{"id":54326,"date":"2022-03-06T21:26:21","date_gmt":"2022-03-06T20:26:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54326"},"modified":"2022-03-12T19:20:27","modified_gmt":"2022-03-12T18:20:27","slug":"nadbiskup-puljic-govoriti-o-mediteranu-je-vazno-zbog-korijena-europe-i-zbog-buducnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54326","title":{"rendered":"Nadbiskup Pulji\u0107: \u201eGovoriti o Mediteranu je va\u017eno zbog korijena Europe i zbog budu\u0107nosti\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predsjednik HBK, zadarski\nnadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, o sadr\u017eaju me\u0111unarodnog susreta ‘Mediteran – granica\nmira’ na kojem je sudjelovao od 23. do 27. velja\u010de u Firenzi, a organizirala ga\nje Talijanska biskupska konferencija, govorio je u razgovoru za Laudato\nteleviziju. <\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu, nadbiskup je\ngovorio i o doprinosu Sluge Bo\u017ejega Giorgia La Pire (1904.-1977.),\ngradona\u010delnika Firenze u dva navrata: od 1951. do 1957. i od 1961. do 1965.\ngodine, jer je taj susret o Mediteranu naslje\u0111e La Pirine misli koju je on razvijao\no Sredozemlju kao povijesno, civilizacijski i kulturolo\u0161ki va\u017enom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n

To je drugi takav susret o temi\nMediterana koji je okupio 60 biskupa iz zemalja Sredozemlja i jo\u0161 20\ntalijanskih biskupa. Prvi susret pod nazivom ‘Mediteran \u2013 mjesto susreta i\nmira’ odr\u017ean od 19. do 23. velja\u010de 2020. u Bariju okupio je 58 biskupa iz 20\nmediteranskih zemalja. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na ovogodi\u0161njem susretu biskupima\nsu se pridru\u017eili i gradona\u010delnici iz 20 mediteranskih zemalja, me\u0111u kojima su\nbila i \u0161estorica iz Hrvatske: Zagreba, Zadra, Pule, Rijeke, Splita i\nDubrovnika. U pratnji    zadarskog\ngradona\u010delnika Branka Duki\u0107a bio je Miljenko Domljan, istaknuti hrvatski\nkulturni djelatnik zna\u010dajan u za\u0161titi i obnovi hrvatske kulturne i sakralne\nba\u0161tine, koji osobno poznaje Maria Nardellu, gradona\u010delnika Firenze. \u201e\u0160est\nhrvatskih gradona\u010delnika na susretu u Firenzi je veliko priznanje Hrvatskoj,\nlijepo je da su se na\u0161li na tom skupu zajedno s biskupima\u201c rekao je mons.\nPulji\u0107 o susretu koji je dao okvire poticaja, dijaloga, susreta, razvijanja i\nobrane mira. <\/p>\n\n\n\n

Firenza je odabrana za taj susret\njer je krajem 20. st. La Pira u Firenzi okupljao gradona\u010delnike i ljude kulture\niz razli\u010ditih dijelova svijeta. Stoga su organizatori smatrali da je dobro da\nse biskupima koji su uglavnom bili katoli\u010dki biskupi, razli\u010ditih obreda, ove\ngodine pridru\u017ee i gradona\u010delnici; 65 gradona\u010delnika imali su svoje sastanke u\npetak i subotu, 25. i 26. velja\u010de. U subotu su se zajedno sastali biskupi i\ngradona\u010delnici kada su usvojili Firentinsku izjavu koju su zajedno potpisali. U\nsubotu su biskupi i gradona\u010delnici bili na zajedni\u010dkom radnom sastanku kao i zadnjeg\ndana, prijepodne prije mise u nedjelju 27. velja\u010de, u znakovitoj dvorani\nPalazzo Vecchio, koja je impresivna romani\u010dka gradska vije\u0107nica, glavni simbol\ngra\u0111anske vlasti Firenze.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eSusret je organiziran ba\u0161 u\nFirenzi u vidu bogate tradicije jer je Giorgio La Pira, gradona\u010delnik Firenze polovicom\n20. st., bio ponesen idejom va\u017enosti Mediterana koja se na ovom susretu ve\u0107\ndrugi put razvija. Mediteran je va\u017ean za Europu, jer tu je zapravo startala Europa.\nTu su ro\u0111ene civilizacije, kulture od kojih Europa danas \u017eivi. Ali, va\u017enost je Mediterana\ni zato \u0161to je to podru\u010dje stolje\u0107ima bilo, na\u017ealost, prostor nemira. To je nosilo\nLa Piru kao velikog onda\u0161njeg politi\u010dara. Nosilo ga je duboko uvjerenje\nvjernika kojemu je bilo stalo da vlada mir me\u0111u gradovima, narodima i me\u0111u\ndr\u017eavama. La Pira je u svoje vrijeme u Firenzi organizirao razgovore o\nMediteranu. Velik je jer je bio na \u010delu znakovitog grada Firenze, grada\nkulture, zna\u010dajnog i u politici talijanske povijesti\u201c rekao je mons. Pulji\u0107,\nistaknuv\u0161i da je La Pira bio no\u0161en ne samo svije\u0161\u0107u o va\u017enosti grada Firenze,\nnego i svije\u0161\u0107u o va\u017enosti Europe i va\u017enosti Mediterana. <\/p>\n\n\n\n

