{"id":54243,"date":"2022-02-18T22:57:56","date_gmt":"2022-02-18T21:57:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54243"},"modified":"2022-02-18T22:57:56","modified_gmt":"2022-02-18T21:57:56","slug":"zadar-blagoslov-opata-jeronima-adama-marina-osb-propovijed-mons-z-puljica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54243","title":{"rendered":"ZADAR, BLAGOSLOV OPATA JERONIMA ADAMA MARINA, OSB &#8211; PROPOVIJED mons. \u017d. Pulji\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-center\"><strong>Zaodjenemo se u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost i strpljivost<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>1.<\/strong> Ve\u010deras sudjelujemo na osobitom slavlju blagoslova izabranog opata Slavenske benediktinske kongregacije, dosada\u0161njeg priora s \u0106okovca oca Jeronima Adama Marina. Ova nas sve\u010danost ispunja rado\u0161\u0107u i zahvalno\u0161\u0107u pa s apostolom Pavlom molimo neka ga Gospodin obdari milo\u0161\u0107u i snagom da rije\u010dju i djelom vodi bra\u0107u putem svetosti i tako u svoje vrijeme zajedno s njima primi nagradu vje\u010dnoga \u017eivota. Ova sve\u010danost prigoda je ne samo preporu\u010diti u molitve novoizabranog opata Jeronima, ve\u0107 re\u0107i ne\u0161to i svetom Benediktu, utemeljitelju reda koji je zadu\u017eio povijest Europe i Hrvatske, posebice Zadra. Vrijeme u kojem je Benedikt \u017eivio bilo je vrlo turbulentno. U Europu prodiru novi \u201ebarbarski narodi\u201c koji su \u201eplja\u010dkom i osvajanjem tu\u0111ih krajeva\u201c rje\u0161avali svoje \u017eivotne potrebe da pre\u017eive. Sveti Benedikt im je ponudio stabilnije rje\u0161enje: Njih koji su osvajali tu\u0111e krajeve, stvarali nerede i stalno ratovali, Benedikt je zamolio neka \u201eodlo\u017ee ma\u010deve\u201c, a kruh svagdanji neka zara\u0111uju vlastitim rukama. \u201eMoli i radi\u201c postalo je prepoznatljivo geslo ovih Bo\u017ejih radnika koji \u0107e malo po malo \u201eosvojiti barbare\u201c, politi ih krsnom vodom i u\u010diniti plemenitim \u010dlanovima nove zajednice. U onda\u0161nji svijet surovosti ovaj Bo\u017eji \u010dovjek sa svojim monasima \u201eunosio je mir i duhovnost\u201c, pa ga je sveti Pavao VI. proglasio za\u0161titnikom Europe. Je li sveti Benedikt i danas suvremen i aktualan?! <\/p>\n\n\n\n<p>Istina,\nnema danas \u201eseobe barbarskih naroda\u201c. No, nije te\u0161ko primijetiti da su ljudi i\ndanas \u201estalno u pokretu\u201c, kako zbog posla, tako i radi odmora i turizma. Dakle,\ni u ovo doba kao i u Benediktovo ljudi su \u201eu trajnoj seobi\u201c. Premda je pismenost\nljudi danas na zavidnoj razini (za razliku od onda\u0161njih barbara), na pretek je\nslu\u010dajeva \u201ebarbarskog pona\u0161anja\u201c kako u pogledu odnosa prema \u017eivotu,\ndostojanstvu \u010dovjeka i obitelji, tako i u \u201ebarbarskom odnosu\u201c prema \u201eradu i\nzaradi na crno\u201c, kao i s obzirom na neodgovorno pona\u0161anje prema prirodi i\nokoli\u0161u. Zato je Benedikt suvremen i aktualan. Jer, pokazao je alternativu\nbarbarskom na\u010dinu pre\u017eivljavanja. I ne samo to. On je \u201epripitomio i preodgojio barbare\u201c,\npa od njih u\u010dinio prikladnima \u201e\u010dlanove europske obitelji\u201c \u010diji pozitivan\ndoprinos i danas osje\u0107amo. Kojom metodom i principima je to sve \u010dinio sv.