{"id":54431,"date":"2022-03-13T16:22:50","date_gmt":"2022-03-13T15:22:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54431"},"modified":"2022-03-13T17:04:05","modified_gmt":"2022-03-13T16:04:05","slug":"zadar-predstavljanje-monografije-o-katedrali-sv-stosije-dr-ivo-babic-katedrale-su-slika-nasih-vjerovanja-molitve-i-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54431","title":{"rendered":"ZADAR: PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE O KATEDRALI SV. STO\u0160IJE – Dr. Ivo Babi\u0107: Katedrale su slika na\u0161ih vjerovanja, molitve i povijesti"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kao jedan od\npredstavlja\u010da monografije \u2018Katedrala u Zadru \/ I \u2013 Sv. Sto\u0161ija \u2013 Katedrala sv.\nAnastazije u Zadru\u2019 autora prof. dr. Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a, na sve\u010danoj akademiji 7.\no\u017eujka u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru, njen recenzent prof. dr. Ivo Babi\u0107, u\nosvrtu na zadarsku prvostolnicu govorio je i duhovnom zna\u010denju katedrale za jedan\ngrad i narod.<\/p>\n\n\n\n

\u201eUz zidine,\nkatedrale su najve\u0107i napor jedne komune, jednog grada. Trebalo je fizi\u010dke,\nduhovne i materijalne energije za izgraditi ih. Ali, katedrale nisu samo\narhitektonski trodimenzionalni objekti, kamena masa. Katedrale su projekcije iz\nn-dimenzionalnih svjetova u na\u0161 prostor. U zidovima katedrale jo\u0161 uvijek su\nimpregnirane molitve. Katedrala sv. Sto\u0161ije je projekcija, vizualizacija na\u0161ih\nvjerovanja, na\u0161ih strahova, cijele zadarske povijesti. Koliko puta se tu molilo\nza vrijeme svih mogu\u0107ih nevolja i neda\u0107a, haranja, ratova, kri\u017earskih ratova,\nugarsko \u2013 mleta\u010dkih ratova, do zadnjih u Domovinskom ratu\u201c rekao je dr. Babi\u0107, dodav\u0161i\nda je povijest prisutna u nama, u na\u0161em mentalitetu. <\/p>\n\n\n\n

\u201eSretna faza u\npovijesti Dalmacije bilo je doba njene komunalne autonomije. Katedrale nastaju\nu  12. i 13. st. U to doba preina\u010duje se\ni zadarska katedrala koja je postala malena, pa se pro\u0161irila prema zapadu.\nPrilikom pro\u0161irenja, graditelji su \u010dak prenijeli motive koji su postojali i na\npro\u010delju stare katedrale. Svijet 13. st. bitno je odredio dana\u0161nji izgled\nkatedrale\u201c rekao je dr. Babi\u0107, istaknuv\u0161i naizmjeni\u010dni ritam stupova u\nkatedrali, vijenac stupova, ritam A, B koji je svojstven romani\u010dkom stilu 12. i\n13. st. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eU romani\u010dkom stilu\nsagra\u0111ena su u katedrali sv. Sto\u0161ije i tri portala sa svojim reljefima i svojim\nkipovima. U katedrali sv. Sto\u0161ije nazo\u010dne su i ostale faze, stilovi od gotike u\nnajljep\u0161im dalmatinskim korskim klupama. Postojala je jedna grada sa\nstrukturama sa\u010duvana u zbirci Nadbiskupije. Nazo\u010dna je i renesansa, oltari su\niz doba baroka. A zvonik katedrale sv. Sto\u0161ije u dana\u0161njem obliku dogra\u0111en je u\n19. st. I to ga je izgradio engleski arhitekt Thomas Jackson. On je napisao\nlucidnu sintezu o dalmatinskoj umjetnosti. Projektirao je mnoge neogoti\u010dke\nzgrade u Oxfordu. Dakle, on nije bio bilo tko\u201c rekao je dr. Babi\u0107, u tom\nkontekstu istaknuv\u0161i: \u201eNa\u0161i biskupi, na\u0161 kler i pu\u010danstvo, imali su ukusa\nzvati, anga\u017eirati, kupovati najvrjednije umjetnine, pa je sve\u0107enik Mato\u0161i\u0107\nnabavio \u010dak slike renesansnog slikara Vittorea Carpaccia\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predava\u010d je naglasio\nveliki doprinos dr. Ve\u017ei\u0107a u prou\u010davanju najstarije povijesti katedrale sv.\nSto\u0161ije, ali i kr\u0161\u0107anstva u Zadru. Naime, pokraj katedrale, na mjestu njene\ndana\u0161nje sakristije, dr. Ve\u017ei\u0107 na\u0161ao je tragove najstarijih kr\u0161\u0107anskih\nsveti\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

