{"id":54164,"date":"2022-02-18T21:53:24","date_gmt":"2022-02-18T20:53:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54164"},"modified":"2022-02-18T21:53:25","modified_gmt":"2022-02-18T20:53:25","slug":"zadar-blagoslov-o-jeronima-adama-marina-opata-slavenske-benediktinske-kongregacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=54164","title":{"rendered":"ZADAR: Blagoslov o. Jeronima Adama Marina, opata Slavenske benediktinske kongregacije"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

O. Jeronim Adam Marin, OSB, prior benediktinskog samostana Sv. Kuzme i\nDamjana na \u0106okovcu na otoku Pa\u0161manu, novi je opat predsjednik Slavenske\nbenediktinske kongregacije sv. Vojtjeha-Adalberta. Sve\u010dano misno slavlje s obredom\nblagoslova novog opata Marina u \u010detvrtak 17. velja\u010de u katedrali sv. Sto\u0161ije u\nZadru predvodio je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Za vrijeme obreda nadbiskup Pulji\u0107 uru\u010dio je opatu Marinu Pravilo Sv.\nBenedikta, prsten, \u0161tap i mitru. Za vrijeme mise, do trenutka kada je primio te\nznakove opatske slu\u017ebe, o. Jeronim bio je u prednjem dijelu prezbiterija, a do\nnjega u pratnji bili su o. Jozo Milanovi\u0107\ns \u0106okovca i o. Nahum iz Rajhrada u \u010ce\u0161koj. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U svijetu postoji 25\nbenediktinskih kongregacija i oko 8000 benediktinaca. Slavenska benediktinska\nkongregacija obuhva\u0107a pet samostana: tri u \u010ce\u0161koj, jedan u Sloveniji i samostan\nna \u0106okovcu, jedini mu\u0161ki benediktinski samostan u Hrvatskoj koji postoji od\n1125. godine, gdje su benediktinci do\u0161li iz Biograda n\/m, nakon \u0161to im je\nVenecija sru\u0161ila mati\u010dni samostan u Biogradu n\/m. <\/p>\n\n\n\n

U \u010ce\u0161koj djeluje nadopatija sv. Vojtjeha-Adalberta i Margarete u Pragu-Brevnovu, tri\nopatije: sv. Vaclava i Vencele u Broumovu, sv. Petra i Pavla u Rajhradu te\nDjevice Marije i sv. Jeronima u Pragu-Emauzy te dva priorata: sv. \u0106irila i\nMetoda u Mariboru u Sloveniji i sv. Kuzme i Damjana na \u0106okovcu u Hrvatskoj. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

O. Jeronim ro\u0111en je 12. srpnja 1975. u Zadru. Mona\u0161ke\nzavjete polo\u017eio je na \u0106okovcu 5. srpnja 2001. Priorom samostana na \u0106okovcu\nimenovan je 3. sije\u010dnja 2010. Za sve\u0107enika je zare\u0111en 20. studenog 2011. u\nkatedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru. Za novog opata predstojnika Slavenske benediktinske\nkongregacije sv.\nVojtjeha-Adalberta izabran je na Generalnom\nkapitulu u Benediktinskoj opatiji Brevnov u Pragu, 21. listopada 2021. godine.\nU slu\u017ebi opata koja se bira na mandat od \u0161est godina naslijedio je opata\nEdmunda Wagenhofera, OSB.<\/p>\n\n\n\n

