{"id":54665,"date":"2022-03-24T10:59:26","date_gmt":"2022-03-24T09:59:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54665"},"modified":"2022-03-24T10:59:30","modified_gmt":"2022-03-24T09:59:30","slug":"zadar-marulic-u-klasicnoj-gimnaziji-ivana-pavla-ii-zadar-500-godina-judite","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54665","title":{"rendered":"ZADAR: \u201eMaruli\u0107 u Klasi\u010dnoj gimnaziji Ivana Pavla II. Zadar \u2013 500 godina Judite\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Prigodnim programom \u201eMaruli\u0107\nu Klasi\u010dnoj gimnaziji Ivana Pavla II. Zadar – 500 godina Judite\u201c u\u010denici i\nprofesori Klasi\u010dne gimnazije Ivan Pavao II. Zadar obilje\u017eili su u utorak, 22.\no\u017eujka na Trgu Serdara Stojana Jankovi\u0107a ispred svoje \u0161kole u Zadru Godinu\nMarka Maruli\u0107a.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Klasi\u010dna gimnazija\nIvana Pavla II. Zadar prepoznata je na dr\u017eavnoj razini za prigodno\nobilje\u017eavanje Maruli\u0107eve godine jer su upravo toj \u0161koli Agencija za odgoj i\nobrazovanje i Dru\u0161tvo profesora hrvatskoga jezika povjerili da prigodnim\nprogramom obilje\u017ei Godinu Marka Maruli\u0107a <\/em>ina dr\u017eavnoj razini.<\/em> <\/p>\n\n\n\n

\u201ePonosni smo da je i Zadar Maruli\u0107ev\ngrad\u201c poru\u010dili su gimnazijalci tijekom ve\u010deri, istaknuv\u0161i  povezanost Zadra s va\u017enim djelom Judite<\/em>. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sadr\u017eaj prigodnog\nprograma napisala je Mirela Zub\u010di\u0107, prof. Hrvatskog jezika u Klasi\u010dnoj\ngimnaziji, uz suradnju Damira Sikiri\u0107a, tako\u0111er prof. Hrvatskog jezika u\nGimnaziji. Kroz program su vodili u\u010denici Nika Radeti\u0107 i Petar Lisica. Tijekom\nve\u010deri gimnazijalci su predstavili Maruli\u0107a i autenti\u010dnom recitacijom\nMaruli\u0107evih stihova, istaknuli su u \u010demu je njegov zna\u010daj i mjesto u hrvatskoj\ni europskoj knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU Zadru kao va\u017enom i najstarijem\nhumanisti\u010dko – renesansnom sredi\u0161tu Maruli\u0107 je imao svoje \u010ditatelje. Nije\nslu\u010dajno da se i sada u Znanstvenoj knji\u017enici Zadar kao raritet \u010duva jedan od dva\nprimjerka prvog izdanja Judite <\/em>i\ndevet Maruli\u0107evom rukom ispisanih heksametara, a u Dr\u017eavnom arhivu Zadar\nMaruli\u0107eva vlastoru\u010dno napisana oporuka\u201c istaknula je prof. Zub\u010di\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Akademija je po\u010dela emitiranjem audio\nsnimke ‘Iz posvete Juditi’. Tom Maruli\u0107evom posvetom po\u010dinje Judita<\/em>, prvi umjetni\u010dki ep u hrvatskoj\nknji\u017eevnosti napisan 1501. na starohrvatskom \u010dakavskom jeziku u dvostruko\nrimovanim dvanaestercima. Maruli\u0107evo sredi\u0161nje djelo Judita<\/em> je kamen temeljac hrvatske knji\u017eevnosti. Judita<\/em> je objavljena u Veneciji 1521.\ngodine. Za Maruli\u0107evog \u017eivota do\u017eivjela je tri izdanja u 18 mjeseci, \u010dime se ve\u0107\ntada potvr\u0111uje zna\u010dajno mjesto hrvatske kulture u europskim okvirima. Ve\u0107ina\nMaruli\u0107evih djela prevedena su na svjetske jezike, \u010ditana su \u0161irom svijeta i\npostala su prvi svjetski bestseleri. Neka su tiskana vi\u0161e od sedamdeset puta.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Marko Maruli\u0107 je\nklasik i otac hrvatske knji\u017eevnosti koji je prepoznat i izvan hrvatskih granica\nkao istaknuti predstavnik europskog humanizma i renesanse. Napisao je brojna\nlirska, epska, dramska i teolo\u0161ka djela, pisana na hrvatskom, latinskom i\ntalijanskom. Najzna\u010dajnija djela su De institutione bene vivendi per exempla\nsanctorum – Upu\u0107ivanje u \u010destit \u017eivot po primjerima svetaca; Evangelistarium \u2013\nEvan\u0111elistar; Quinquaginta parabolae – Pedeset pri\u010da; De humilitate et gloria\nChristi – O poniznosti i slavi Kristovoj; Davidijada, Tu\u017een\u2019je grada\nHjerozolima, Judita, Suzana i druga.                   <\/p>\n\n\n\n

