{"id":54724,"date":"2022-03-24T22:46:35","date_gmt":"2022-03-24T21:46:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54724"},"modified":"2022-03-26T00:57:27","modified_gmt":"2022-03-25T23:57:27","slug":"zadar-mons-giorgio-lingua-krscani-na-bliskom-istoku-situacija-u-iraku-predavanje-apostolskog-nuncija-u-rh","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54724","title":{"rendered":"ZADAR: MONS. GIORGIO LINGUA: “KR\u0160\u0106ANI NA BLISKOM ISTOKU – SITUACIJA U IRAKU” – PREDAVANJE APOSTOLSKOG NUNCIJA U RH"},"content":{"rendered":"\n

Sveu\u010dili\u0161te\nu Zadru<\/strong><\/p>\n\n\n\n

24.\no\u017eujka 2022.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kr\u0161\u0107ani\nna Bliskom istoku \u2013 situacija u Iraku<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Predavanje\nApostolskog nuncija u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mons.\nGiorgio Lingua<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
  1. DIO: OP\u0106I PREGLED<\/strong><\/li><\/ol>\n\n\n\n

    UVOD:\nKORIJENI KR\u0160\u0106ANSTVA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Ne trebam vam govoriti da je\nIsus ro\u0111en, umro i uskrsnuo na Bliskom istoku, zar ne?<\/p>\n\n\n\n

    Niti da su iz\nJeruzalema i Galileje krenule u svijet prve kr\u0161\u0107anske misije, napose u Gr\u010dku i\nRim, odnosno na Zapad (sa svetim Pavlom i svetim Petrom), u Mezopotamiju do Indije,\ntj. na istok (sveti Toma) prema Egiptu i Etiopiji, zatim na jug (sveti Filip i\nsveti Marko) i prema Siriji i dana\u0161njoj Turskoj, odnosno prema sjeveru (sveti\nIvan, Ananija i sam sveti Pavao).<\/p>\n\n\n\n

    Od Jeruzalema,\nna sve strane, do nakraj svijeta po\u010dela se \u0161iriti evan\u0111eoska poruka, a s njom i\nkr\u0161\u0107anstvo.<\/p>\n\n\n\n

    Ali nije nam\ncilj vidjeti na tim prostorima dugu i zamr\u0161enu povijest kr\u0161\u0107anstva sa slavnim\ntrenucima, ali i brojnim sukobima i tolikim patnjama. Pomislite samo na ustoli\u010denje\nprvih Patrijarha, na \u0161irenje kr\u0161\u0107anstva u prvim stolje\u0107ima usprkos oskudnim sredstvima\nkomunikacije i \u010desto neprijateljskom okru\u017eenju, na velike Koncile itd., ali i na\nnastajanje i brzo islamsko osvajanje popra\u0107eno nasiljem, na kri\u017earske ratove, na\npodjele u kr\u0161\u0107anstvu, na hereze, itd..<\/p>\n\n\n\n

    \u017delimo vidjeti\nkakva je danas situacija kr\u0161\u0107anstva, pri \u010demu nam kratki pogled u pro\u0161lost poma\u017ee razumjeti va\u017enost koju Bliski istok\nima za kr\u0161\u0107ane svih vremena, posebno zbog zna\u010denja koja imaju sveta mjesta\npovezana s Kristovim \u017eivotom i razvojem prvih zajednica.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    MOJA PRVA MISIJA KAO APOSTOLSKOG NUNCIJA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Pretpostavljam\nda znate da sam bio apostolski nuncij u Iraku i Jordanu od 2010. do 2015. godine\ni vjerujem da ste me zato pozvali da odr\u017eim predavanje.<\/p>\n\n\n\n

    Naravno, da bolje\npoznajem situaciju kr\u0161\u0107ana u dvije spomenute zemlje i ne mislim da sam\nkompetentan govoriti op\u0107enito o kr\u0161\u0107anima na Bliskom istoku.<\/p>\n\n\n\n

    KR\u0160\u0106ANSKI TRAGOVI U IRAKU I JORDANU<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Irak i Jordan\nnatje\u010du se sa Sirijom tko ima najstarije izgra\u0111ene crkve na svijetu, a ne\nzgrade pretvorene u crkve kao \u0161to je to Splitska katedrala, nekada\u0161nji\nDioklecijanov mauzolej.<\/p>\n\n\n\n

    Dok su kr\u0161\u0107ani\nna Zapadu bili proganjani i prisiljeni u tajnosti slaviti svoje obrede, na\nIstoku u drugom stolje\u0107u imamo tragove izgra\u0111enih crkava, na primjer u Aqabi u\nJordanu puno prije 313. godine kada je car Konstantin dao slobodu bogo\u0161tovlja u\ncijelom carstvu, a time i mogu\u0107nost gradnje crkava.<\/p>\n\n\n\n

    Neki arheolozi\nsmatraju da je najstarija crkva izgra\u0111ena u Iraku u blizini Bagdada, upravo u\nKhok\u00e9u, preciznije na mjestu gdje su bili drevni suparni\u010dki gradovi podijeljeni\nrijekom Tigris, jedan pod perzijskim utjecajem, Ktezifont, a drugi pod gr\u010dkim i\nmakedonskim utjecajem, Seleukija. Ostaci te crkve zatrpani naslagama pijeska\nkoji se svake godine talo\u017ei u razdoblju pustinjskih oluja, te tok rijeke koji\nje bio preusmjeren upu\u0107uju na to, da je bila izgra\u0111ena prije 130. godine nakon\nKrista u kojoj je rijeka krenula novim tokom, vjerojatno nakon poplave.<\/p>\n\n\n\n

    To zna\u010di da je\nta crkva sagra\u0111ena neposredno nakon prolaska apostola Tome koji je po svoj\nprilici pro\u0161ao kroz Irak, na putu za Indiju ostavljaju\u0107i u Mezopotamiji svoja\ndva u\u010denika Addaija i Mariju.<\/p>\n\n\n\n

    U\u010cENICI\nSVETOG TOME: ADDAI E MARI I NJIHOV KANON<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Kaldejska crkva, glavna\nkr\u0161\u0107anska crkva u zajedni\u0161tvu s Rimom u mezopotamskoj regiji i danas koristi\nkanon Addaija i Marija za euharistijsko slavlje. Izvorno ovaj kanon nije predvi\u0111ao\nklasi\u010dnu formulu posvete sa rije\u010dima koje je Isus izgovorio na Posljednjoj\nve\u010deri. Ovu formulu u kanon Addaija i Marija uvela je tek sinoda Diampera,\ngradi\u0107a u Kerali oko 1600. godine \u0161to je o\u010digledan znak prisilne \u201elatinizacije\u201c\nisto\u010dne liturgije. <\/p>\n\n\n\n

    Asirska Crkva Istoka od koje se odvojila Kaldejska crkva\nnastavila je koristiti izvorni oblik kanona Addaija i Marija, a to \u010dini i\ndanas, \u010dak i nakon \u0161to je primljena u \u201ecommunicatio\nin sacris\u201c <\/em>s Ivanom Pavlom II. Communicatio\nin sacris<\/em> zna\u010di da i katolici mogu valjano primati sakramente Asirske Crkve\nIstoka i obrnuto, stoga smo \u201e\u010dinjeni\u010dno\u201c u punom zajedni\u0161tvu, iako se jo\u0161 ne\nsmatra Katoli\u010dkom Crkvom jer joj nedostaje formalno prihva\u0107anje i izri\u010dito\npriznanje autoriteta rimskog Pape. <\/p>\n\n\n\n

    S druge strane Kaldejska crkva odvojena od Asirske Crkve\nIstoka pridru\u017eila se Katoli\u010dkoj crkvi oko 1550. godine zahvaljuju\u0107i prije svega\ndjelovanju redovnika Svetog Ormisde samostana u Ira\u010dkom Kurdistanu koji je jo\u0161\nuvijek aktivan, iako ima tek dvadesetak redovnika, dok ih je u pro\u0161losti bilo i\ndo petsto. <\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    \u0160AROLIKI MOZAIK CRKAVA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Ovo \u0161to je re\u010deno, samo je predokus onoga \u0161to je jako upe\u010datljivo kada se pribli\u017eimo\nsvijetu kr\u0161\u0107anskih Crkava na Bliskom istoku, odnosno njihovoj velikoj\nraznolikosti.<\/p>\n\n\n\n