O. Jeronim i dalje ostaje prior samostana sv. Kuzme i Damjana na \u0106okovcu u kojem\ntrenutno djeluje \u0161est monaha. Na kraju mise prigodnu rije\u010d prisutnima u\nkatedrali sv. Sto\u0161ije uputio je opat Marin.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNovi opat \u0107e\nnastojati \u017eivjeti rije\u010d staroga opata Benedikta koji je rekao da dobar opat\nsvoje u\u010denike treba pou\u010davati svemu \u0161to je dobro i sveto, vi\u0161e djelom, nego\nrije\u010dju. Zahvaljujem monasima moje Kongregacije koji su me izabrali za svoga\npredsjednika. Jo\u0161 i sad, \u010detiri mjeseca od toga izbora, \u010dudim se njihovoj\nhrabrosti i vjeri, \u0161to su izabrali jednog od neiskusnijeg i mla\u0111eg, da ih vodi.\nVjerujem da \u0107e Bog blagosloviti tu njihovu hrabrost\u201c rekao je opat Marin, dodav\u0161i\nkako je Slavenska benediktinska kongregacija najmanja od 25 benediktinskih\nkongregacija u svijetu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eMi smo po mnogo\n\u010demu najmanja kongregacija, ne samo brojem. Ali, \u0161to je to zapravo veliko, a\n\u0161to malo, to najbolje zna Gospod. I ja sam danas jo\u0161 jednom nau\u010dio tu lekciju\u201c\nrekao je o. Jeronim. U tom kontekstu, rekao je da je na dan blagoslova svoje\nslu\u017ebe opata, par sati prije po\u010detka slavlja u katedrali sv. Sto\u0161ije, o.\nJeronim nazvao njihovog subrata, o. Ale\u0161a u Pragu. \u201eO. Ale\u0161 nije mogao do\u0107i, a\nina\u010de je \u010dlan na\u0161eg Vije\u0107a. Zamolio sam ga da nazove nekoga i da ka\u017ee da ovo\nipak nema smisla, da bi bilo dobro ovo zaustaviti; da izbor mo\u017eda nije bio\nvaljan. Ali on je samo rekao tihim glasom: \u201eTreba prihvatiti kri\u017e kojeg nam Bog\ndaje\u201c. A glas je bio tih, jer on le\u017ei u postelji. Vjerojatno umire. Ovo su\nnjegovi posljednji dani\u201c rekao je o. Jeronim ganuto, pa nakon emotivne stanke\nporu\u010dio: \u201eVeliki smo onda kada poput brata Ale\u0161a tako hrabro prihvatimo svoj\nkri\u017e. A mali smo kad bje\u017eimo od kri\u017ea. Veliki smo kad ga prihvatimo jer on nas\nve\u017ee s Kristom, ve\u017ee nas jedne s drugima, \u010dini velikima u Bo\u017ejim o\u010dima.\nPreporu\u010dam u va\u0161e molitve na\u0161u kongregaciju, da budemo veliki u prihva\u0107anju\nkri\u017ea kojeg Gospodin stavlja na nas. Taj kri\u017e nije samo muka i teret, on je i\nizvor mnogih blagoslova i kona\u010dno, znak i sigurnost uskrsnu\u0107a\u201c poru\u010dio je opat Marin.\n<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zahvalio je svima i\npreporu\u010dio se u molitve. Zahvalio je nadbiskupu Pulji\u0107u i Zadarskoj nadbiskupiji\n\u201ekoja se pokazala kao velikodu\u0161an doma\u0107in\u201c i ponudila da organiziraju to slavlje\nu katedrali. Zahvalio je Katedralnom zboru sv. Sto\u0161ije s mo. \u017danom Morovi\u0107em, u\norgulja\u0161koj pratnji Dragana Peji\u0107a koji je predvodio pjevanje na misi i\nSjemeni\u0161tu Zmajevi\u0107 u kojem je prire\u0111en agape za uzvanike doga\u0111aja. <\/p>\n\n\n\n