Gimnazijalci su\nistaknuli da su Maruli\u0107evu Instituciju <\/em>i\nEvan\u0111elistar<\/em> \u010ditali sveci Franjo\nKsaverski, Franjo Sale\u0161ki, Ignacije Lojola, francuska kraljica Margareta\nNavarska, engleski kralj Henrik VIII., njegov kancelar Thomas Moore i mnogi\ndrugi.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Maruli\u0107 je rado\nisticao domoljublje i o\u010ditovao ga u svojim djelima te je svom imenu dodao\nSpalatensis Delmata, Spli\u0107anin Dalmatinac. Vrijeme izme\u0111u 15. i 16. st. u kojem\nje \u017eivio nesigurno je povijesno razdoblje, osobito nakon Krbavske bitke kad se\nturska osvajanja pribli\u017eavaju Splitu. U mnogim djelima Maruli\u0107 je o\u010ditovao\nhumanisti\u010dko zanimanje za povijest te domoljubnu zabrinutost zbog osmanskih\nosvajanja i razjedinjenosti kr\u0161\u0107anske Europe. Zato je uputio potresan apel za\nop\u0107e ujedinjenje kr\u0161\u0107ana u obliku poslanice papi Hadrijanu VI. te je ispjevao\npoznatu Molitvu suprotivu Turkom<\/em> \u010dije\nje odlomke recitirao u\u010denik Niko Niki\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU \u017eelji da\nohrabri Spli\u0107ane i gra\u0111ane drugih dalmatinskih gradova da se odupru\nosmanlijskoj opasnosti, Maruli\u0107 je napisao prvi hrvatski umjetni\u010dki ep Juditu.\nNa biblijsko-vergilijanskim temeljima slijedi na\u0161e srednjovjekovne pjesnike\nza\u010dinjavce na \u010dakavskom narje\u010dju. Ep alegorijski prikazuje starozavjetnu pri\u010du\no \u017eidovskoj junakinji Juditi koja svojom hrabro\u0161\u0107u spa\u0161ava rodni grad Betuliju\nod asirsko \u2013 babilonske opsade. Mlada i pobo\u017ena udovica Judita, s pouzdanjem u\nBoga odlazi u asirski logor, ljepotom i rje\u010dito\u0161\u0107u zavodi mo\u0107nog vojskovo\u0111u\nHoloferna te mu nakon pijane no\u0107i odsije\u010de glavu njegovim ma\u010dem i spasi\nBetuliju\u201c rekla je prof. Zub\u010di\u0107. Klju\u010dne dijelove epa izveo je u\u010denik Petar\nBrnin. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Da je Juditina poruka namijenjena svim\nuzrastima pokazali su i u\u010denici 5. razreda Katoli\u010dke osnovne \u0161kole Ivo Ma\u0161ina\n\u010diju je recitaciju Slikovnica Judita<\/em> pripremila u\u010diteljica Ivana Su\u010di\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Osim u Juditi<\/em>, Maruli\u0107 u brojnim pjesni\u010dkim\nstihovima promi\u0161lja o svijetu. Poput \u010dovjeka njegovog vremena i sami se ponekad\nu na\u0161em svijetu susre\u0107emo s njegovim sjenama, varkama i ku\u0161amo njegovu\nispraznost. \u201eSvit je ta\u0161\u0107ina. Ta\u0161\u0107ina od ta\u0161\u0107in i sve je ta\u0161\u0107ina, ovi svit jest\nosin i magla i hina\u201c pisao je Maruli\u0107. Uz poruku da \u201e\u010dovjekovu tamu obasjavaju\nzrake svjetlosti zvijezde Danice, na\u0161e nebeske majke Divice Marije\u201c, u\u010denica\nEma Skro\u010de recitirala je Maruli\u0107evu pjesmu Divici Mariji.<\/p>\n\n\n\n