    Zamislite, dok sam bio u Iraku od 2010. do 2015. godine samo u Bagdadu bilo\nje \u010dak sedam katoli\u010dkih biskupa (jedan latinski, tri kaldejska, tj. Patrijarh i\ndva pomo\u0107na, dva siro-katoli\u010dka od kojih je jedan bio emeritus i jedan armenski\nbiskup). Njima se mo\u017ee dodati i apostolski nuncij, \u0161to je ukupno osam katoli\u010dkih\nbiskupa za ne vi\u0161e od 100 000 vjernika.<\/p>\n\n\n\n

    Uz njih bila su tri pravoslavna biskupa: siro-pravoslavni, armeno-pravoslavni,\nasirsko-pravoslavni (spomenute Asirske Crkve Istoka), a zatim je bio i sve\u0107enik\npredstavnik Bizantske pravoslavne crkve i jedan sve\u0107enik predstavnik Koptske\npravoslavne crkve.<\/p>\n\n\n\n

    Trebalo mi je neko vrijeme da se sna\u0111em u toj\u2026zbrci!<\/p>\n\n\n\n

    Odnosi su bili dobri izme\u0111u razli\u010ditih kr\u0161\u0107anskih skupina, osobito me\u0111u\nvjernicima.<\/p>\n\n\n\n

    DRUGE VJERSKE SKUPINE KOJE SU BLIZU\nKR\u0160\u0106ANSTVU<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Ovom raznolikom svijetu kr\u0161\u0107anskih zajednica – uvijek se ograni\u010davamo na\nsituaciju u Iraku – mo\u017eemo dodati i prisutnost Mandeija, Sabeija i Jezida.<\/p>\n\n\n\n

    Prvi <\/strong>su gnosti\u010dka, monoteisti\u010dka\nskupina koja \u0161tuje sv. Ivana Krstitelja kao posljednjeg proroka, a razvili su\nse prije svega uz rijeke, gdje i danas propovijedaju obra\u0107enje, ba\u0161 kao i\nIsusov Prete\u010da.<\/p>\n\n\n\n

    Sabei <\/strong>su religiozna skupina \u017eidovskog\npodrijetla spomenuta u Knjizi o Jobu koja se naknadno velikim dijelom\npridr\u017eavala islama, zadr\u017eav\u0161i judeo-kr\u0161\u0107anske karakteristike, kao \u0161to je\ninicijacija uranjanjem u rijeku.<\/p>\n\n\n\n

    Jezidi <\/strong>imaju prili\u010dno sinkretisti\u010dku\nvjeru jer mije\u0161aju elemente zoroastrizma, kr\u0161\u0107anstva, pa \u010dak i islama. Neki ih\nzlonamjerno nazivaju \u201e\u0161tovateljima \u0111avla\u201c jer vjeruju u njegovo postojanje i smatraju\nda je bolje imati ga za prijatelja, nego za neprijatelja. Zbog toga imaju neki\noblik kulta da bi \u0111avao \u201eostao dobar\u201c kao i zli duhovi. Oni o\u010dito odbacuju ovaj\nepitet.<\/p>\n\n\n\n

    Kao \u0161to znate, Jezidi su bili vjerska skupina koju je ISIS najvi\u0161e\nproganjao. Za\u0161to? Zato \u0161to ISIS prakticira fundamentalisti\u010dki islam i stoga\nvjeruje, kako pi\u0161e u Kuranu da samo sljedbenici Knjige trebaju biti za\u0161ti\u0107eni.\nZa \u201esljedbenike Knjige\u201c u Kuranu smatraju se \u017didovi – uklju\u010duju\u0107i Mandeije –\nSabeiji i kr\u0161\u0107ani.<\/p>\n\n\n\n

    S druge strane Jezidi <\/strong>sene smatraju \u201esljedbenicima Knjige\u201c zato\nse nema nikakvog obzira prema njima niti u\u017eivaju za\u0161titu.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    PODJELA KR\u0160\u0106ANSTVA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Rije\u010d Crkva koja potje\u010de od gr\u010dkog ekkles\u00eda<\/em>,\n\u201eskup\u0161tina\u201c podrazumijeva zajednicu Kristovih u\u010denika koji vjeruju u njegovu\nporuku (univerzalnu Crkvu).<\/p>\n\n\n\n

    Kroz\nstolje\u0107a bile su podjele u Crkvi, kako iz organizacijskih razloga – nastankom\nbiskupija – tako i iz teolo\u0161kih i\/ili liturgijskih razloga.<\/p>\n\n\n\n

    Iz\nteolo\u0161kih razloga<\/strong> najzna\u010dajnije podjele\nbile su, nesumnjivo, isto\u010dni raskol<\/strong>\n1054. godine kojim je do\u0161lo do odvajanja Rimske crkve od Carigradske, te protestantska reforma<\/strong> s Martinom Lutherom\nsredinom 16. stolje\u0107a koja se zatim podijelila na bezbrojne vi\u0161e ili manje\nautonomne crkve.<\/p>\n\n\n\n

    No,\nnije vrijeme da govorimo o podjelama izme\u0111u kr\u0161\u0107ana i ekumenskom hodu koji je\nosobito od Drugoga vatikanskog koncila dobio na va\u017enosti, barem u svijesti\nKatoli\u010dke crkve.<\/p>\n\n\n\n

    Moramo imati na umu, da je na Bliskom istoku surova\nstvarnost posljednjih godina u\u010dinila jedinstvo (biti kr\u0161\u0107anin) o\u010diglednijim od\nrazli\u010ditosti (pripadnost denominaciji) potvr\u0111uju\u0107i ono \u0161to papa Franjo ka\u017ee\nkada govori o \u201eekumenizmu krvi\u201c \u0161to ujedinjuje kr\u0161\u0107ane.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    KR<\/strong>\u0160\u0106<\/strong>ANI<\/strong> <\/strong>NA<\/strong> <\/strong>BLISKOM<\/strong> <\/strong>ISTOKU<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Obi\u010dno se kr\u0161\u0107anski Bliski istok odnosi na zemlje od Maroka do Irana uklju\u010duju\u0107i\ncijeli Perzijski zaljev s Turskom i Sirijom i broji oko 15 milijuna vjernika, iako\npodaci nisu najprecizniji i stalno se mijenjaju.<\/p>\n\n\n\n

    Najrelevantnije zajednice nalaze se u Libanonu<\/strong>\ngdje kr\u0161\u0107ani prelaze 30% stanovni\u0161tva, ve\u0107inom vjernici Maronitske crkve.<\/p>\n\n\n\n

    Druga zemlja, jednako va\u017ena u smislu kr\u0161\u0107anske prisutnosti je Egipat gdje\nkr\u0161\u0107ani, napose pripadnici Koptske crkve \u010dine oko 10% stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

    Sirija <\/strong>je doma\u0107in jo\u0161 jednog va\u017enog\ndijela isto\u010dnog kr\u0161\u0107anskog svijeta. Do sada\u0161njeg rata koji traje ve\u0107 10 godina,\na zbog kojeg je, prema predvi\u0111anjima oti\u0161lo dvije tre\u0107ine kr\u0161\u0107ana, \u010dinili su oko\n10% stanovni\u0161tva. <\/p>\n\n\n\n

    U Jordanu<\/strong>\nkr\u0161\u0107ani predstavljaju samo 2% stanovni\u0161tva, ali su cijenjeni i dobro\nintegrirani u dru\u0161tvo, dok ih je u Iraku<\/strong>\nsamo 1%.<\/p>\n\n\n\n

    Velika ve\u0107ina kr\u0161\u0107ana na Bliskom istoku su pravoslavni uz\nzna\u010dajnu prisutnost katolika, napose u Iraku i Libanonu.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    POGLED NA KATOLI\u010cKU\nCRKVU U ZAPADNOM SVIJETU: OBREDI<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Zaustavimo se i pogledajmo raznolikost Katoli\u010dke Crkve.<\/p>\n\n\n\n

    Kada razmi\u0161ljamo o Katoli\u010dkoj crkvi, barem na Zapadu\nuglavnom zami\u0161ljamo zajednicu vjernika koja slavi svoju vjeru prema takozvanom gregorijanskom\nkalendaru koji se koristi u ve\u0107ini katoli\u010dkih Crkva u cijelom svijetu, \u010diji\nsve\u0107enici nisu o\u017eenjeni i gdje je uobi\u010dajeno da djeca i mladi pristupaju\nsakramentima kr\u0161\u0107anske inicijacije (kr\u0161tenje, pri\u010dest, potvrda) prema\nrazdobljima, od ro\u0111enja do otprilike 13 godine \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

    Me\u0111utim, ova percepcija daleko je od stvarnosti koja\nje mnogo slo\u017eenija, a razlike koje se odmah pojavljuju vezane su uz razli\u010dite\nobrede, ali utje\u010du i na disciplinu, primjerice na celibat sve\u0107enika.<\/p>\n\n\n\n