\u201eMogli smo samo\nmirno do\u0107i i prepustiti se u njihove ruke. Hvala svima koji su do\u0161li, sve\u0107enicima,\nredovnicima i redovnicama, koludricama sv. Marije. Crkva sve vas svojom\nmolitvom uvijek iznova ra\u0111a i prepora\u0111a na novi \u017eivot. Svi ste bili ta majka,\nta Crkva koja ra\u0111a ne\u0161to novo u Kristu\u201c rekao je o. Jeronim u obra\u0107anju\nvjernicima me\u0111u kojima su bili opatova obitelj, rodbina, \u017eupljani zadarske \u017eupe\nBezgre\u0161nog za\u010de\u0107a BDM na Puntamici gdje je o. Jeronim \u017eivio i \u017eupe sv. Eufemije\niz Sutomi\u0161\u0107ice \u2013 Poljana na otoku Ugljanu, odakle je o. Marin rodom. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sve\u010danost blagoslova opata prigoda je \u201eosjetiti jeku\nstoljetne duhovne nazo\u010dnosti karizme svetog monaha Benedikta koji je\ndiljem Europe umre\u017eavao i povezivao razli\u010dite jezike i narode te stvarao\nozra\u010dje rada i molitve da se moglo disati punim plu\u0107ima. A monasi su se\nosje\u0107ali doma kako u Clyniju, K\u00f6lnu, Monte Cassinu, Pragu i Maria Laachu, tako\ni u Mariboru, Istri, Pagu, Zadru, \u0160ibeniku, Trogiru, Splitu, \u0160ipanu i Mljetu\u201c\nrekao je nadbiskup Pulji\u0107 u propovijedi, poru\u010div\u0161i: \u201eSveti Benedikt je\nutemeljitelj reda koji je zadu\u017eio povijest Europe i Hrvatske, osobito Zadra\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup je opisao okolnosti\nturbulentnog vremena u kojem je \u017eivio Benedikt. \u201eU Europu prodiru novi barbarski\nnarodi koji su plja\u010dkom i osvajanjem tu\u0111ih krajeva rje\u0161avali svoje \u017eivotne\npotrebe da pre\u017eive. Sveti Benedikt im je ponudio stabilnije rje\u0161enje: njih koji\nsu osvajali tu\u0111e krajeve, stvarali nerede i stalno ratovali, Benedikt je\nzamolio neka odlo\u017ee ma\u010deve, a kruh svagdanji neka zara\u0111uju vlastitim rukama. \u201eMoli\ni radi\u201c postalo je prepoznatljivo geslo ovih Bo\u017ejih radnika koji \u0107e pomalo\n\u201eosvojiti barbare\u201c, politi ih krsnom vodom i u\u010diniti plemenitim \u010dlanovima nove\nzajednice. U onda\u0161nji svijet surovosti, ovaj Bo\u017eji \u010dovjek sa svojim monasima\nunosio je mir i duhovnost, pa ga je sveti Pavao VI. proglasio za\u0161titnikom\nEurope\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da je sveti Benedikt i sad aktualan.\n<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ljudi su i u na\u0161e vrijeme stalno u\npokretu, zbog posla, odmora i turizma. \u201eDakle, i u ovo doba kao i u Benediktovo,\nljudi su u trajnoj seobi. Premda je pismenost ljudi danas na zavidnoj razini, za\nrazliku od onda\u0161njih barbara, napretek je slu\u010dajeva \u201ebarbarskog pona\u0161anja\u201c u\npogledu odnosa prema \u017eivotu, dostojanstvu \u010dovjeka i obitelji, kao i u\n\u201ebarbarskom odnosu\u201c prema \u201eradu i zaradi na crno\u201c i s obzirom na neodgovorno\npona\u0161anje prema prirodi i okoli\u0161u. Zato je Benedikt suvremen i aktualan. Jer,\npokazao je alternativu barbarskom na\u010dinu pre\u017eivljavanja. I ne samo to. On je\n\u201epripitomio i preodgojio barbare\u201c, pa od njih u\u010dinio prikladnima \u010dlanove\neuropske obitelji \u010diji pozitivan doprinos i danas osje\u0107amo\u201c rekao je mons.\nPulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Sv. Benedikt to je ostvario odre\u0111enim\nna\u010delima. \u201ePonudio je stabilnost mjesta u seobi naroda i pokazao u praksi\nonda\u0161njim selila\u010dkim suvremenicima kako se mo\u017ee biti kod ku\u0107e i zara\u0111ivati za\n\u017eivot, svojim rukama, motikom i \u017euljevima. U vidu dobrog funkcioniranja\nzajednice, odredio je neka se redovnici dr\u017ee ku\u0107nog reda. U tom radu, redu i\nprogramu ravnomjerno je rasporedio rad i molitvu, \u010ditanje Svetog Pisma, odmor i\nrekreaciju\u201c naglasio je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eUz stabilnost i funkciju ku\u0107nog\nreda, Benedikt je uspostavio i tre\u0107i stup opisan principom jednakosti bra\u0107e,\nbilo da se radi o potomcima Latina ili prido\u0161licama pogana, bilo da su bili\npismeni ili nepismeni, \u010dlanovi kraljevskih dvorova ili potomci seoskih\nobitelji. Stoga, sasvim je pogre\u0161na percepcija u javnosti da je na\u010delo\njednakosti i bratstva plod Francuskog veleprevrata (revolucije). Ne, pravi i\nistinski veleprevrat europskih i svjetskih razmjera dogodio se po\u010detkom 6. st.\ns pojavom skromnog, ali radinog i blagoslovljenog monaha Benedikta koji je\nproglasio Pravilnik o jednakosti bra\u0107e<\/em>.\nStupu \u201ejednakosti bra\u0107e u pravima i obvezama\u201c Benedikt je dodao i \u201eprincip\nautoriteta, koji je utjelovljen u liku opata\u201c\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107, naglasiv\u0161i\ntemelje benediktinskog reda: stabilnost mjesta, rad i red, jednakost bra\u0107e u\npravima i obvezama s principom opatovog autoriteta. U tom vidu sveti monah Benedikt\nje suvremen i aktualan. <\/p>\n\n\n\n

