako na\u0161i roditelji unaprijed odlu\u010de kakve \u0107e\ngene za nas izabrati. Jer ideja da samostalno odlu\u010dujem proizlazi iz toga da\nprije meni nisu bili na raspolaganju moji geni. To je oblik slobode iz koje\ndonosim odluke. Ovako se govori o nekom determinizmu, kao da je mene netko\nranije zadao\u201c rekla je dr. Selak, naglasiv\u0161i da se danas \u201eve\u0107 na nekoj razini\nbira koga \u0107e se roditi. A do koje mjere \u0107e se dalje birati, tek \u0107emo vidjeti\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Glede upotrebe razli\u010ditih sredstava za pobolj\u0161anje\n\u010dovjeka, to vi\u0161e ne ide samo na nadila\u017eenje na\u0161ih biolo\u0161kih kapaciteta, pa\npostoje kiborzi koji mogu \u010diniti \u0161to ljudi ne mogu, nego se govori o tome da se\n\u010dovjeka moralno pobolj\u0161a. Postoje i lijekovi koji smanjuju agresiju.\nTranshumanisti smatraju kako bi se i odre\u0111eni lijekovi mogli koristiti da nas\nse moralno pobolj\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

Oni koji promoviraju moralno pobolj\u0161anje \u010dovjeka ka\u017eu\nda je cijeli na\u0161 moral uvjetovan biolo\u0161ki. Pa se ka\u017ee da su \u017eene vi\u0161e\naltruisti\u010dne.    <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201e\u0160to bi se dogodilo kada bi mi, bez mogu\u0107nosti izbora,\ns moralnom pilulom rehabilitirali zlo\u010dince ili tra\u017eili da se razli\u010ditim\nfarmakolo\u0161kim sredstvima intervenira u na\u0161u ljudsku prirodu, pod idejom da se\nmoralno pobolj\u0161amo? Koliko je uop\u0107e ta ideja realna? Jer ako bismo bili manje\nagresivni, mo\u017eda bismo bili i manje u stanju boriti se za pozitivne promjene u\ndru\u0161tvu\u201c istaknula je dr. Selak, upozoriv\u0161i kako kao ljudi \u201eupravo u podru\u010dju\nmorala nikako da napredujemo. A sva bit ljudske prirode i \u0161to je \u010dovjek \u010desto\nse obja\u0161njava kroz na\u0161 kapacitet za moral koji je podrazumijevao mukotrpan rad\nna samorazvoju\u201c.   <\/p>\n\n\n\n

Dr. Selak je spomenula i kontekst klasi\u010dne teolo\u0161ke\ninterpretacije prema kojoj \u201eBog koji je istinit, jedini poznaje cjelinu, vidi\nsve \u010dinjenice i kreira najbolji od svih mogu\u0107ih svjetova. Bog ili Stvoritelj\nima na raspolaganju cijelu istinu. Istina je cjelina. Istina uzima u obzir sve\n\u010dinjenice. Zato je opasno kada se \u010dovjek pona\u0161a kao da ima uvid u cijelu\nistinu, a ima uvid samo u partikularne \u010dinjenice\u201c poru\u010dila je dr. Selak. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U kontekstu teolo\u0161ke perspektive, dr. Vuko Brigljevi\u0107\nrekao je da je \u010dovjek Bo\u017eji suradnik. \u201eBog \u010dovjeka postavlja u vrt da ga\nobradi. \u010covjek je jako promijenio zemlju, pa i sebe. Bitno pitanje je \u0161to je\ndobro. Dakle, \u0161to je stvarno na dobro, a ne stati samo na materijalnome. Svaki\ntehnolo\u0161ki zahvat je opasnost da ne znamo koje \u0107e to\u010dno biti njegove posljedice.\nDiraju\u0107i u genom, mi ne znamo koje su posljedice. A da sam sto posto siguran da\nne\u0107e biti nikakvih negativnih posljedica, da \u0107e neka intervencija stvarno\nukinuti odre\u0111enu bolest, bih li onda smio ne\u0161to u\u010diniti? Nisam siguran da je\nodgovor ne\u201c rekao je dr. Brigljevi\u0107, s \u010dime se slo\u017eio i dr. Mitrikeski. <\/p>\n\n\n\n