    Ovdje u Hrvatskoj znate pone\u0161to o tome, s obzirom da\nse tu nalazi biskupija grkokatoli\u010dkog obreda, a to je Kri\u017eeva\u010dka eparhija.<\/p>\n\n\n\n

    \u0160to je obred?<\/strong> <\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Prema Zakoniku kanona isto\u010dnih Crkava: \u201eObred je liturgijsko, teolo\u0161ko, duhovno i\ndisciplinarno naslje\u0111e koje se razlikuje po kulturi i povijesnim okolnostima\nnaroda, a koje se izra\u017eava u na\u010dinu \u017eivljenja vjere koja je svojstvena svakoj\nCrkvi sui iuris (= autonomnoj)\u201c.<\/em><\/p>\n\n\n\n

    Kao \u0161to ste mo\u017eda primijetili, Zakonik govori o \u201eliturgijskom, teolo\u0161kom, duhovnom i\ndisciplinarnom\u201c<\/em> naslje\u0111u, ali ne i o \u201edoktrini\u201c ili \u201edogmama\u201c koje su\nzajedni\u010dke svim katoli\u010dkim obredima.<\/p>\n\n\n\n

    Glavne\n\u201eliturgijske obitelji\u201c Katoli\u010dke crkve<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \u0160est je glavnih obreda (ili liturgijskih obitelji)\nKatoli\u010dke crkve:<\/p>\n\n\n\n

    • latinski,<\/li>
    • carigradski (tako\u0111er\nse naziva bizantski),<\/li>
    • aleksandrijski,<\/li>
    • zapadnosirski (ili\nantiohijski),<\/li>
    • isto\u010dnosirski (ili\nkaldejski),<\/li>
    • armenski.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

      Osim\nlatinskog svi ostali obredi imaju odgovaraju\u0107i obred u Pravoslavnoj crkvi.<\/p>\n\n\n\n

      Latinski obred<\/strong><\/p>\n\n\n\n

      Nazivamo\njo\u0161 i rimski obred i dobro ga poznajemo. Mislim da je to obred kojemu pripada\nve\u0107ina od nas, ako ne i svi nazo\u010dni.<\/p>\n\n\n\n

      \"\"<\/figure>\n\n\n\n

      Bizantski obred<\/strong><\/p>\n\n\n\n

      Carigradska\nili bizantska liturgija tipi\u010dna je za Carigradski Ekumenski patrijarhat i za\nve\u0107inu pravoslavnih crkava. Tako\u0111er ga koristi 15 katoli\u010dkih crkava sui iuris<\/em> ili to\u010dnije:<\/p>\n\n\n\n

      • Talijansko-gr\u010dka\nkatoli\u010dka Crkva (opatija Grottaferrata i biskupija Lungro i Piana degli\nAlbanesi, Italija);<\/li>
      • Albanska\ngrkokatoli\u010dka Crkva;<\/li>
      • Bjeloruska\ngrkokatoli\u010dka Crkva;<\/li>
      • Bugarska\ngrkokatoli\u010dka Crkva;<\/li>
      • Hrvatska grkokatoli\u010dka\nCrkva; <\/li>
      • Gr\u010dka katoli\u010dka Crkva\n(tako\u0111er prisutna u Turskoj);<\/li>
      • Srpska i Crnogorska\ngrkokatoli\u010dka Crkva;<\/li>
      • Melkitska\ngrkokatoli\u010dka Crkva (Sirija, Libanon, Izrael, Palestina, Jordan, Irak, Egipat i\nbliskoisto\u010dne zajednice u svijetu);<\/li>
      • Rumunjska grkokatoli\u010dka\nCrkva;<\/li>
      • Rusinska\ngrkokatoli\u010dka Crkva (Grkokatoli\u010dka eparhija Muka\u010deva, Ukrajina);<\/li>
      • Ruska grkokatoli\u010dka\nCrkva;<\/li>
      • Slova\u010dka\ngrkokatoli\u010dka Crkva;<\/li>
      • Ukrajinska\ngrkokatoli\u010dka Crkva (Ukrajina, Poljska, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, Kanada i\nukrajinske zajednice u svijetu);<\/li>
      • Ma\u0111arska\ngrkokatoli\u010dka Crkva.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

        Aleksandrijski\nobred<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Izvorna aleksandrijska liturgija, poznata kao Litugija\nsvetog Marka prakti\u010dki je nestala, a sada\u0161nji je obred preuzeo elemente iz\nbizantske i latinske liturgije. Danas ga koriste Koptska katoli\u010dka crkva (Egipat)\ni Etiopska katoli\u010dka crkva (Etiopija i Eritreja).<\/p>\n\n\n\n

        Antijohijski\nili zapadnosirski obred<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Antijohijska liturgija od davnina poznata kao\nliturgija svetog Jakova koristi se u:<\/p>\n\n\n\n

        • Maronitskoj Crkvi (Libanon, Sirija, Cipar, Izrael, Palestina, Egipat,\nJordan i siro-libanonske dijaspore u svijetu) koja je dobila ime po svom\nutemeljitelju sirijskom asketu Maronu koji je \u017eivio izme\u0111u 4. i 5. stolje\u0107a;<\/li>
        • Siro-Katoli\u010dkoj Crkvi (Libanon, Irak, Jordan, Kuvajt, Palestina, Egipat,\nSudan, Sirija, Turska, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, Kanada, Venezuela);<\/li>
        • Siro-Malankarskoj katoli\u010dkoj Crkvi (Indija i Sjedinjene Dr\u017eave).\nUjedinjena je s Rimom od 1930. godine, a liturgijski jezici koji se danas\nkoriste su isto\u010dnosirski i malajalamski.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

          Isto\u010dnosirski\nobred<\/strong><\/p>\n\n\n\n

          Isto\u010dnosirska liturgija koristi se u:<\/p>\n\n\n\n

          • Kaldejskoj katoli\u010dkoj Crkve (Irak, Iran, Libanon, Egipat, Sirija, Turska,\nSjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave) \u010diji su liturgijski jezici sirski i arapski;<\/li>
          • Siro-Malabarskoj katoli\u010dkoj Crkvi (Indija i Sjedinjene Dr\u017eave) koja\nkoristi kao liturgijske jezike sirski i malajalamski jezik. <\/li><\/ul>\n\n\n\n

            Armenski\nobred<\/strong><\/p>\n\n\n\n

            Armenski obred koristi Armenska katoli\u010dka Crkva\n(Libanon, Iran, Irak, Egipat, Sirija, Turska, Izrael, Palestina, Italija i\narmenska dijaspora diljem svijeta).<\/p>\n\n\n\n

            Unijatske crkve<\/strong><\/p>\n\n\n\n

            Zagrada. Sigurno ste \u010duli za unijatske\ncrkve.<\/p>\n\n\n\n

            Ova denominacija ozna\u010dava Crkve\nisto\u010dne Europe koje su se izme\u0111u XV. i XVI. stolje\u0107a vratile u zajedni\u0161tvo s\nRimskom crkvom<\/strong> zadr\u017eavaju\u0107i izvornu liturgiju. Zbog toga se nazivaju i\ngrkokatoli\u010dkim crkvama \u0161to ukazuje na su\u017eivot rimske poslu\u0161nosti i kori\u0161tenja\ntradicionalnog gr\u010dkog i carigradskog obreda. <\/p>\n\n\n\n

            Stoga priznaju jurisdikcijsku\nvlast rimskog biskupa, dijele njegovu vjeru i teologiju, ali \u010duvaju strukture,\ndisciplinu, tradiciju i liturgiju bizantskog obreda, sli\u010dno kao i Pravoslavna\ncrkva.<\/p>\n\n\n\n

            \"\"<\/figure>\n\n\n\n

            CRKVE SUI IURIS<\/strong><\/p>\n\n\n\n

            Koja\nrije\u010d i s pravnog stajali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

            Katoli\u010dke crkve razli\u010ditih isto\u010dnih obreda<\/strong> razlikuju se s obzirom na razli\u010dite liturgijske izri\u010daje,\nali i po razli\u010ditoj jurisdikciji<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

            Premda su<\/strong>\npojedine Crkve u punom zajedni\u0161tvu s Rimskom crkvom jer dijele njezin teolo\u0161ki\ni moralni nauk, ali \u010duvaju vlastite isto\u010dne kr\u0161\u0107anske tradicije u pogledu\nduhovnosti, liturgije, te kanonskog i disciplinskog zakonodavstva.<\/p>\n\n\n\n