\u201eLa Pira je bio Bo\u017eji \u010dovjek,\nzauzeti javni djelatnik, gradona\u010delnik koji nije bio zauzet samo za svoj grad i\nsvoj narod, nego i \u0161ire. Imao je \u0161iroko srce. Ako je izbio rat izme\u0111u Egipta i\nIzraela, La Pira ide u Kairo, u Izrael, savjetuje, poma\u017ee, poziva\ngradona\u010delnike u Firenzu, da bi se razvijao osje\u0107aj dijaloga i svijesti da mir\nzavisi od svakoga od nas. La Pira je Mediteran vidio kao Tiberijadsko jezero.\nOn je na Sredozemlje gledao tim o\u010dima. I mi koji smo sudjelovali na susretu u\nFirenzi, bili smo Europljani, iz Azije, Sjeverne Afrike, u svima nama probudila\nse svijest \u2013 Mediteran je zaista ne\u0161to posebno! Posebno u povijesti, a osobito\nu duhu kako ga je La Pira gledao, u slici Tiberijadskog jezera. Netko je na tom\nsusretu rekao da je Mediteran slika ne samo Tiberijadskog jezera, nego je slika\ni novog kontinenta. Mi smo naviknuli na kontinente gledati kao na podru\u010dje,\nzemlje gdje ljudi \u017eive. No, Mediteran je slika novog kontinenta kojeg treba\nistra\u017eivati, vi\u0161e upoznavati i biti svjestan va\u017enosti toga mora koje spaja\nrazli\u010dite kulture i razli\u010dite religije. La Pira je to nazvao Tiberijadskim\njezerom jer je bio svjestan da su narodi koji nastanjuju dijelove oko\nSredozemlja uglavnom nasljednici Abrahama, bilo da se radi o \u017didovima i\nkr\u0161\u0107anima, bilo da se radi o muslimanima. La Pirina ideja Tiberijadskog jezera jer\nkao \u0161to je Krist oko Tiberijadskog jezera okupljao ljude, navje\u0161\u0107ivao Bo\u017eje\nkraljevstvo, osnovao Crkvu, tako bi dana\u0161nje Sredozemlje, poput Tiberijadskog\njezera, moglo biti podru\u010dje susreta razli\u010ditih kultura, triju religija, u vidu\nstvaranja uvjeta za trajni mir\u201c poru\u010dio je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

I nadbiskupu Pulji\u0107u je otkri\u0107e\nstvarnost Mediterana \u010dije je prou\u010davanje bilo uglavnom prepu\u0161teno stru\u010dnjacima.\n\u201eIdeju povijesti Europe lijepo je prikazao umirovljeni papa Benedikt XVI. u\nknjizi Europa. Istaknuo je da je Europa ro\u0111ena u okrilju Mediterana. S vremenom\nse njeni centri sele pomalo na sjever: pravoslavlje se iz Gr\u010dke seli u Moskvu,\npoliti\u010dka garnitura seli se s Mediterana prema sjeveru, najprije u Aachen,\ndanas u Bruxelles, tako da Mediteran pomalo ostaje kao zaboravljeno podru\u010dje\nEurope, a tu su na\u0161i korijeni, izvori. Dobro je da se ponovno govori o\nMediteranu jer je to va\u017eno zbog povijesti, zbog na\u0161ih korijena. Uz to, jedan od\ngovornika na susretu je rekao: ‘Ako bude na ovom podru\u010dju zavladao mir i ako se\nto uspije ostvariti, onda \u0107e i u svijetu biti manje sukoba’\u201c istaknuo je mons.\nPulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Mediteran je va\u017ean s kulturolo\u0161kog\ni povijesnog vidika, ali va\u017ean je i zbog budu\u0107nosti. Istaknuta je va\u017enost\nodgoja mladih kojima treba omogu\u0107iti da i preko studiranja upoznaju druge\nkulture i religije. <\/p>\n\n\n\n