\u201eKatedrala sv.\nSto\u0161ije gra\u0111ena je u fazama, a povijest je nazo\u010dna i u njenoj prostornoj\norijentaciji. Uz veliki poganski trg nalazili su se hramovi poganskih bogova.\nTu u jednoj taberni<\/em>, danas bismo\nrekli du\u0107anu\/gostionici, <\/em>na\u0161ao je\ntragove jednog oratorija, prvog sveti\u0161ta, okupljali\u0161ta kr\u0161\u0107ana sa svim njihovim\nsimbolima. Na\u0161ao je do visine zida triforu, na\u0161ao je mozaike. Njegov doprinos\nje i opisivanje matrice, podloge koja je odredila zgradu katedrale. Ta zgrada\nnalazi se izme\u0111u glavnog anti\u010dkog trga, dakle grada s najvi\u0161im statusom u\nrimsko doba i glavne ulice. Taj polo\u017eaj odredio je i smje\u0161taj prelijepe\nzadarske bazilike koja ve\u0107 postoji u kasnoanti\u010dko, ranokr\u0161\u0107ansko doba. Iz toga\ndoba sa\u010duvani su i pojedini detalji, stupovi i njene proporcije. Duboka apsida\nkatedrale sv. Sto\u0161ije tipi\u010dna je za ranokr\u0161\u0107ansko doba i tu su na\u0111eni tragovi\nranokr\u0161\u0107anskog zida\u201c rekao je dr. Babi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Ve\u017ei\u0107 nije samo\npovjesni\u010dar, nego i konzervator. Njegov stru\u010dni rad imao je udjela i u\nuzdr\u017eavanju katedrale, odnosno u bitnom poznavanju njene povijesti. \u201eKao\nkonzervator, prof. Ve\u017ei\u0107 oslu\u0161kivao je kako katedrala sv. Sto\u0161ije di\u0161e. Zgrade\ndi\u0161u, i one su u funkciji vremena. Treba ih popravljati, njegovati i on ih je\ngodinama bri\u017eno prou\u010davao, popravljao i brinuo se o njihovoj sudbini. Prof.\nVe\u017ei\u0107 pomno je prebirao sve katedralne stupove koji su fascinantni. Dio stupova\nje iz pretkr\u0161\u0107anske faze. Stupovima zadarske katedrale koji su od bijelog i\nzelenog mramora divio se i car i pisac Konstantin Porfirogenet \u010dije je djelo\njedno od glavnih izvora za ranu hrvatsku povijest. Car je smatrao va\u017enim spomenuti\nte stupove od kojih su neki, otkrio je Ve\u017ei\u0107, zavr\u0161ili u crkvi sv. Kr\u0161evana.\nProu\u010dio je sve ulomke, spolije (dio starije gra\u0111evine upotrijebljen kao\ngra\u0111evni materijal za novu gra\u0111evinu. Naj\u010de\u0161\u0107e su to bili kameni blokovi,\nkapiteli, ulomci reljefa, nap.). Fascinantna je ta povijest koja je prisutna u krhotinama,\nulomcima katedrale\u201c poru\u010dio je dr. Babi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U promatranju zadarske\nkatedrale, \u201emo\u017ee se govoriti i o semanti\u010dkim \u0161umovima. \u0160ume poruke, natpisi,\nspolije. Blizu apside ugra\u0111ena je anti\u010dka spolija iz poganskog doba koja\nprikazuje nesta\u0161no dijete nagnuto u pti\u010dje gnijezdo. Taj motiv nadahnuo je\njednog kipara u Srednjem vijeku da napravi isti taj prizor i na portalu\nkatedrale u 13. st.\u201c rekao je predava\u010d.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pojava ove Monografije\no katedrali poti\u010de i na misli o sudbini Zadra tijekom bremenite povijesti\nvelikih prevrata koje je grad do\u017eivljavao. \u201eZadar je grad kao feniks. Koliko\nputa poru\u0161en, zaista se iz pepela obnavljao. Bilo je toliko tu\u017enih vremena,\npogotovo nakon Drugog svjetskog rata kad je bio bombardiran, i obnovio se! Danas\nljudi ne znaju \u0161to su to simboli\u010dne funkcije. Ja mislim da je Zadar opstao i\nzahvaljuju\u0107i relikvijama, svojim predajama i pri\u010dama. I ova Monografija zna\u010di\nnovu renesansu Zadra. Sa svim svojim diskontinuitetima, te\u0161kim ru\u0161enjima,\nprekidima, Zadar se obnovio i psihi\u010dki. Obnovila se njegova memorija. Memorija\nje krhka, a ipak je nu\u017ena, pojedincu i grupi. Jer ljudi, narod bez pam\u0107enja, ne\npostoje. Bojimo se skleroze, ali postoje i nacionalne skleroze. Ne mo\u017ee biti\ngorega od toga\u201c upozorio je dr. Babi\u0107, rekav\u0161i da je ta knjiga i trag duhovne\nobnove. <\/p>\n\n\n\n