            Zbog\ntoga se definiraju kao Crkve sui iuris,\nto jest s neovisnim i razli\u010ditim pravom <\/strong>od latinske Crkve sui iuris<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

            One\npriznaju autoritet pape kao Vrhovnog poglavara, kao sredi\u0161te jedinstva\nkatoli\u010dkog zajedni\u0161tva ali u\u017eivaju veliku autonomiju u mnogim aspektima, od\nprovo\u0111enja prava do imenovanja biskupa, premda na razli\u010dite na\u010dine ovisno o\nstupnju imenovanja.<\/p>\n\n\n\n

            \"\"<\/figure>\n\n\n\n

            STRUKTURA ISTO\u010cNIH CRKVA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

            One\nsu regulirane \u201eZakonikom kanona isto\u010dnih\nCrkava<\/strong>\u201c – koji odgovara \u201eZakoniku kanonskog prava\u201c latinske Crkve – i\nkanonskim pravom specifi\u010dnim za svaku pojedinu Crkvu.<\/p>\n\n\n\n

            Ako\n\u017eelimo podijeliti Isto\u010dne katoli\u010dke crkve prema vrsti jurisdikcije imamo:<\/p>\n\n\n\n

            1. Patrijarhalne Crkve<\/strong> na \u010delu s patrijarhom;<\/li>
            2. Glavne nadbiskupske Crkve<\/strong> na \u010delu s glavnim nadbiskupom;<\/li>
            3. Metropolitanske\nCrkve<\/strong> na \u010delu s nadbiskupom\nmetropolitom;<\/li>
            4. i ostale Crkve\nsui iuris<\/strong> na \u010delu s biskupom ili\neparhom.<\/li><\/ol>\n\n\n\n

              Patrijarhalne crkve<\/strong><\/p>\n\n\n\n

              Na\n\u010delu im je patrijarh <\/strong>kojeg bira\nSinoda Crkve bez intervencije rimskog pape. Nakon izbora \u201epartecipira\u201c<\/strong> zajedni\u0161tvo<\/strong>\ns rimskim biskupom. Po redoslijedu osnivanja imamo Crkve (u zagradi je godina ustanovljenja):<\/p>\n\n\n\n

              • Maronitska Crkva\n(4. st.)<\/li>
              • Kaldejska katoli\u010dka\nCrkva (1553.)<\/li>
              • Sirska katoli\u010dka Crkva\n(1663.)<\/li>
              • Melkitska\ngrkokatoli\u010dka crkva (1724.)<\/li>
              • Armenska katoli\u010dka\nCrkva (1742.)<\/li>
              • Koptska katoli\u010dka\ncrkva (1895.)<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                Glavne\nnadbiskupske crkve<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                Na \u010delu im je veliki nadbiskup<\/strong> kojeg bira\nSinoda Crkve ali nakon izbora tra\u017ei od rimskog pape \u201epotvrdu\u201c imenovanja<\/strong>.\nTo su:<\/p>\n\n\n\n

                • Ukrajinska grkokatoli\u010dka Crkva (1963.)<\/li>
                • Siro-malabarska katoli\u010dka Crkva (1992.) u Indiji<\/li>
                • Siro-malankarska katoli\u010dka\nCrkva (2005.) u Indiji<\/li>
                • Rumunjska grkokatoli\u010dka Crkva (2005.)<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                  Metropolitanske\ncrkve<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                  Predvodi ih nadbiskup metropolit<\/strong> \u0161to ga je\nSinoda predstavila Svetom Ocu kao jednog od trojice mogu\u0107ih kandidata kojeg imenuje\n<\/strong>Sveti Otac. To su: <\/p>\n\n\n\n

                  • Etiopska katoli\u010dka Crkva (1961.)<\/li>
                  • Rusinska grkokatoli\u010dka Crkva (1969.)<\/li>
                  • Slova\u010dka grkokatoli\u010dka Crkva (2008.)<\/li>
                  • Eritrejska katoli\u010dka Crkva (2015.)<\/li>
                  • Ma\u0111arska grkokatoli\u010dka Crkva (2015.)<\/li><\/ul>\n\n\n\n
                    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

                    Ostale Crkve sui\niuris.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

                    Na\n\u010delu imaju biskupa ili eparha<\/strong>, a\npostupak nominacije je isti kao i za biskupije Latinske crkve, odnosno kroz\ntrijadu koju Nuncijatura predstavi Kongregaciji za Isto\u010dne crkve koja ispituje\nkandidate i predstavlja na imenovanje Svetom Ocu. One su: <\/p>\n\n\n\n

                    • Grkokatoli\u010dka Crkva\nu Hrvatskoj (sa Slovenijom) (1777.)<\/li>
                    • Grkokatoli\u010dka Crkva\nu Bosni i Hercegovini (1914.)<\/li>
                    • Grkokatoli\u010dka Crkva\nu Rusiji (1917.)<\/li>
                    • Grkokatoli\u010dka Crkva\nu Italiji (1919.)<\/li>
                    • Grkokatoli\u010dka Crkva\nu Bugarskoj (1926.)<\/li>
                    • Grkokatoli\u010dka Crkva\nu Albaniji (1939.)<\/li>
                    • Rusinska\ngrkokatoli\u010dka Crkva u Ukrajini (1996.)<\/li>
                    • Grkokatoli\u010dka Crkva\nu Makedoniji (2001.)<\/li>
                    • Grkokatoli\u010dka Crkva\nu Srbiji (sa Crnom Gorom)  (2003.)<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                      NADLE<\/strong>\u017d<\/strong>NI<\/strong> <\/strong>DIKASTERIJ<\/strong>:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      KONGREGACIJA ZA ISTO\u010cNE CRKVE<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Na razini Vatikana sve spomenute Crkve pripadaju posebnom\nDikasteriju: Kongregaciji za Isto\u010dne Crkve koja ima zada\u0107u promicati u\nkr\u0161\u0107anskim vjernicima diljem svijeta: \u201eljubav prema Svetoj zemlji kako bi\nCrkva opstala, osje\u0107ala se voljenom i podr\u017eanom solidarno\u0161\u0107u svakog kr\u0161\u0107anina i\nnastavila svjedo\u010diti vjeru u Njega koji se u toj zemlji rodio, propovijedao\nEvan\u0111elje, umro i uskrsnuo\u201c<\/em> kako pi\u0161e na web stranici istog Dikasterija.<\/p>\n\n\n\n

                      U tu svrhu, svake godine \u0161alje cirkularno pismo svim\nbiskupima Katoli\u010dke crkve za prikupljanje donacije diljem svijeta poznate kao \u201eBo\u017eji\ngrob\u201c.<\/p>\n\n\n\n

                      \"\"<\/figure>\n\n\n\n

                      II. DIO: <\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      KR\u0160\u0106ANI U IRAKU I JORDANU<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Nakon\novih op\u0107ih naznaka, za koje se nadam da nisu beskorisne, sada bih \u017eelio podijeliti\nneka razmi\u0161ljanja o trenutnoj situaciji kr\u0161\u0107ana na mjestima koje sam bolje\nupoznao, posebno u Iraku gdje sam \u017eivio, iako sam barem jednom mjese\u010dno na\nnekoliko dana odlazio u Aman u Jordanu kako bih se pobrinuo oko odnosa s\nHa\u0161emitskom Kraljevinom Jordanom i Crkvom u toj zemlji.<\/p>\n\n\n\n

                      DOLAZAK U BAGHDAD<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      U\nBagdad sam stigao 17. studenoga 2010. godine, dva tjedna nakon napada na\nsirijsku katoli\u010dku katedralu u glavnom gradu u kojem je ubijeno 55 ljudi,\nuklju\u010duju\u0107i 4 policajca i 5 terorista. U crkvu su provalili 31. listopada 2010.\ngodine tijekom nedjeljne mise u 17 sati.<\/p>\n\n\n\n

                      \u010cim\nsu u\u0161li u crkvu, zatvorili su sva vrata i odmah ubili mladog sve\u0107enika koji je\nslavio euharistiju, a zatim i drugog koji je iza\u0161ao iz ispovjedaonice i popeo\nse do oltara da mu pomogne. Tre\u0107i sve\u0107enik koji se sklonio u sakristiju zajedno\nsa sedamdesetak ljudi te\u0161ko je ranjen u posljednjoj ekspoloziji. <\/p>\n\n\n\n

                      Vi\u0161e od tri i pol sata vjernici su bili taoci pod\noru\u017eanom prijetnjom. Prestravljeni, poku\u0161avali su se\n\u0161to bolje sakriti ispod klupa u crkvi.<\/p>\n\n\n\n