Na susretu u Firenzi istaknut je\nprijedlog talijanskog politi\u010dara Romana Prodija, nekada\u0161njeg predsjednika\ntalijanske vlade i predsjednika Europske komisije, da se treba osnovati\nsveu\u010dili\u0161te koje \u0107e upravo nositi ime Mediteransko sveu\u010dili\u0161te.<\/p>\n\n\n\n

\u201eTo je osobito do\u0161lo do izra\u017eaja\nme\u0111u \u010dlanovima afri\u010dkog i azijskog podneblja, me\u0111u biskupima i gradona\u010delnicima.\nPredstavnik iz Tunisa, musliman, rekao je: ‘Ja se prvi javljam da budem \u010dlan i\nda podupirem to Sveu\u010dili\u0161te’. Vidite kako su velike ideje pale tamo. Nadam se\nda \u0107e biti ne\u0161to od toga\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, izra\u017eavaju\u0107i uvjerenje da je\nsvaki sudionik oboga\u0107en sudjelovanjem na tom skupu koji je imao karakter\nme\u0111ugradskog, me\u0111ukulturnog i me\u0111uvjerskog susreta. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eFirenza je grad nemjerljivog\nbogatstva kulturne ostav\u0161tine. Bio je dr\u017eava kao i Dubrovnik, pa je mogao\nstvarati i razvijati se, nije bilo previ\u0161e ru\u0161enja i ratova. Zaista ima\nprekrasnu, bogatu kulturnu ba\u0161tinu\u201c naglasio je zadarski nadbiskup. <\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu, istaknuo je i povijesni\ndoga\u0111aj iz 1439. godine u Firenzi, kada se dogodio Sabor jedinstva. <\/p>\n\n\n\n