\u201eBioraznolikost je presudna za biologiju. Kloniranje i\nsve \u0161to na bilo koji na\u010din ujedna\u010dava ljudsko biolo\u0161ko ili sociolo\u0161ko\npostojanje, takvo jednoumlje je sigurna biolo\u0161ka smrt za populaciju. \u010covjeku je\ndan na\u010din kako \u0107e pobolj\u0161ati svoju nesavr\u0161enost. Kroz sakramente mo\u017ee bit u\nsinergiji s Tvorcem i onda ide u pozitivnom smjeru. Zbog slobodne volje ne moramo\nto prihvatiti\u201c rekao je dr. Mitrikeski, upozoriv\u0161i na opasnost uvo\u0111enja u\ndistopijsko dru\u0161tvo koje bi bilo opasnije od komunizma. \u201eJer na slobodnom\ntr\u017ei\u0161tu sve je dozvoljeno. Dakle, da ljudi ne postavljaju klju\u010dna pitanja. Pilula\npostigne neki u\u010dinak na kognitivnoj razini, pa se pomisli, napravimo ve\u0107u\npilulu. A nema ljudi koji postavljaju pitanja, ‘A za\u0161to?’. E, to je ve\u0107\npotpuna, apsolutna distopija. Takav problem u povijesti nismo imali nikad dosada\u201c\nupozorio je dr. Mitrikeski.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Mitrikeski upozorio je i na iskori\u0161tavanje na\u0161e\nslobodne volje protiv nas samih. \u201eNeslobodan \u010dovjek nije \u010dovjek. Teolo\u0161ki\ngledano, slobodni smo kada se poku\u0161avamo osloboditi grijeha, jer nas grijeh\nsputava. \u010cinjenica je da s tehnologijama pove\u0107avamo grijeh – zato jer smatramo\nda nam je sve dozvoljeno. Sami sebe ograni\u010davamo i stavljamo u poziciju da\nnismo slobodni\u201c poru\u010dio je dr. Mitrikeski.<\/p>\n\n\n\n

\u201eAko mi nismo slobodni, mi nismo sposobni spoznati\nistinu\u201c istaknuo je dr. Brigljevi\u0107, naglasiv\u0161i da je \u201ebitno pitanje \u0161to je\nzapravo dobro \u010dovjeka i \u0161to to zna\u010di biti bolji? \u0160to je cilj? Ako je cilj samo\nmaterijalno, hraniti se dobro, pre\u017eivjeti, \u010desto dobijemo veliko osiroma\u0161enje\n\u010dovjeka. U ime toga, u ideologijama najprije \u010desto strada pojedinac\u201c upozorio\nje dr. Brigljevi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

U nastojanju da se pobolj\u0161a \u010dovjeka, \u0161to se mo\u017ee \u010dak i\nalgoritamski ra\u010dunati, \u201etu uvijek stradamo\u201c, strada \u010dovjek, rekao je dr.\nBrigljevi\u0107. Smatra da kao civilizacija u odgovoru na pitanje ‘\u0160to je dobro?’\nnismo puno dalje odmakli od prethodnih stolje\u0107a, iako smo u 21. st. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTranshumanizam je dijete svoga vremena i brojnih\ndrugih materijalisti\u010dkih ideologija koje su djelomi\u010dno prisutne u tehnolo\u0161kom\nsvijetu. U kona\u010dnici, to je posljedica apsolutnog materijalizma. Kemija je\npodlo\u017ena fizici. Biologija je podlo\u017ena kemiji i fizici. Nema nijedan proces u\nbiologiji koji kr\u0161i fizikalne i kemijske zakone. Ali, to ne zna\u010di da biologija\nnije ni\u0161ta vi\u0161e od fizike i kemije. Ta ideja apsolutnog materijalizma – \u010dak i\nvjernost prirodnoj znanosti to ne tra\u017ei. Ali, puki materijalizam automatski\nvodi do toga da je sloboda kao takva iluzija\u201c upozorio je dr. Brigljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Selak je rekla kako je danas sva na\u0161a stvarnost sve\nvi\u0161e pod nadzorom tr\u017ei\u0161ta te je i \u017eivot sve vi\u0161e shva\u0107en kao proizvod. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTranshumanisti \u0107e re\u0107i je li fer da Etiopljanin tr\u010di\nvelikom brzinom jer ima takve biolo\u0161ke predispozicije, za razliku od mene koja\nuz sav trud i napor, u sportu ne\u0107u mo\u0107i dose\u0107i njegove visine jer sam\nograni\u010dena nekim svojim predispozicijama. Misle, za\u0161to ne bismo imali savr\u0161en\nvid, za\u0161to ne bismo spavali malo, a mogli u\u010diti puno. Iz njihove perspektive,\noni se bore za jednakije dru\u0161tvo u kojem \u0107e poni\u0161titi nepravdu ‘majke prirode’\nkoja nas je darivala samim ro\u0111enjem, neke vi\u0161e, neke manje. Oni promoviraju\nupotrebu tehnike i znanosti u svrhu nadila\u017eenja ljudskih i biolo\u0161kih\nograni\u010denja, s naglaskom da to mora biti individualni izbor. Da bi se\nsprije\u010dilo stra\u0161no iskustvo eugenike \u010dija je namjera bila da svi moraju biti\nobuhva\u0107eni\u201c rekla je dr. Selak.<\/p>\n\n\n\n