                      Nakon nekog vremena,\ntrogodi\u0161nji dje\u010dak Adam vi\u0161e nije mogao izdr\u017eati. Ohrabrio se, iza\u0161ao je ispod\nklupe i stao ispred terorista koji je pucao na sliku Presvetog Srca i viknuo\nmu: \u201eDosta, dosta, dosta! O\u0161tetili ste\nIsusa!<\/em>\u201c. I njega su odmah upucali.<\/p>\n\n\n\n

                      Kada je policija upala u Crkvu, teroristi su se\ndigli u zrak ubiv\u0161i vi\u0161e od 40 ljudi, uklju\u010duju\u0107i \u0161estomjese\u010dno dijete, a vi\u0161e\nod 100 ljudi te\u0161ko je ranjeno.<\/p>\n\n\n\n

                      POSJET\nSIRIJSKOJ KATOLI\u010cKOJ KATEDRALI<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Dan nakon mog dolaska u Bagdad htio sam odmah posjetiti\nkatedralu koja se nalazi samo dvjestotinjak metara od Nuncijature. <\/p>\n\n\n\n

                      Jo\u0161 uvijek je bilo posvuda krvi, oltar i tabernakul bili\nsu uni\u0161teni, a kipovi sru\u0161eni.  Mladi\u0107\nkoji mi je bio vodi\u010d, bio je jedan od onih koji su bili vi\u0161e od tri duga sata u\nCrkvi. Sve mi je ispri\u010dao do najsitnijih detalja ali u njegovim rije\u010dima nije\nbilo gor\u010dine.<\/p>\n\n\n\n

                      Osjetila se neka rezignacija, kao da je govorio: takav je\nna\u0161 \u017eivot ovdje, navikli smo!<\/p>\n\n\n\n

                      Nakon atentata znatno je poja\u010dana sigurnost oko crkava. I\nograda Nuncijature odmah je poja\u010dana i podignuta sa 4 na 8 metara visine.<\/p>\n\n\n\n

                      Ova mjera pokazala se providonosnom jer je samo nekoliko\ntjedana prije mog odlaska eksplodirala auto bomba u prizemlju hotela, u baru\nkoji je uza zid Nuncijature, usmrtiv\u0161i 18 ljudi. Uz te\u0161ku eksploziju bio je visok\nplamen preko 20 metara i ubrzo nakon toga krhotine su pale u na\u0161 vrt, pa sve do\nkrovova zgrade. Svi prozori hotela bili su razneseni, a razbijeno staklo\nzavr\u0161ilo je u na\u0161em vrtu, napose na ku\u0107i \u010dasnih sestara. Morali smo promijeniti\ndesetak prozora i troja vrata. <\/p>\n\n\n\n

                      \"\"<\/figure>\n\n\n\n

                      NOVIJA POVIJEST\nODNOSA IZME\u0110U KR\u0160\u0106ANA I MUSLIMANA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Ve\u0107 du\u017ee vrijeme odnosi su diskretni izme\u0111u kr\u0161\u0107ana i\nmuslimana u Iraku u ve\u0107em dijelu zemlje, napose u arapskom.<\/p>\n\n\n\n

                      Neprestalne borbe, osobne i zajedni\u010dke osvete, doga\u0111aju\nse samo na sjeveru, odnosno u regiji takozvanog Ira\u010dkog Kurdistana gdje se\nkr\u0161\u0107anska sela mije\u0161aju s ve\u0107inom kurdskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

                      Doga\u0111aji s kraja pro\u0161log stolje\u0107a i po\u010detka tre\u0107eg\ntisu\u0107lje\u0107a radikalno su promijenili odnose i ravnote\u017eu.<\/p>\n\n\n\n

                      Prvim\nzaljevskim ratom 1991. godine<\/strong> nakon\nira\u010dke invazije na Kuvajt, ira\u010dki muslimani, kao i oni iz drugih islamskih\nzajednica po\u010deli su poistovje\u0107ivati kr\u0161\u0107ane sa zapadnjacima, oni koji su tamo\nbili 2000 godina po\u010deli su se smatrati \u201estrancima\u201c zbog pripadnosti istoj vjeri\nkao i \u201estranci\u201c osvaja\u010di. <\/p>\n\n\n\n

                      Zatim su uslijedili tornjevi\nblizanci<\/strong> 2001. godine i ameri\u010dka reakcija lova na krivce ili za\u0161tita krivih\nkoja \u0107e dovesti do Drugog zaljevskog\nrata 2003. godine.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Mnogi od vas sje\u0107aju se, da se taj rat opravdavao\nopasno\u0161\u0107u od Sadama Husseina za kojeg se govorilo da posjeduje oru\u017eje za\nmasovno uni\u0161tenje. Ali ni nakon pada Sadama takvo oru\u017eje nije prona\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n

                      Me\u0111utim, ti su doga\u0111aji pomogli da se u\u010dvrsti ideja da su\nkr\u0161\u0107ani saveznici osvaja\u010da, kao i zbog nekih nesretnih izjava ameri\u010dkog\npredsjednika Georgea Busha mla\u0111eg koji je govorio o \u201ekri\u017earskim ratovima\u201c za\nosloba\u0111anje potla\u010denih Ira\u010dana. Invazija je odmah ocijenjena nepravednom, a\nokupatori nevjerodostojnima u svojim namjerama, napose nakon slika koje su\npokazivale zlostavljanja ameri\u010dkih vojnika u zatvoru Abu Graib. Oni koji su\ntvrdili da su u Irak do\u0161li kako bi unijeli demokraciju i po\u0161tivanje ljudskih\nprava, pona\u0161ali su se kao oni koje su ih htjeli ukinuti.<\/p>\n\n\n\n

                      \"\"<\/figure>\n\n\n\n

                      NAPADI NA\nKR\u0160\u0106ANE I OTMICE<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      U tom kontekstu osobito od 2004. – 2005. godine zapo\u010deli\nsu napadi na kr\u0161\u0107ane.<\/p>\n\n\n\n

                      Najmanje 12 sve\u0107enika oteto je u Bagdadu, neki na\nnekoliko sati, a neki do nekoliko mjeseci, pri \u010demu su ponekad bili podvrgnuti nasilju.\nDvadesetak crkava u glavnom gradu bilo je predmet teroristi\u010dkih napada.<\/p>\n\n\n\n

                      Godine 2008. biskup Mossula, mons. Paulos Faraj Rahho\numro je u rukama svojih otmi\u010dara nakon 14 dana zatvora – s obzirom na njegovo\nlo\u0161e zdravstveno stanje u kojem je bio, mo\u017eda \u010dak od sr\u010danog udara.<\/p>\n\n\n\n

                      Pokopan je pored svog tajnika don Ragheeda Gannija koji\nje ubijen godinu dana prije u atentatu zajedno s trojicom \u0111akona koji su\nputovali s njim u automobilu. <\/p>\n\n\n\n

                      SOLIDARNOST\nIZME\u0110U KR\u0160\u0106ANA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Potaknuti ovom poprili\u010dno tragi\u010dnom situacijom, 9.\nvelja\u010de 2010. godine vjerski poglavari kr\u0161\u0107anskih crkava u Iraku svih\ndenominacija osnovali su \u201eVije\u0107e\npoglavara kr\u0161\u0107anskih zajednica u Iraku\u201c<\/em> kako bi stvorili jedinstvenu\nkr\u0161\u0107ansku liniju, posebno za uspostavljanje odnosa s politi\u010dkim vlastima.<\/p>\n\n\n\n

                      U listopadu iste 2010. godine u Rimu odr\u017eana je Posebna\nsinoda za Bliski istok. Znakovito je, da zaklju\u010dna poruka isti\u010de da je prva potreba<\/strong> isto\u010dnih Crkava, \u010desto\nsuo\u010denih s neprijateljskim okru\u017eenjem, upravo zajedni\u0161tvo.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Bilo mi je zanimljivo u razgovoru s ira\u010dkim biskupima postati\nsvjestan, kako svi vjeruju da je nu\u017eno i neophodno ve\u0107e zajedni\u0161tvo, ne samo\nme\u0111u katolicima, nego i me\u0111u svim kr\u0161\u0107anima.<\/p>\n\n\n\n

                      Iskreno re\u010deno, iznenadila me velika solidarnost me\u0111u\nkr\u0161\u0107anima razli\u010ditih denominacija i liturgijskih opredjeljenja. Prioritet je svima\nbiti kr\u0161\u0107anin.<\/p>\n\n\n\n