\u201eSabor jedinstva u Firenzi bio je\nzavr\u0161ni dio Sabora koji je po\u010deo u Konstanzi, pre\u0161ao je u Ferraru, a iz Ferrare,\nkad je izbila kuga, preselio se u Firenzu, ba\u0161 u biv\u0161em dominikanskom samostanu\nkoji je sada veliki muzej i crkva. Tamo je sklopljeno jedinstvo koje je bilo\nrazbijeno izme\u0111u Isto\u010dne i Zapadne Crkve, izme\u0111u pravoslavlja i katolika. Bio\nje do\u0161ao i patrijarh iz Carigrada i svi su potpisali jedinstvo. Patrijarh je u\nFirenzi umro i pokopan je u crkvi Maria della Novella, gdje smo na susretu\nsvako jutro slu\u017eili misu. Patrijarh je te 1439. godine napisao: \u201eNalazim se na\nkoncu \u017eivota. Otvoreno pi\u0161em svoju izjavu, neka je moja djeca znaju (djeca u\nGr\u010dkoj i pravoslavlju, nap.) – sve \u0161to u\u010di i priznaje Apostolska Crkva u Rimu,\nto vjerujem i priznajem i ja. Siguran sam da je to uistinu sveta nauka i zato\nje prihva\u0107am. Priznajem Papu za vrhovnog sve\u0107enika i zamjenika Gospodina Isusa\nKrista\u201c. To je napisao i za dva dna je preminuo i pokopan je u toj crkvi u\nFirenzi. To je bio povijesni doga\u0111aj koji, na\u017ealost, nije dugo trajao. Jer\njedan me\u0111u nazo\u010dnim biskupima, Marko, vratio se i nastavio kampanju protiv\nsvega toga, protiv Pape. Govorio je da bi radije s muslimanima nego s\nkatolicima, Latinima. I uspio je u tom razbijanju, tako da to jedinstvo nije\ndugo trajalo. Trinaest godina nakon te izjave patrijarha, Carigrad je pao i\nonda su 500 godina ostali pod Osmanlijama\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Uz doga\u0111aj toga sklopljenog jedinstva,\nnovinar je bio napisao: \u201eVeseli se, Nebo, raduj se, Zemljo. Zid koji je dijelio\nIsto\u010dnu Crkvu od Zapadne kona\u010dno je uklonjen. Uspostavljen je mir, sloga i jedinstvo\nna temeljnom kamenu, Isusu Kristu, koji je od dva puka napravio jedan\u201c. \u201eTo su\npotpisali Papa, bizantski car i Patrijarh, nadaju\u0107i se miru. Pro\u0161la su stolje\u0107a\ni ostalo je kao i prije toga, zbog ljudskih elemenata, ponosa i \u010dega sve. No,\nspominjem to u povijesnom kontekstu, u Firenzi se to bilo uspjelo ostvariti\u201c\nrekao je nadbiskup.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nositelj ideje i projekta susreta\no Mediteranu je predsjednik Talijanske BK, kardinal Gualtiero Basetti koji je\nro\u0111eni Firentinac. \u201eKardinal Basetti je osobno poznavao La Piru, vidjelo se to\nkad on pri\u010da o njemu. Kad je Basetti bio student teologije, njegov rektor\npozvao je La Piru da bogoslovima ka\u017ee ne\u0161to o svjetskim gibanjima i zavolio je\nLa Piru. La Pira je bio vjernik, nije se \u017eenio, on se sav posvetio op\u0107em dobru.\nBio je tre\u0107oredac dominikanskog reda i tre\u0107oredac Male bra\u0107e. Kao student, dok\nje pripremao doktorat iz prava, spavao je kod dominikanaca, ba\u0161 tamo gdje smo i\nmi imali predavanja i dolazio je na misu u crkvi Maria della Novella u kojoj je\nodr\u017ean Firentinski sabor jedinstva i gdje smo i mi slavili misu. Kada zna\u0161 te\npovijesne podatke, onda ti sve to u \u010demu sudjeluje\u0161 postaje dodatno drago i\nimpresivno\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U vrijeme sada\u0161njih previranja i\nnemira u svijetu, potreban je ba\u0161 takav znak, ljudi poput La Pire u javnom\n\u017eivotu, za kojega je po\u010deo i proces beatifikacije. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eLa Pira je Sluga Bo\u017eji. Siguran\nsam da takav \u010dovjek, takav Bo\u017eji \u010dovjek zaslu\u017euje da bude uzdignut na oltar i\npokazan ljudima. Pogotovo danas u svijetu politike koja je, na\u017ealost, izgubila\nsvoje kriterije. La Piru su nosili ideali – ideali ljudskosti i moralnog\nintegriteta. Ja sam ga zavolio jer je bio posve\u0107en op\u0107em dobru, a moralno\nintegralna osoba. La Pirino vladanje bilo je zapravo slu\u017eenje. On se kao\ngradona\u010delnik zaista zauzimao za sirotinju, za otpu\u0161tene, za radnike koji su\nbili u krizi da im se tvornica zatvori, ba\u0161 je bio za \u010dovjeka. U tom kontekstu,\nLa Pira je vrlo suvremen i mo\u017ee biti uzor ne samo obi\u010dnim ljudima, nego osobito\nljudima iz javnog sektora koji vode brigu za druge\u201c poru\u010dio je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup isti\u010de da je susret u\nFirenzi bio jako intenzivan, svakog dana ispunjen sadr\u017eajnim i vrijednim\npredavanjima. Sudionici su ustajali u 6 sati, u 7 sati je slavljena misa, u 8,30\nsati odr\u017ean je radni sastanak, zatim predavanja, radne skupine. Nakon ru\u010dka,\nposlijepodne isto takav tempo. U skupinama od desetak ljudi, sudionici su diskutirali\no izlo\u017eenim temama, razmjenjivali stavove i iskustva.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup Pulji\u0107 dobio je i\nosobno priznanje u \u010dinjenici da su ga organizatori zamolili da zaklju\u010dno uputi\nprigodnu rije\u010d svim sudionicima susreta, me\u0111u \u0161est izabranih sudionika.<\/p>\n\n\n\n