Biokonzervativci su pru\u017eili otpor shva\u0107anju tehno\nznanosti u svrhu nadila\u017eenja ljudskih i biolo\u0161kih ograni\u010denja. \u201eAli, nadila\u017eenja\nu smislu pobolj\u0161anja, ne dovo\u0111enja u normalno stanje, kada je bolest u pitanju.\nJedno je eliminirati bolest, a drugo je pobolj\u0161ati zdravog \u010dovjeka. Za\neliminaciju bolesti treba iskoristiti tehno – znanstvene mogu\u0107nosti. No i to\nnije jednostavno jer to se mo\u017ee iskoristiti i u komercijalne svrhe\u201c rekla je\ndr. Selak. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Upozorila je da, iz eti\u010dke perspektive, nekim\nbio-tehnolo\u0161kim intervencijama \u201e\u0161aljemo poruku ljudima koji su, uvjetno re\u010deno,\nbiolo\u0161ki nesavr\u0161eni, da nisu dobro do\u0161li u ovo dru\u0161tvo i da ih treba\neliminirati. A cjelokupni sustav demokracije razvio se na uva\u017eavanju na\u0161e\nrazli\u010ditosti, tako i podru\u010dje ljudskih prava\u201c poru\u010dila je dr. Selak, upozoriv\u0161i\nda bi u takvom postupanju, nakon meritokracije bila genotokracija, koja\npodrazumijeva ljude koji imaju savr\u0161ene gene.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSuvremena definicija zdravlja je da to nije samo\neliminacija bolesti, nego i psihi\u010dko blagostanje. Dakle, imati pravo biti i\nsretan. A \u0161to zna\u010di biti sretan, \u0161to sve smijemo koristiti da bismo bili sretni\ni \u0161to sve mene \u010dini nesretnim – tu stvari postaju sive. Stvaranjem nekog\ndeterministi\u010dkog svijeta mo\u017ee se izgubiti kapacitet za potencijalnu\nizvanrednost.<\/p>\n\n\n\n

Mi se danas vi\u0161e moramo boriti da o\u010duvamo postoje\u0107i\nsivjet, nego da ga unaprijedimo, npr. u ekologiji. Konzervativizam zna\u010di o\u010duvati,\nu smislu o\u010duvanja postoje\u0107eg. Drugo je \u0161to nam dru\u0161tvo name\u0107e da konzervativno\nzna\u010di negativno ili zaostalo. Da bi bilo zaostalo, moramo se prvo pitati \u0161to je\npostoje\u0107e. A danas je postoje\u0107e i puno toga \u0161to je tekovina demokracije i \u0161to\nje napredno. Ne zna\u010di da je negativno ako to \u017eelimo sa\u010duvati, pogotovo ako je s\ndruge strane potpuna negacija ili destrukcija. Danas konzervativno zna\u010di\nsa\u010duvati temeljna ljudska prava koja su demokratsko dostignu\u0107e. Alternativa\ntome, potpuna relativizacija svega, mogla bi dovesti do erozije ljudskih prava\nkoja smo po\u010deli shva\u0107ati kao samorazumljiva\u201c poru\u010dila je dr. Selak Raspudi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201e\u017divot izme\u0111u biokonzervativizma i transhumanizma\u201c tema je panel rasprave u kojoj su u utorak 3. svibnja u Nadbiskupskom sjemeni\u0161tu Zmajevi\u0107 …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":55683,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/P1018871-1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55682"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=55682"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55682\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55713,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55682\/revisions\/55713"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/55683"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=55682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=55682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=55682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}