Istaknuv\u0161i da nam je u suvremenoj\nkrizi potrebna budnost te obnova kulture i dru\u0161tva, mons. Pulji\u0107 je podsjetio\nkako je veliki sveti Ivan Pavao II. \u201ebio uvjeren da autenti\u010dno kr\u0161\u0107anstvo i\nkr\u0161\u0107anski humanizam mogu preobra\u00adziti suvremeno dru\u0161tvo i ljude. Takvim\noptimizmom bile su pro\u017eete njegove brojne enciklike, knjige i razmatranja. To\nje posebice istaknuo u enciklici Otkupitelj\n\u010dovjeka<\/em> gdje se u sredi\u0161tu nalazi Krist koji preko Crkve i obitelji\nstvara obrise kr\u0161\u0107anskog humanizma. Krist je svojim\nutjelovljenjem objavio \u010dovjeku punu istinu o njemu i otkrio mu njegovu veli\u010dinu,\ndostojanstvo i vrijednost. Stoga, kao odgovor na upit apostola Petra\n\u201eGospodine, kamo \u0107emo po\u0107i\u201c, jedino pravo \u201eusmjerenje duha, razuma i srca jest\nprema Kristu, Otkupitelju \u010dovjeka i svijeta\u201c, kako je govorio Karol Wojtyla\u201c\nrekao je nadbiskup, istaknuv\u0161i da je to u teoriji i praksi pokazao\nsveti Benedikt kad je pred op\u0107om seobom naroda ponudio stabilnost mjesta s\nku\u0107nim redom u kojem je rasporedio rad i molitvu, \u010ditanje Svetog Pisma,\nodmor  i rekreaciju. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup je zahvalio \u010dlanovima Slavenske kongregacije\n\u0161to su priora samostana na \u0106okovcu izabrali za opata. U\n\u017eelji da o. Jeronima \u201eGospodin obdari milo\u0161\u0107u i snagom da rije\u010dju i djelom vodi\nbra\u0107u putem svetosti\u201c, nadbiskup je\nopatu\ni \u010dlanovima Slavenske\nkongregacije po\u017eelio Bo\u017eji blagoslov i za\u0161titu\nutemeljitelja\nReda, sv. Benedikta. <\/p>\n\n\n\n