U nedjelju, 27. velja\u010de pozvana\nsu iznijeti dojmove o susretu trojica gradona\u010delnika i tri biskupa, kao\npredstavnici tri kontinenta: Europe, Azije i Afrike.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVe\u010der prije nedjelje, glavni\nkoordinator koji je vodio organizaciju susreta do\u0161ao je k meni i ka\u017ee mi:\n\u201eMons. Pulji\u0107, bi li Vi mogli sutra re\u0107i svjedo\u010danstvo publici?\u201c. Bilo je\ndinami\u010dno, govorio je jedan gradona\u010delnik, pa jedan biskup. Bili su gradona\u010delnici\nva\u017enih gradova, Atene, Jeruzalema i Istanbula, te nadbiskup Pulji\u0107, biskup iz\nSirije i kardinal iz Maroka.<\/p>\n\n\n\n

Time je po\u010da\u0161\u0107eno i prepoznato\nanga\u017eirano sudjelovanje predsjednika HBK na tom susretu, a to je ujedno i priznanje\nna\u0161oj Hrvatskoj zemlji koja u sebi spaja europski i mediteranski\nmentalitet.  <\/p>\n\n\n\n

\u201eJa sam u tom interventu naglasio\ntri stvari. Najprije sam rekao rije\u010d – otkri\u0107e. Nisam prije bio \u010duo za La Piru,\nnisam ga poznavao. Upoznao sam ga na prvom ovakvom susretu o Mediteranu u\nBariju. Iz onoga \u0161to sam \u010duo u Bariju i \u0161to sam kasnije o njemu pro\u010ditao iz\nliterature, otkrio sam velikog \u010dovjeka, svetog \u010dovjeka, zauzetog javnog\ndjelatnika, politi\u010dara koji je zaista vrijedan. Mi ve\u0107 sada ba\u0161tinimo njegovu\ntradiciju. Mi se radi njega okupljamo i on nas okuplja. Drugo otkri\u0107e za mene\nje bilo otkri\u0107e va\u017enosti Sredozemlja. Nisam prije o tome razmi\u0161ljao. Mislim da\nje Hrvatska podjednako zastupljena u tome da pripada i Srednjoj Europi i\nMediteranu. Mi smo sretna zemlja koja spaja jedno s drugim\u201c rekao je mons.\nPulji\u0107, pohvaliv\u0161i  organizatore i\nzahvaliv\u0161i svima koji su realizirali susret biskupa i gradona\u010delnika iz\nmediteranskog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predsjednik HBK predstavio je i\nsadr\u017eaj Firentinske izjava svih sudionika koja je s tog susreta upu\u0107ena\njavnosti. Naziv te Izjave je \u201eKatoli\u010dki biskupi i gradona\u010delnici gradova\nMediterana okupljeni u Firenzi\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNadahnuti, svjesni, ujedinjeni,\nvo\u0111eni idejom, svjesni brojnih izazova i uvjereni\u201c \u2013 tako stoji u preambuli te\nIzjave.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNadahnuti velikom ostav\u0161tinom\nnekada\u0161njeg gradona\u010delnika Firenze, Giorga La Pire, koji je polovicom 20. st.\npromicao kulturni i me\u0111uvjerski dijalog me\u0111u gradovima Mediterana. <\/p>\n\n\n\n

Svjesni povijesnog zna\u010denja ovog\nraskri\u017eja izme\u0111u Europe i Zapadne Azije, ujedinjeni u uvjerenju kako Mediteran\nne smije biti popri\u0161te vanjskih sukoba te vo\u0111eni idejom da \u010dovjek ima biti u\nsredi\u0161tu nastojanja da se unaprijedi njegov prosperitet i za\u0161titi njegovo\ndostojanstvo.<\/p>\n\n\n\n