\nBenedikt? Najprije, ponudio je stabilnost mjesta u sveop\u0107oj \u201eseobi naroda\u201c i pokazao\nu praksi onda\u0161njim selila\u010dkim suvremenicima kako se mo\u017ee biti \u201ekod ku\u0107e i zara\u0111ivati\nza \u017eivot\u201c, ne \u201eon-line\u201c i virtualno, ve\u0107 stvarno svojim rukama, motikom i\n\u017euljevima. U vidu dobrog funkcioniranja zajednice, odredio je neka se redovnici\ndr\u017ee \u201eku\u0107nog reda\u201c, prema staroj latinskoj poslovici, \u201eServa ordinem, et ordo\nservabit te\u201c. U tom radu, redu i programu ravnomjerno je rasporedio rad i\nmolitvu, \u010ditanje Svetog Pisma, odmor&nbsp; i\nrekreaciju. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>3.<\/strong>\nUz stabilnost i funkciju ku\u0107nog reda, Benedikt je uspostavio i tre\u0107i stup\nopisan principom \u201ejednakosti bra\u0107e\u201c, bilo da se radi o potomcima \u201elatina ili\nprido\u0161licama pogana\u201c, bilo da su bili pismeni ili nepismeni, \u010dlanovi\nkraljevskih dvorova ili potomci seoskih obitelji. Stoga, sasvim je pogrje\u0161na\npercepcija u javnosti kako je \u201ena\u010delo jednakost i bratstva\u201c plod Francuskog\nveleprevrata (revolucije). Ne, pravi i istinski velprevrat europskih i\nsvjetskih razmjera dogodio se po\u010detkom VI. stolje\u0107a s pojavom ovog skromnog,\nali radinog i blagoslovljenog monaha, Benedikta, koji je proglasio \u201ePravilnik o\njednakosti bra\u0107e\u201c. Stupu \u201ejednakosti bra\u0107e u pravima i obvezama\u201c Benedikt je dodao\ni \u201eprincip autoriteta, koji je utjelovljen u liku opata\u201c. Stabilnost mjesta, rad\ni red, jednakost bra\u0107e u pravima i obvezama s principom opatovog autoriteta, to\nsu, dakle, temelji benediktinskog reda, pa je u tomu vidu suvremen i aktualan\novaj sveti monah kojega osobito \u0161tuju, vole i nasljeduju njegovi sinovi i k\u0107eri.\nU tom duhu valja razumjeti simboliku dodjele prstena, \u0161tapa i mitre koju \u0107e\nopat Jeronim danas primiti kao \u010delni monah \u201eSlavenske benediktinske kongregacije sv. Vojtjeha-Adalberta.\nToj kongregaciji pripada jedna nadopatija (svetog Vojtjeha-Adalberta i Margarete u\nPragu-Brevnovu), tri opatije (sv. Vaclava i Vencele u Broumovu; svetog Petra i\nPavla u Rajhardu; Djevice Marije i sv. Jeronima u Pragu-Emauzy), te dva priorata\n(svetog \u0106irila i Metoda u Mariboru i svetog Kuzme i Damjana na \u0106okovcu). <\/p>\n\n\n\n<p>U\nkontekstu sve\u010danosti \u201eposvete opata\u201c, \u010duli smo i odlomak iz Pavlove poslanice\nKolo\u0161anima u kojoj apostol preporu\u010duje da se \u201ezaodjenemo kao izabranici Bo\u017eji u\nmilosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost, te dodaje da\n\u201ebudemo zahvalni\u201c i da od srca pjevamo hvalu Bogu psalmima, hvalospjevima i\npjesmama duhovnim\u201c (Kol 3, 12-17). Veli\u010dajmo, stoga, Gospodina i uzvisujmo ime\nnjegovo zajedno. Evan\u0111elist Luka donosi Isusove preporuke u\u010denicima, neka im\n\u201ebokovi budu opasani i svjetiljke upaljene. A oni neka budu sli\u010dni ljudima \u0161to\n\u010dekaju gospodara kad se vra\u0107a sa svadbe kako bi mu odmah otvorili vrata \u010dim\nstigne i pokuca. Blago slugama koje gospodar, kada do\u0111e, na\u0111e budne (Lk 12,\n35-44). Budnost nam je prijeko potrebna u suvremenoj kriza koja\nnas sve mu\u010di i zabrinjava, pa se pitamo \u201eima li izlaza iz ovoga \u0107or-sokaka\u201c?\nPostoji li kakav projekt i plan prema kojem bi se mogla zapo\u010deti obnova kulture\ni dru\u0161tva? <\/p>\n\n\n\n<p><strong>4.<\/strong> Veliki\nsveti Ivan Pavao II., \u010diju smo stotu obljetnica ro\u0111enja obilje\u017eili pro\u0161le\ngodine, na po\u010detku svoga pontifikata pozvao je ljude \u201eneka otvore vrata Kristu\u201c\nkako bi prona\u0161li izlaz iz krize. On je bio duboko uvjeren kako autenti\u010dno\nkr\u0161\u0107anstvo i kr\u0161\u0107anski humanizam mogu preobra\u00adziti suvremeno dru\u0161tvo i ljude.