U mislima na stradale u Ukrajini,\nizmoljena je molitva sv. Ivana Pavla II. za mir u svijetu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Maruli\u0107 je bio izvrstan poznavatelj\nBiblije, poznat po sveta\u010dkom \u017eivotu i kr\u0161\u0107anskim krepostima. Bio je pripadnik\nduhovnog pokreta Katoli\u010dke Crkve Devotio Moderna i smatra se prototipom\nmodernog laika.<\/p>\n\n\n\n

Maruli\u0107 je bio svestrani erudit.\nZanimao se za povijest, politiku, arheologiju, epigrafiku. Bavio se\nslikarstvom, izra\u0111ivao drvoreze, napisao je prvi turisti\u010dki vodi\u010d o Splitu. Smatra\nse i tvorcem rije\u010di psihologija, da je upravo Maruli\u0107 prvi upotrijebio termin\npsihologija. Prvi je preveo dijelove Danteove komedije na latinski, prvi je\nprevodio Petrarcu na hrvatski jezik. <\/p>\n\n\n\n

Nadahnuti Maruli\u0107evim kr\u0161\u0107anskim\nhumanizmom koji nije zaboravljao potrebe \u010dovjeka, u\u010denici su organizirali\nhumanitarnu akciju za devetero\u010dlanu obitelj Tori\u0107. Na \u0161tandu su se mogle kupiti\nrukotvorine u\u010denika Klasi\u010dne gimnazije i u\u010denika Katoli\u010dke O\u0160 Ivo Ma\u0161ina.<\/p>\n\n\n\n

Posjetitelji su davali nov\u010dani prilog za rukotvorinu, a\nzauzvrat su izabrali u\u010deni\u010dki rad na temu korizme i Uskrsa. Prikupljenim sredstvima\npomogla se obitelj Matea Tori\u0107a, samohranog oca osmero djece \u010dija je mlada\nsupruga preminula od zlo\u0107udne bolesti. Tata Mateo zahvalio je u ime djece Klasi\u010dnoj gimnaziji i\nsvima \u201ena dobro\u010dinstvima i ljubavi koju su im pru\u017eili, daju\u0107i im tako vjetar u\nle\u0111a\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Skladbu Etida iz opusa 72. br. 2 u g \u2013\nmolu za glasovirom je izvela u\u010denica Veronika Vi\u0161nji\u0107. Jeronim Pe\u0161a za\nsaksofonom izveo je skladbu Spiritual et danse exotique, Jeana Avignona. <\/p>\n\n\n\n

\u0160kolski zbor pod vodstvom Grge Ivkovi\u0107a\nizveo je pjesmu Neka cijeli ovaj svijet <\/em>iz\nmjuzikla Jalta, Jalta.<\/em> <\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u posjetiteljima je bio i zadarski nadbiskup\n\u017delimir Pulji\u0107. Izrazio je \u201eosje\u0107aj\nponosa i zahvalnosti Bogu za Maruli\u0107a kao velikog znanstvenika, knji\u017eevnika,\nrodoljuba, \u0161to pripadamo istom narodu kojem je Maruli\u0107 pripadao i kojega je\npuno volio. To se vidi i u djelu Judita <\/em>u\nkojem je prikazao onda\u0161nje stanje opasnosti za Hrvatsku i za Europu te je\npokazao koliko ima pouzdanja u transcedenciju, u Boga i ima \u017eelju da zavlada\nmir u svijetu\u201c poru\u010dio je mons. Pulji\u0107. Rekao je da je ponosan na u\u010denike\nKlasi\u010dne gimnazije \u0161to su posvetili toliko vremena prou\u010davanju toga na\u0161eg\nvelikog sina. \u010cestitao je u\u010denicima na izvedbama i raznolikosti njihovog kulturno – glazbenog programa.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Najavljeno je da se \u0161kolske godine\n2022.\/2023. Klasi\u010dna gimnazija Ivan Pavao II. pove\u0107ava za jedno odjeljenje. Uz\npostoje\u0107i klasi\u010dni program, u \u0161koli \u0107e biti otvoren i jedan op\u0107i gimnazijski\nsmjer.  <\/p>\n\n\n\n

U doga\u0111aju su sudjelovali u\u010denici i njihovi roditelji,\nprofesori, dr. don Ante Sori\u0107, ravnatelj Klasi\u010dne gimnazije, don Roland Jeli\u0107,\nravnatelj Katoli\u010dke osnovne \u0161kole Ivo Ma\u0161ina i don Ante Dra\u017eina, ravnatelj\nNadbiskupskog sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

Nakon programa na Trgu, posjetitelji su razgledali izlo\u017ebu u\u010deni\u010dkih\nradova na prvom katu Gimnazije o temi Maruli\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