Svjesni brojnih izazova s kojima\nse ovo podru\u010dje susre\u0107e, poput klimatskih promjena, migrantskih putova, brojnih\nsukoba i \u0161irenja siroma\u0161tva, uvjereni kako treba vrednovati i promicati dijalog\nme\u0111u gradovima i vjerskim zajednicama – priznajemo!\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDakle, dvije su rije\u010di u Izjavi\nnagla\u0161ene: Priznajemo i Pozivamo\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, nastavljaju\u0107i \u010ditati\ntekst Izjave.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePriznajemo raznolikost naslje\u0111a\ni kulturnih tradicija o Mediteranu. Sve te prirodne, okoli\u0161ne, kulturne,\njezi\u010dne vrijednosti imaju biti izvor dijaloga i jedinstva me\u0111u narodima koje\ntreba \u0161tititi i prenijeti budu\u0107im generacijama. Zatim, va\u017enost odgoja mladih\nnara\u0161taja na njihovom putu rasta i borbe za pravdu i slobodu. Priznajemo\nva\u017enost stvaranja sveu\u010dili\u0161nog programa u vidu upoznavanja i njegovanja\nnaslije\u0111enih tradicija.<\/p>\n\n\n\n

Priznajemo potrebu dijaloga i\nsusreta razli\u010ditih tradicija, vjerskih i kulturnih, kako bi se osje\u0107ala\npovezanost me\u0111u podru\u010djima gdje ljudi \u017eive. <\/p>\n\n\n\n

I na kraju, Pozivamo!\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTo su tri dijela te Izjave \u2013\nnajprije se konstatira \u010dinjenica, onda se priznaje i na kraju se poziva\u201c rekao\nje mons. Pulji\u0107, navode\u0107i zaklju\u010dni dio Firentinske izjave.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePozivamo sve Vlade, svih\nmediteranskih zemalja, neka uspostave redovite konzultacije me\u0111u\ngradona\u010delnicima i vjerskim zajednicama, kulturnim centrima i sveu\u010dili\u0161tima. Pozivamo\ngradove i vjerske zajednice neka promi\u010du odgojne i kulturne susrete na kojima\n\u0107e se promovirati antropolo\u0161ki, komunikacijski, pedago\u0161ki, vjerski, socijalni i\ndrugi programi\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup je izrazio zadovoljstvo\nda je tema Mediterana prisutna i u Hrvatskoj, pogotovo u podru\u010dju kulture i\nknji\u017eevnosti. U tom pogledu \u010desto se odr\u017eavaju seminari i skupovi u hrvatskom kulturnom\npodru\u010dju i orijentaciji prema srednjoj Europi, ali i prema Mediteranu. \u201eMi smo\nzemlja raskri\u017eja tih dvaju svjetova, Europe i Mediterana. Susret je bio\npovijesni doga\u0111aj na kojem su biskupi govorili o znakovima vremena te su\nizmijenili bogatu liturgijsku, eklezijalnu i duhovnu crkvenu tradiciju.\nDjelovanje Sluge Bo\u017ejega La Pire o Mediteranu kao mostu koji povezuje prostore\ni ljude, povezano s teologijom koja ima biti u slu\u017ebi mira i kulture dijaloga, imalo\nje osobito zna\u010denje na susretu biskupa i gradona\u010delnika u Firenzi\u201c poru\u010dio je\nmons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup Pulji\u0107 je i autor\nknji\u017eice ‘Sredozemlje (Mediteran) \u2013 mjesto susreta i mira’ u kojoj je opisao\nsadr\u017eaj, zna\u010denje i poruke s prvog susreta o Mediteranu u Bariju 2020. godine,\nkao i odlike uzorne osobnosti Sluge Bo\u017ejega Giorgia La Pire koji je poticaj\ndrugima da budu \u201ekvasac evan\u0111eoskih vrednota u dana\u0161njem svijetu, osobito u\nkulturi i politici. To \u0107e im dati dodatnog entuzijazma \u017ertvovati se za druge s\nrado\u0161\u0107u i nadom. Jer, kako je za La Piru rekao papa Franjo, potrebni su ovom\nvremenu ‘proroci nade i svetosti koji se ne pla\u0161e uprljati ruke u radu za druge\ni i\u0107i naprijed’\u201c poru\u010dio je nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107\u00a0 <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: D. \u0160ehi\u0107 \/ M. F. Madonia<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predsjednik HBK, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, o sadr\u017eaju me\u0111unarodnog susreta ‘Mediteran – granica mira’ na kojem je sudjelovao od 23. …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":54327,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/IMG-20220301-WA0013.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54326"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54326"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54326\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54340,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54326\/revisions\/54340"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54327"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54326"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54326"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54326"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}