\nTakvim optimizmom bile su pro\u017eete njegove brojne enciklike, pobudnice, knjige i\nrazmatranja. To je posebice istakao u enciklici \u201eOtkupitelj \u010dovjeka\u201c gdje se u\nsredi\u0161tu nalazi Krist koji preko Crkve i obitelji stvara obrise\nkr\u0161\u0107anskoga humanizma. Krista je,\nnaime, svojim \u201eutjelovljenjem objavio \u010dovjeku punu istinu o njemu\u201c i otkrio mu\nnjegovu \u201eveli\u010dinu, dostojanstvo i vrijednost\u201c. Stoga kao odgovor na upit\napostola Petra, \u201eGospodine, kamo \u0107emo po\u0107i\u201c (Iv 6,68), jedino pravo \u201eusmjerenje\nduha, razuma i srca &nbsp;jest prema Kristu\nOtkupitelju \u010dovjeka i svijeta, kako je govorio i pisao Karol Wojtyla. <\/p>\n\n\n\n<p>To je u\nteoriji i u praksi pokazao sveti Benedikt kad je pred op\u0107om\n\u201eseobom naroda\u201c ponudio \u201estabilnost mjesta\u201c, s \u201eku\u0107nim redom\u201c u kojem je rasporedio\nrad i molitvu, \u010ditanje Svetog Pisma, odmor&nbsp;\ni rekreaciju. Zahvaljujemo \u010dlanovima \u201eSlavenske benediktinske\nkongregacije sv. Vojtjeha-Adalberta\u201c \u0161to su priora samostana svetog Kuzme i\nDamjana na \u0106okovcu, o. Jeronima izabrali za svoga opata. Ova sve\u010danost dala nam\nje prigodu osjetiti jeku stoljetne duhovne nazo\u010dnosti &nbsp;karizme ovog svetog monaha koji je diljem\nEurope umre\u017eavao i povezivao razli\u010dite jezike i narode, te stvarao ozra\u010dje rada\ni molitve da se moglo disati punim plu\u0107ima. A monasi su se osje\u0107ali doma, kako u\nClyniju, K\u00f6lnu, Monte Cassinu, Pragu i Maria Laachu, tako i u Mariboru, Istri,\nPagu, Zadru, \u0160ibeniku, Trogiru, Splitu, \u0160ipanu i Mljetu. <\/p>\n\n\n\n<p>Novoizabranom opatu Slavenske benediktinske kongregacije sv. Vojtjeha-Adalberta, ocu Jeronimu Adamau Marinu \u017eelimo\u00a0Bo\u017eji blagoslov i za\u0161titu utemeljitelja Reda sv. Benedikta u obna\u0161anju va\u017ene opatske slu\u017ebe. A svim \u010dlanovima Kongregacije \u017eelimo blagoslovljene dane i godine uspje\u0161ne i blagoslovljene suradnje. Tako neka bude. Amen.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">\u2720 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n\n\n\n<p>Katedrala\nsv. Sto\u0161ije, 17. velja\u010de 2022. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Zaodjenemo se u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost i strpljivost 1. Ve\u010deras sudjelujemo na osobitom slavlju blagoslova izabranog opata Slavenske <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54243\" title=\"ZADAR, BLAGOSLOV OPATA JERONIMA ADAMA MARINA, OSB &#8211; PROPOVIJED mons. \u017d. Pulji\u0107a\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":54244,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[29],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/P1015504-1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54243"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54243"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54243\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54245,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54243\/revisions\/54245"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54244"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54243"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54243"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54243"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}