                      VA<\/strong>\u017d<\/strong>NOST<\/strong> <\/strong>RELIGIJE<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Jednako\ntako, bilo mi je zanimljivo vidjeti va\u017enost religije na Bliskom istoku i njezin\nutjecaj na dru\u0161tveni \u017eivot. Primjerice, mnogo sela i seoskih posjeda u planinama, kao\ni \u010detvrti najva\u017enijih gradova karakteristi\u010dna su po vjerskoj pripadnosti.\nPokraj sela koje je bilo u potpunosti siro-katoli\u010dko, bilo je selo Kaldejaca,\nnedaleko zatim selo Jezida, zatim siro-pravoslavno i tako dalje.<\/p>\n\n\n\n

                      Ovaj\nfenomen uvelike je pridonio o\u010duvanju \u201eplemenskih\u201c jezika, unato\u010d pojavi\narapskog u cijeloj zemlji, \u010dak i u \u0161kolama na svim razinama. To je naravno,\nizme\u0111u ostalog omogu\u0107ilo da se aramejski jezik spasi od izumiranja. U selima\nsjevernog Iraka i isto\u010dne Sirije i danas postoje brojna sela u kojima se govori\nIsusovim jezikom.<\/p>\n\n\n\n

                      PRVI<\/strong> <\/strong>VELIKI<\/strong> <\/strong>EGZODUS<\/strong> <\/strong>KR<\/strong>\u0160\u0106<\/strong>ANA<\/strong> <\/strong>IZ<\/strong> <\/strong>IRAKA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Tijekom i nakon Prvog zaljevskog rata mnogi su\nkr\u0161\u0107ani odlu\u010dili preseliti se na Zapad. No, po\u010dev\u0161i od Drugog zaljevskog rata\nkada su po\u010deli \u010desti izravni napadi na kr\u0161\u0107ane u Bagdadu i velikim arapskim\ngradovima od juga do sjevera, kr\u0161\u0107ani su po\u010deli masovno napu\u0161tati zemlju.<\/p>\n\n\n\n

                      Kvart Dora u Bagdadu koji je brojao preko 100 000 kr\u0161\u0107ana\nu 2004. – 2005. godini prakti\u010dki se ispraznio, a nakon ovog prvog velikog\negzodusa ostalo ih je manje od 2000 okru\u017eenih \u0161ijitskim stanovni\u0161tvom  … betonskim zidovima i bodljikavom \u017eicom.<\/p>\n\n\n\n

                      DRUGI\nEGZODUS<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Kada se, nakon prvog vala progona \u010dinilo da se\nsituacija stabilizirala, stigao je ISIS u lipnju 2014. godine. Ovog puta oti\u0161li\nsu kr\u0161\u0107ani s arapskog sjevera, odnosno iz Mosula i Ninivske ravnice.<\/p>\n\n\n\n

                      Kr\u0161\u0107ani su bili prisiljeni bje\u017eati iz grada Mosula\n(drevnog grada Ninive proroka Jone) i iz mnogih kr\u0161\u0107anskih sela takozvane\n\u201eNinivske ravnice\u201c. U Mosulu gdje je jo\u0161 uvijek bilo oko 120 000 kr\u0161\u0107ana vlasti\nISIS-a dale su im 48 sati da odaberu izme\u0111u tri mogu\u0107nosti: napustiti grad,\nprije\u0107i na Islam ili platiti naknadu za za\u0161titu, za mnoge obitelji jako visoku\nnaknadu koja im nije jam\u010dila mogu\u0107nost mirnog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

                      Za manje od 48 sati grad se potpuno ispraznio od\nkr\u0161\u0107ana koji su od nastanka kr\u0161\u0107anstva tamo bili stalno prisutni. I prva apostolska\nnuncijatura u Iraku bila je u Mosulu.<\/p>\n\n\n\n

                      Ukratko, unutar 10 godina kr\u0161\u0107ansko stanovni\u0161tvo u\nIraku smanjilo se za oko 70%. S 1 200 000  u 2004. godini do\u0161lo se na oko 400 000 kada\nsam odlazio iz Iraka 2015. godine.<\/p>\n\n\n\n

                      \"\"<\/figure>\n\n\n\n

                      KAMO SU OTI\u0160LI IRA\u010cKI KR\u0160\u0106ANI?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Rezultat\novog dvostrukog egzodusa: Kaldejska biskupija u Detroitu, u Michiganu, u\nSjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama pove\u0107ala se od 2003. do 2020. godine sa 70 000 na\n180 000 vjernika, a ona u San Diegu u Kaliforniji s 35 000  na preko 70 500  vjernika u istom razdoblju. Ona u Sidneju\n2006. godine brojila je manje od 30 000 Kaldejaca, a sada je porasla na preko\n60 000.<\/p>\n\n\n\n

                      IRA\u010cKI KURDISTAN<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Prije\ndolaska do spomenutih \u017eeljenih ciljeva prvo odredi\u0161te bio je Ira\u010dki Kurdistan, u\u010destalo\nnakon dugih i stresnih pote\u0161ko\u0107a,<\/p>\n\n\n\n

                      S\nPrvim zaljevskim ratom Kurdistan je do\u0161ao pod ameri\u010dku za\u0161titu – linija koja je\nodre\u0111ivala zonu zabrane letenja<\/em>\nprotezala se, manje-vi\u0161e na granici izme\u0111u Ira\u010dkog Kurdistana i ostatka zemlje.<\/p>\n\n\n\n

                      Dvadesetogodi\u0161nja\nameri\u010dka vojna prisutnost, ne samo da je \u0161titila sjevernu regiju, sprje\u010davaju\u0107i\nSadamove kaznene prepade protiv Kurda, ve\u0107 je pogodovala i vojnoj obuci\nkurdskih snaga poznatih kao pe\u0161merge<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

                      Staro\nsuparni\u0161tvo izme\u0111u Kurda i kr\u0161\u0107ana postupno se znatno smanjilo, a ponegdje\npotpuno je nestalo.<\/p>\n\n\n\n

                      Ako\nse na jugu kr\u0161\u0107ane smatralo prijateljima amerikanaca osvaja\u010da, pa su ih zato i\nnapadali, u Kurdistanu upravo zato \u0161to su bili prijatelji amerikanaca\nza\u0161titnika bili su cijenjeni i smatrani prijateljima.<\/p>\n\n\n\n

                      Tako\u0111er, treba re\u0107i da kurdski islam nije do\u017eivio\nradikalizaciju koja je vi\u0111ena u arapskom islamu, posebno u sunitskom. Zna\u010dajna\nje \u010dinjenica, na primjer, da su brojni Kurdi postali kr\u0161\u0107ani, no gotovo svi su\nse pridru\u017eili novim pentekostnim pokretima koji dolaze iz Sjedinjenih Dr\u017eava,\nkoji se ne boje biti prozeliti i ignorirati – ili se pretvarati da ignoriraju –\nda prelazak sa islama na drugu vjeru mo\u017ee biti ka\u017enjen smr\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

                      (Za one koje zanima ova tema, preporu\u010dam knjigu ira\u010danina\npripadnika jedne od najzna\u010dajnijih obitelji u Bagdadu koji je pre\u0161ao na\nkr\u0161\u0107anstvo, Joseph Fadelle, Cijena\nobra\u0107enja<\/em> koja se mo\u017ee prona\u0107i u izdanju Verbuma.)<\/p>\n\n\n\n

                      Nadalje, nakon Drugog zaljevskog rata s padom\nBagdada, Ustav iz 2005. godine priznao je Kurdistanu solidnu regionalnu\nneovisnost (koju je zapravo ve\u0107 imao) toliku da europljaninu za odlazak u Erbil,\nglavni grad ira\u010dkog Kurdistana nije potrebna viza, dok se za odlazak u Bagdad\nmora podnijeti zahtjev. <\/p>\n\n\n\n

                      Problem granice, me\u0111utim, jo\u0161 nije rije\u0161en, a opasna\npodru\u010dja i dalje su sporna izme\u0111u Sredi\u0161nje vlade i Kurdske regionalne vlade, napose\nplodna ravnica Ninive i naftom bogati grad Kirkuk.<\/p>\n\n\n\n

                      \"\"<\/figure>\n\n\n\n

                      OSTALI\nCILJEVI<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Iako su se odnosi s Kurdima pobolj\u0161ali nisu svi\nkr\u0161\u0107ani odlu\u010dili ostati na sjeveru u Kurdistanu zbog nedostatka posla i stalne\nnestabilnosti zbog spornih zemlji\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

                      Mnogi od njih, kako zbog inzistiranja prijatelja i\nrodbine koji su ve\u0107 emigrirali, tako i zbog nesigurne budu\u0107nosti krenuli su u\nJordan, Siriju ili Tursku da bi avionom (ili u mnogim slu\u010dajevima, \u010dak i\ncestama … poput poznate \u201eBalkanske rute\u201c) do\u0161li do Europe, Sjedinjenih\nDr\u017eava, Kanade ili Australije.<\/p>\n\n\n\n