Maruli\u0107, uomo universale<\/em>, svestrani renesansni \u010dovjek, nadahnuo je u\u010denike,\nprofesore i djelatnike Klasi\u010dne gimnazije Ivana Pavla II. koji su, potaknuti\nbrojnim Maruli\u0107evim talentima, u Maruli\u0107evoj godini vi\u0161e istra\u017eivali o njegovom\n\u017eivotu i stvarala\u0161tvu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zna\u010dajnu obljetnicu Maruli\u0107evog\nprvotiska Judite<\/em> gimnazijalci su obilje\u017eili\nna \u0161kolskoj razini u nastavi tijekom cijele \u0161kolske godine. U \u0161kolskom\nme\u0111upredmetnom i interdisciplinarnom projektu pod nazivom Marko Maruli\u0107 – hrvatski i svjetski stvarala\u010dki genij<\/em> klasi\u010dari su\nprovodili \u0161kolske i izvan\u0161kolske aktivnosti po pojedinim predmetima. <\/p>\n\n\n\n

\u201eHtjeli smo da u\u010denici vide da je\nMaruli\u0107 zaista stvarala\u010dki genij, ne samo hrvatski, nego i europski i svjetski\ngenij, kako smo i naslovili na\u0161 projekt. Mi smo zahvaljuju\u0107i Maruli\u0107u i drugim\nna\u0161im knji\u017eevnicima ve\u0107 tada bili dio europske kulture, dio Europe. I danas to\ndokazujemo, ali te \u010dinjenice su o\u010digledne upravo s obzirom na vrijednu hrvatsku\nknji\u017eevnu ba\u0161tinu\u201c istaknula je prof. Zub\u010di\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Gimnazijalci su uo\u010dili va\u017enost\nMaruli\u0107a u mnogim podru\u010djima te su u sklopu toga projekta njegovo stvarala\u0161tvo\nprikazali u razli\u010ditim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n

Produbljivali su prou\u010davanje\nMaruli\u0107evih knji\u017eevnih djela, scenski ih interpretirali, prevodili na strane\njezike, upoznali vrijeme u kojem je \u017eivio, izra\u0111ivali stripove, panoe, plakate,\nrazmatrali njegove moralne upute, povezali ih sa \u017eivotom mladih danas. Neke su predstavili\nu preklopnim podsjetnicima, slikali su, radili iluminacije. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na satovima Hrvatskog jezika u\u010denici su\nprodubljivali znanje o Maruli\u0107evom knji\u017eevnom stvarala\u0161tvu, pojedina\u010dno i\nskupno interpretirali su dijelove Judite<\/em>,\nscenski ga uprizorili. U\u010denici su savladali i jezi\u010dnu barijeru. Judita<\/em> je prepjevana na suvremeni\nHrvatski jezik pa su se poslu\u017eili i tim prepjevom, ali su i u izvorniku \u010ditali Juditu<\/em> na splitskoj \u010dakav\u0161tini 16. st. <\/p>\n\n\n\n

\u010citanje Judite <\/em>na staroj hrvatskoj \u010dakav\u0161tini u\u010denicima je \u201edaleko, ali nije\nstrano. Zahvaljuju\u0107i na\u0161im kurikulumima i programu u\u010denici su upoznati s\nMaruli\u0107em, mi smo Juditu<\/em>\nosuvremenili, prevodili, radili smo stripove, pirografiju. Tako smo doveli\nMaruli\u0107a i Juditu <\/em>u 21. st.\u201c rekao je\nprof. Sikiri\u0107, istaknuv\u0161i da je Maruli\u0107eva Judita\n<\/em>i danas aktualna. \u201eSituacija gdje se jedan mali narod suprotstavlja velikom\nnarodu aktualna je opet sada, na\u017ealost, u ratu u Ukrajini. Povijest se,\nna\u017ealost ponavlja. Drugi su narodi posrijedi, ali ista je situacija, kao \u0161to je\nopisana u Juditi<\/em>. Uz Bo\u017eju pomo\u0107,\nnadamo se miru\u201c poru\u010dio je prof. Sikiri\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Gimnazijalci su radili stripove o temi Judite<\/em> i Davidijade<\/em> na hrvatskom, latinskom, \ntalijanskom  i engleskom jeziku. Prevodili\nsu odlomke Judite <\/em>na engleski i\ntalijanski i prikupljali podatke o Maruli\u0107evim prijevodima na svjetske jezike.<\/p>\n\n\n\n