Njome se \u201eobnavlja i\nstvara kontinuitet te tanke niti izme\u0111u pro\u0161losti i budu\u0107nosti. Jer, tko nema\nvektor prema budu\u0107nosti, nema osje\u0107aj du\u017enosti i obaveze prema svojoj neposrednoj\n\u017eivotnoj sredini. Kad se danas vidi mladost iz grada, iz zale\u0111a, s otoka, kako\nsjedi na anti\u010dkim ru\u0161evinama iza katedrale, one zra\u010de pro\u0161lo\u0161\u0107u i vrijedno\u0161\u0107u\u201c\nrekao je dr. Babi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predava\u010d je \u010destitao\nautoru na Monografiji koja je \u201epravo znanstveno djelo, \u017eivotno djelo dr. Pavu\u0161e\nVe\u017ei\u0107a. Ona je na nivou dana\u0161nje filologije i dana\u0161nje znanosti. Knjiga je\nkompletni dosje<\/em>. Sve \u0161to se mo\u017ee re\u0107i\no Zadru, sve je tu sabrano u smislenom okviru, s ogromnom bibliografijom, s\nodli\u010dnim grafi\u010dkim prilozima, zaista vrijedno djelo\u201c istaknuo je dr. Babi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Zahvalio je i\n\u010destitao autorima i Zadarskoj nadbiskupiji kao nakladniku toga izdanja. Dr.\nBabi\u0107 podsjetio je i na druge monografije iz edicije ‘Umjetni\u010dka ba\u0161tina\nZadarske nadbiskupije’, \u010dijih su pet izdanja: Kiparstvo I i II., Zlatarstvo, Slikarstvo,\nGraditeljstvo i sinteza navedenoga, sredinom prvog desetlje\u0107a 2000. izdane u\nnakladi Zadarske nadbiskupije na inicijativu blagopokojnog zadarskog nadbiskupa\nIvana Pren\u0111e.                                     <\/em><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U predstavljanje Monografije\no katedrali sv. Sto\u0161ije uveo je dr. Zdenko Dundovi\u0107, \u010dlan Uredni\u010dkog vije\u0107a u\nizdanju te Monografije. <\/p>\n\n\n\n

\u201eKroz zadarsku\nkatedralu izgra\u0111ivale su se generacije sve\u0107enika, biskupa, vjernika. Ispod\nna\u0161ih nogu podno katedrale nalaze se zemni ostaci tolikih gra\u0111ana Zadra,\nsve\u0107enika i biskupa, \u0111akona. Du\u017eni smo tim ljudima zahvalnost. Monografija je i\nsje\u0107anje na te ljude. Bilo je kroz na\u0161u pro\u0161lost jako svetih ljudi,\nsamozatajnih, o kojima povijest ne pri\u010da, o njima se ne pi\u0161u knjige i znanstveni\n\u010dlanci, a u mnogo\u010demu su imali ono \u0161to je najbitnije – ljubav prema katedrali\u201c\nrekao je dr. Dundovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Istaknuo je da je\nMonografija o katedrali sv. Sto\u0161ije sveobuhvatno djelo, \u201eznak te ljubavi i\nsvima koji danas \u017eive u Zadru i koji \u0107e nakon nas \u017eivjeti – da vole svoj grad,\nda vole svoju katedralu i da vole svoju Crkvu. Crkva je sveta i gre\u0161na. Sveta\njer joj je Isus glava, a gre\u0161na jer mi neki put mislimo da smo mi glava, a nije\ntako. Neka nam Bog da mudrosti da u izazovnim vremenima, kakvih je uvijek tijekom\npovijesti bilo, budemo nositelji te ljubavi: prema Crkvi, katedrali, gradu i\nnarodu\u201c poru\u010dio je dr. Zdenko Dundovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons. Josip Lenki\u0107,\ngeneralni vikar Zadarske nadbiskupije, rekao je da je ta Monografija \u201epoput male\nsimfonije, suglasja, gdje svaki sudionik svojom dionicom pridonosi ukupnom\ndjelu, izvedbi skladne i jedinstvene kompozicije. Iz te Monografije zrcali se povijest,\npobo\u017enost i teologija, arhitektura i umjetnost. To djelo svojevrsno je zrcalo,\nprava riznica tog duhovnog blaga. Ona svjedo\u010di prema misli Pavla apostola: \u201eVi\nste hram Boga \u017eivoga! (2 Kor 6,16)\u201c rekao je mons. Lenki\u0107, poru\u010div\u0161i: \u201eKatedrala\nsvjedo\u010di. Ona je znak zajedni\u0161tva i povezanosti u kojoj se nalazi biskupova\nkatedra – u\u010diteljska stolica, znak u\u010denja i pastirske uloge svojstvene Crkvi. Tako\u0111er,\nkatedrala je i znak jedinstva onih koji vjeruju vjerom \u0161to je biskup kao pastir\nstada navije\u0161ta\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107 \/ M. F. Madonia<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao jedan od predstavlja\u010da monografije \u2018Katedrala u Zadru \/ I \u2013 Sv. Sto\u0161ija \u2013 Katedrala sv. Anastazije u Zadru\u2019 autora …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":54432,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[14],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/0145-1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54431"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54431"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54431\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54500,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54431\/revisions\/54500"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54432"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54431"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54431"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54431"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}