                      SIRIJA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      \u010cuvam\nkopiju pisma maronitskog nadbiskupa iz Damaska, o\u010dito napisanog prije nego je zapo\u010deo\nrat u Siriji u kojem opisuje ira\u010dke kr\u0161\u0107ane izbjegle u Siriju.<\/p>\n\n\n\n

                      Kao\nda \u010ditam stranicu poznatog pisma Diognetu koje govori o \u017eivotu prvih kr\u0161\u0107ana u\nneprijateljskom svijetu, a ono se odnosi na ira\u010dke kr\u0161\u0107ane danas. Izme\u0111u\nostalog, pi\u0161e nadbiskup Damaska: \u201eOni\npune na\u0161e crkve, \u010dine na\u0161e \u017eupe dinami\u010dnim i ja\u010daju kr\u0161\u0107ansku vjeru u Siriji\ndonose\u0107i novi dah na\u0161im \u017eupama… unato\u010d svom siroma\u0161tvu i nesigurnim \u017eivotnim\nuvjetima, velikodu\u0161ni su i znaju dijeliti.<\/em> Morate\nih vidjeti na kraju misa kako prinose i daruju s rado\u0161\u0107u, osmijehom i suzama\u2026<\/em> ove ira\u010dke izbjeglice koje samo prolaze kroz Damask jesu\nputuju\u0107i misionari koji su obilje\u017eili crkvu u Siriji koja ih promatra kako\nprolaze i pita se o svojoj budu\u0107nosti…\u201c. <\/em><\/p>\n\n\n\n

                      JORDAN<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Jordan\nje, kao i Sirija vrijedan divljenja jer je prihva\u0107ao izbjeglice, prvo Ira\u010dane,\npotom Sirijce, a onda opet Ira\u010dane. Nevjerojatan je kapacitet prihva\u0107anja te male\nzemlje bez resursa. Od strane Crkve, Caritas Jordana sve prihva\u0107a na doista izvanredan na\u010din.  <\/p>\n\n\n\n

                      Jedna\nanegdota. Jednog dana kaldejski patrijarh u Bagdadu posjetio je ira\u010dke izbjeglice\nu Jordanu i prona\u0161ao svog starog prijatelja iz Mosula – patrijarh je bio \u017eupnik\nu Mosulu. Prijatelj je bio bogati gospodin koji je posjedovao\nveliki supermarket. Patrijarh iznena\u0111en \u0161to ga je tamo vidio, upitao ga je: \u201c\u0160to radi\u0161 ovdje<\/em>?\u201d. \u201eSve sam izgubio\u201d<\/em> bio je njegov tu\u017ean odgovor. Doslovno sve izgubio\nje preko no\u0107i i kao vlasnik velikog supermarketa \u010dekao je vre\u0107icu hrane koju je\nCaritas dijelio.<\/p>\n\n\n\n

                      \u0160TO U\u010cINITI KAKO BI Se IZBJEGLO IZUMIRANJE?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      Brojke o kojima sam govorio\ndoista su zabrinjavaju\u0107e! <\/p>\n\n\n\n

                      Ako se tako nastavi, ne\u0107e dugo trebati\nda u kolijevci kr\u0161\u0107anstva nestane kr\u0161\u0107anske prisutnosti kao \u0161to je to bio\nslu\u010daj u sjevernoj Africi. <\/p>\n\n\n\n

                      Na\u017ealost, ako je u zemljama sjeverne\nAfrike uzrok bio napredovanje muslimana, na biblijskim mjestima Bliskog istoka,\nuzrok nestanka kr\u0161\u0107ana morat \u0107emo prije svega pripisati na\u0161im \u201eratovima za\noslobo\u0111enje\u201c koji su bili za uvo\u0111enje demokracije i po\u0161tivanje ljudskih prava!<\/p>\n\n\n\n

                      \u010covjek se me\u0111utim pita, bi li\nnas jednako brinula demokracija da nije bilo toliko naftnih bu\u0161otina?<\/p>\n\n\n\n

                      \"\"<\/figure>\n\n\n\n
                      1. RAZORU\u017dANJE<\/strong><\/li><\/ol>\n\n\n\n

                        Uvjeren sam da je uzrok ratova oru\u017eje, \u010dak i vi\u0161e od nafte ili\ndijamanata. Nafta, dijamanti i druga roba \u0161iroke potro\u0161nje kupuje se ili prodaje\nza novac ili mijenja za drugu robu. Oru\u017eje barem 99% ako ne i vi\u0161e, ne koristi ni\u010demu\nosim za vo\u0111enje rata.<\/p>\n\n\n\n

                        Ponekad imam dojam, da se oru\u017eje ne proizvodi da bi se vodili ratovi, ve\u0107\nse ratovi vode da bi se proizvodilo oru\u017eje!<\/p>\n\n\n\n

                        To je biznis. Sve sam vi\u0161e u to uvjeren.<\/p>\n\n\n\n

                        Kada oru\u017eje postane staro ono se jeftinije prodaje u najsiroma\u0161nije\nzemlje. Nije bitno gdje \u0107e zavr\u0161iti, nisu bitni principi kao ni ljudska prava, nije\nva\u017eno ima li ili nema demokracije, va\u017eno je prodati oru\u017eje i \u0161to vi\u0161e zaraditi\nda bismo mogli obnoviti svoje arsenale oru\u017eja.<\/p>\n\n\n\n

                        Ali \u010dak i kad je oru\u017eje staro, na\u017ealost, jo\u0161 je uvijek smrtonosno. A kad\nizbije rat, oru\u017eje se daje i civilima kod kojih ostaje i mo\u017ee se koristiti kasnije.<\/p>\n\n\n\n

                        Stanovni\u0161tvo se naoru\u017eava da bi branilo domovinu, a na kraju rata svi su\nnaoru\u017eani. Ako nema pravog razoru\u017eanja svi se po\u010dinju bojati drugoga, ne vi\u0161e\ndalekog neprijatelja, nego i susjeda.<\/p>\n\n\n\n

                        Ve\u0107ina kr\u0161\u0107ana \u2013 osim u slu\u010daju ISIS-a \u2013 morala je napustiti Irak, ne\nzbog velikih ratova, ve\u0107 zbog svojih naoru\u017eanih susjeda koji su im postali\nprijetnja, ponekad stvarna, a ponekad hipotetska, ali nitko ne \u017eeli \u010dekati da\nbude prekasno.<\/p>\n\n\n\n

                        Ako se ne provede potpuno razoru\u017eanje stanovni\u0161tva, nikada ne\u0107e biti\nsigurnosti.<\/p>\n\n\n\n

                        Sigurnost, naime, ne pada odozgor i nemogu\u0107e je misliti da se svatko mo\u017ee\nsam osigurati\u2026  tko ima hrabrosti ostati\nna mjestu gdje se ne osje\u0107a za\u0161ti\u0107eno, pa \u010dak ni zakonom?<\/p>\n\n\n\n

                        Primjer. Gospo\u0111a, kr\u0161\u0107anka koja je \u010distila u Nuncijaturi namjeravala je\noti\u0107i u Ameriku. Budu\u0107i da joj je bilo te\u0161ko dobiti vizu koja bi joj omogu\u0107ila odlazak,\npomirila se s ostankom u Bagdadu. Bilo dobro ili lo\u0161e, imala je posao. Sve dok\njoj nije eksplodirala auto bomba u blizini njezine zgrade i ozbiljno joj o\u0161tetila\nstan koji je dijelom i izgorio. Kako bismo je mogli natjerati da ostane? Prije\nnekoliko tjedana saznao sam da je sada sretna u Detroitu.<\/p>\n\n\n\n

                        Voza\u010d Nuncijature u roku od tri mjeseca morao je tri puta promijeniti\nvrata i prozore nakon eksplozija s jednostavnim napravama koje su bile u\nblizini njegove ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

                        Od strane vlade bilo je raznih poku\u0161aja da se ljude potakne na razoru\u017eavanje,\nkao \u0161to je kupovina oru\u017eja, pa \u010dak i slomljenog. Neki su to prihvatili, drugi\nsu opet prodali samo slomljeno oru\u017eje, a dobro si zadr\u017eali.<\/p>\n\n\n\n

                        Dopustite mi, da otvorim zagradu, te odem malo dalje i da se ne ograni\u010dim\nsamo na razmi\u0161ljanje o prisutnosti kr\u0161\u0107ana na Bliskom istoku.<\/p>\n\n\n\n