U nastavi Latinskog jezika pro\u0161irili\nsu znanja o hrvatskim latinistima. U enigmatskim aktivnostima stvarali su i\nrje\u0161avali rebuse, slagalice, kri\u017ealjke, \u010ditali odlomke iz Maruli\u0107evih latinskih\ndjela. Potaknuti na\u010dinom kako je pisao i Maruli\u0107, pisali su i vlastite stihove\ns akrostisima. <\/p>\n\n\n\n

U Glazbenoj umjetnosti istra\u017eivali su\nglazbena zbivanja hrvatske i europske renesanse. U sklopu Povijesti upoznali su\npovijesni kontekst Maruli\u0107evog vremena i izradili pano o temi turskih osvajanja\nu Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Na Vjeronauku su saznavali o Maruli\u0107u\nkao teolo\u0161kom piscu koji jenagla\u0161avao\nunutarnju pobo\u017enost i nasljedovanje Krista u muci i poniznosti te su radili preklopnike\ns Maruli\u0107evim mislima koje su aktualne i danas.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U\u010denici su upoznali njegove moralne\nupute i razmatrali o mogu\u0107nostima primjene na \u017eivot mladih danas. Izradili su i\nprigodne strani\u010dnike.<\/p>\n\n\n\n

Informati\u010dka znanja primijenili su u\ndigitalnoj izradi plakata o temi Maruli\u0107a. U radionici Likovne umjetnosti\nslijedili su tragove Maruli\u0107a slikara, rukom su ispisivali i iluminirali\nodlomke Maruli\u0107evih tekstova, Judite,\nDavidijade<\/em> i Molitve<\/em> suprotive Turkom.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u0160kolska knji\u017enica potaknula je izradu\npirografskih uradaka. To je gravura u drvu na temu Maruli\u0107eve biografije, jer i\nMaruli\u0107 se bavio drvorezom. <\/p>\n\n\n\n

U\u010denici su posjetili Znanstvenu\nknji\u017enicu  i Dr\u017eavni arhiv Zadar, gdje su\nse upoznali s va\u017enim Maruli\u0107evim raritetima.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Obilje\u017eavanje Godine Marka Maruli\u0107a<\/em> po\u010delo\nje u Maruli\u0107evom rodnom Splitu, a zatvaranje Godine<\/em> \u0107e biti u travnju u Zadru. Osim na \u0161kolskoj razini u\nobilje\u017eavanju Maruli\u0107eve godine<\/em>, Klasi\u010dna gimnazija Ivana Pavla II.\nZadar aktivno \u0107e sudjelovati i u sredi\u0161njoj proslavi zatvaranja Maruli\u0107eve\ngodine <\/em>u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

\u201ePonosni smo\ni radosni zbog toga. Obilje\u017eavanje Maruli\u0107eve\ngodine<\/em> na razini grada Zadra je 20. travnja, a zavr\u0161etak Maruli\u0107eve godine<\/em> na dr\u017eavnoj razini\nodr\u017eava se 21. travnja u Znanstvenoj knji\u017enici Zadar gdje \u0107emo pokazati sve \u0161to\nsmo radili u sklopu projekta na \u0161kolskoj razini, u \u0161to su se uklju\u010dili na\u0161i\nprofesori u Gimnaziji. Judita je suvremena. Maruli\u0107 je suvremen. Maruli\u0107eva\nporuka je univerzalna za sve prostore i za sva vremena. Judita toliko toga i\ndanas ima re\u0107i svakom \u010dovjeku, na\u0161im mladima, o smislu \u017eivota. Judita je\npoticaj na smisleni \u017eivot. Ona je poticaj da ono \u0161to radimo ne radimo samo za\nsebe, nego da radimo i za op\u0107e dobro. To je i u skladu s motom na\u0161e Gimnazije,\nda gradimo, ‘Stvarajmo zajedno bolji svijet’.<\/p>\n\n\n\n

Povodom 500. godi\u0161njice tiskanja Judite<\/em>, Hrvatski sabor je\n9. travnja 2021. donio Odluku o progla\u0161enju 2021. Godinom Marka Maruli\u0107a<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prigodnim programom \u201eMaruli\u0107 u Klasi\u010dnoj gimnaziji Ivana Pavla II. Zadar – 500 godina Judite\u201c u\u010denici i profesori Klasi\u010dne gimnazije Ivan …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":54666,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/P1016460-1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54665"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54665"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54665\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54716,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54665\/revisions\/54716"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54666"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54665"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54665"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54665"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}