                        Uvjeren sam da bez istinskog, autenti\u010dnog i globalnog razoru\u017eanja svijeta\nne\u0107e dugo biti. Ne samo zbog nuklearnog oru\u017eja, koje nitko, ka\u017eu, nema\nhrabrosti detonirati (dok ne do\u0111e neki lu\u0111ak), nego i zbog tenkova, dronova,\nkala\u0161njikova ili beretki. Tko je ikada \u010duo za Institut Ujedinjenih naroda za istra\u017eivanje razoru\u017eanja<\/em>? Ipak\npostoji, treba ga osna\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n

                        Dugo sam razmi\u0161ljao trebam li ovo re\u0107i ili ne, da ne ispadnem smije\u0161nim i\nnaivnim pacifistom. <\/p>\n\n\n\n

                        Ohrabrio sam se kada sam pro\u010ditao \u0161to je papa Franjo rekao patrijarhu\nKirilu u videopozivu 16. o\u017eujka. U ovako dramati\u010dnom trenutku koji \u017eivimo (i\njo\u0161 uvijek se pro\u017eivljava) Papa je rekao Patrijarhu koji se s njim slo\u017eio: \u201eCrkva ne smije koristiti jezik politike,\nnego Isusov jezik\u201c. <\/em><\/p>\n\n\n\n

                        Nije\nli Isus rekao: \u201eOnomu tko te udari po\njednom obrazu pru\u017ei i drugi, i onomu tko ti otima gornju haljinu ne krati ni\ndonje\u201c<\/em>? (Lk 6,29), \u201eA ja vam ka\u017eem:\nljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone\u201c<\/em>? (Mt 5,44), \u201eLjubite svoje neprijatelje, dobro \u010dinite\nsvojim mrziteljima\u201c<\/em>? (Lk 6,27), \u201eDoista,\nako vi otpustite ljudima njihove prijestupke, otpustit \u0107e i vama Otac va\u0161\nnebeski. Ako li vi ne otpustite ljudima, ni Otac va\u0161 ne\u0107e otpustiti va\u0161ih\nprijestupaka<\/em>\u201c? (Mt 6,14-15).<\/p>\n\n\n\n

                        Evan\u0111elje\nnije samo za propovijedanje u Crkvi ili za prou\u010davanje u katehezi. Ako to ne\nshvatimo ozbiljno, nastavit \u0107emo se obra\u010dunavati po zakonu najja\u010deg, kao u\nd\u017eungli.<\/p>\n\n\n\n

                        Bezazlenost? Naravno! Ali\nvjerujem, a otkrio sam to upravo u Iraku da moramo biti bezazleno hrabri. Samo \u0107e na\u0161a bezazlenost mo\u0107i razoru\u017eati snagu oholih. Uvjeren sam da su\nljudi poput sv. Franje, Ghandija, Martina Luthera Kinga, Majke Tereze iz\nCalcutte svojom bezazlenom jednostavno\u0161\u0107u pridonijeli vi\u0161e \u010dovje\u010danstvu u\nostvarenju mira od svih teoreti\u010dara pravednog rata i uravnote\u017eenih odnosa\nsnaga.<\/p>\n\n\n\n

                        \"\"<\/figure>\n\n\n\n

                        2. ZAKONODAVNA ZA\u0160TITA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                        Drugo, da bi kr\u0161\u0107ani ostali u\nIraku, ali to se odnosi na sve na Bliskom istoku, potrebna je politika afirmativne akcije<\/em> kako bi im se\nosigurala radna mjesta u dr\u017eavnim i op\u0107inskim uredima. Politike koje pogoduju\nnjihovoj prisutnosti u svijetu rada, zatim pozitivno djelovanje koje favorizira\nili osigurava kvote kao \u0161to se to radi za manjine, nadila\u017eenje nedostataka uzrokovanih\ndiskriminacijom koja postoji, iako nije legalna.<\/p>\n\n\n\n

                        Ira\u010dka vlada u\u010dinila je mnogo u\ntom pogledu, ali uvijek se mo\u017ee u\u010diniti jo\u0161 vi\u0161e. Uklju\u010divanje manjina u dru\u0161tvo,\nkao \u0161to je prihvat migranata ne podrazmijeva se samo po sebi.<\/p>\n\n\n\n

                        Moramo samo pogledati oko sebe. Vrijedno je divljenja ono \u0161to se radi,\n\u010dak i ovdje za prihvat izbjeglica iz Ukrajine. Ali oni koji su prije poku\u0161ali\nprije\u0107i Sredozemlje ili su kucali na na\u0161im granicama, nisu li i oni bili\nizbjeglice? Ljudska bi\u0107a s istim pravima koja su bje\u017eala, barem u velikom broju\nslu\u010dajeva od ratova? Na temelju kojih kriterija prihva\u0107amo jedne, a\nisklju\u010dujemo druge? Rasa? Vjera? I tu \u0107u se zaustaviti\u2026<\/p>\n\n\n\n

                        3. OBRAZOVANJE <\/strong><\/p>\n\n\n\n

                        Tre\u0107e. Budu\u0107i\nda nije dovoljno dobro zakonodavstvo jer je nemogu\u0107e posti\u0107i razoru\u017eanje bez\nodgovaraju\u0107e pripreme, va\u017ean je odgoj za toleranciju<\/strong> ali i odgoj i\nobrazovanje za toleranciju u \u0161kolama, kao \u0161to je ovdje na Zapadu, odgoj i\nobrazovanje pripadnika manjina i njihovo uklju\u010divanje u dru\u0161tvo, napose onih\nkoji su nedavno pristigli. <\/p>\n\n\n\n

                        Jednako tako povijesne\nknjige moraju se prilagoditi jer one u opticaju, ka\u017eu mi, gotovo potpuno\nzanemaruju predislamsku povijest (asirsku, sumersku, babilonsku i kasnije kr\u0161\u0107ansku)\nu Iraku, koja je tako\u0111er vrlo bogata. Sve kr\u0161\u0107anske i nekr\u0161\u0107anske manjine kao \u0161to su Jezidi,\nSabejci i Mandejci postojale su prije dolaska Islama. <\/p>\n\n\n\n

                        \"\"<\/figure>\n\n\n\n

                        ZNAKOVI\nNADE<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                        \u010cekaju\u0107i razoru\u017eanje, zakonodavnu za\u0161titu i plodove obrazovanja, potrebno\nje u me\u0111uvremenu prije\u0107i na konkretno djelovanje. Ne\u0161to se kre\u0107e u tom smjeru.<\/p>\n\n\n\n

                                 Na podru\u010dju obrazovanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                        \u010cini mi se pozitivnim znakom da su neki \u0161ijitski intelektualci iz grada\nNajafa gdje \u017eivi \u0161ijitski veliki Ajatolah Al Sistani zatra\u017eili intervenciju\nVatikana kako bi istra\u017eili preko 70 kr\u0161\u0107anskih arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta u okolici\ntog grada. <\/p>\n\n\n\n

                        Ponovno otkrivanje korijena vlastite povijesti, umjesto sakrivanja mo\u017ee\npridonijeti ve\u0107oj toleranciji.<\/p>\n\n\n\n

                        To je prvi korak prema obrazovanju koje po\u0161tuje manjine. <\/p>\n\n\n\n

                        Obrazovanje oblikuje mentalitet. <\/p>\n\n\n\n

                                 U podru\u010dju rada<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                        Kako bi se kr\u0161\u0107anima osigurao posao grade se dvije bolnice u gradovima i\n\u010detvrtima s velikim brojem kr\u0161\u0107anskog stanovni\u0161tva, jedna u Erbilu, glavnom\ngradu Kurdistana, a druga u Quaraqoshu glavnom gradu ravnice Ninive.<\/p>\n\n\n\n

                        U Erbilu je prije nekoliko godina osnovano i katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te, a u\ncijelom Iraku u tijeku je povrat mnogih \u0161kola koje je prethodni re\u017eim oduzeo\nkr\u0161\u0107anima od \u017eupa i redovni\u010dkih dru\u017ebi, itd…<\/p>\n\n\n\n

                        To su konkretne geste koje nude alternative bijegu.<\/p>\n\n\n\n

                                 Na polju proro\u0161tva <\/strong><\/p>\n\n\n\n

                        Pokre\u0107e se i ne\u0161to na podru\u010dju koje bismo mogli definirati kao \u201eproro\u0161tvo\u201c,\nodnosno oni koji poku\u0161avaju otvoriti nove putove za mir u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

                        \"\"<\/figure>\n\n\n\n