Prema Pravilu sv. Benedikta, opat\nmora \u201enaslov starje\u0161ine djelima opravdati. Vjeruje se da je on u samostanu\nnamjesnik Kristov, \u010dijim ga se imenom oslovljava, po Apostolovoj rije\u010di:\nPrimiste Duha posinjenja u kojem kli\u010demo: Abba, O\u010de! Stoga opat ne smije ni\u0161ta\nnau\u010davati, odre\u0111ivati ni zapovijedati, izvan onoga \u0161to je po Gospodnjoj\nzapovijedi. Njegovo bi zapovijedanje i pou\u010davanje moralo kao kvasac Bo\u017eje\npravednosti pro\u017eeti srca u\u010denika\u201c zapisao je sveti Benedikt. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sve dobro i sveto opat treba\npokazati vi\u0161e djelima nego rije\u010dima. \u201eSposobnijim u\u010denicima neka Bo\u017eje\nzapovijedi izla\u017ee rije\u010dima, a onima tvr\u0111ega srca i jednostavnijima bo\u017eanske\nzapovijedi svojim djelima predo\u010duje. Neka uvijek vlastitim primjerom pokazuje\nkako se ne smije \u010diniti ono \u0161to svoje u\u010denike pou\u010dava da valja izbjegavati\u201c\npoti\u010de sv. Benedikt. Isti\u010de da se opat mora dr\u017eati Apostolovog pravila: ‘Opominji,\nsavjetuj, kori’. Neka pove\u017ee strogost s blago\u0161\u0107u, poka\u017ee strogost u\u010ditelja, a\nblagu osje\u0107ajnost oca. <\/p>\n\n\n\n

Opat se treba sje\u0107ati \u0161to mu ime\nzna\u010di, jer od onoga komu je vi\u0161e dano, vi\u0161e \u0107e se i tra\u017eiti. \u201eNeka zna da je na\nsebe primio te\u0161ku i napornu zada\u0107u: voditi du\u0161e i slu\u017eiti razli\u010ditim \u0107udima:\nkod jednoga \u0107e poku\u0161ati blago\u0161\u0107u, kod drugoga ukorom, kod tre\u0107ega nagovaranjem.\nNeka se prilagodi i ravna prema naravi i shva\u0107anju svakog pojedinca, tako da ne\ntrpi zbog \u0161tete u povjerenom stadu, nego da se i raduje napretku dobroga stada\u201c\nka\u017ee sv. Benedikt. Opat mora skrbiti za bra\u0107u koja su pogrije\u0161ila, \u201ejer ne\ntrebaju zdravi lije\u010dnika, nego bolesni\u201c. Opat je preuzeo \u201eskrb za bolesne du\u0161e,\na ne samovlast nad zdravima\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U svom Pravilu, sv. Benedikt o\nnaravi opata pi\u0161e: \u201eOpat ne\u0107e uznemirivati povjereno stado niti \u0161to nepravedno\nodlu\u010divati, kao da ima neograni\u010denu vlast. Mora se uvijek sje\u0107ati da \u0107e za sve\nsvoje prosudbe i \u010dine Bogu polagati ra\u010dun. Neka misli kome \u0107e odgovarati za\nsvoje upravljanje. Kad mora opominjati, neka to \u010dini mudro, ne pretjerano, da\nprevi\u0161e stru\u017eu\u0107i r\u0111u ne razbije posudu. Time ne \u017eelimo re\u0107i da dopusti neka se\n\u0161ire mane, ve\u0107 neka ih iskorjenjuje razborito i s ljubavlju, prema svakome\nprikladno. Neka se trudi da radije bude voljen, nego da ga se boje. Ne smije\nbiti nemiran, tjeskoban, neobuzdan, svojeglav, zavidan ni odve\u0107 sumnji\u010dav, jer\nina\u010de ne\u0107e nikad imati mira\u201c. <\/p>\n\n\n\n

U misi su\nsudjelovali benediktinci s \u0106okovca i iz Slavenske kongregacije te benediktinke\niz samostana sv. Marije u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

Uz sve\u0107enike iz\nZadarske nadbiskupije, koncelebrirali su nadopat o. Prokop Siostrzonek, o. Edmund\nWagenhofer, dosada\u0161nji opat Slavenske benediktinske kongregacije i fra Andrija\nBilokapi\u0107, provincijal Franjeva\u010dke provincije sv. Jeronima. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

O.  Edmund Wagenhofer bio je opat 24 godine. Dolazi\niz samostana Sv. Petar u Salzburgu gdje je bio nadopat, a sada je prior u\nsamostanu u Mariboru. U Sloveniji su trenutno tri benediktinca, jedan je\nslovenski kandidat. \u201eJako je te\u0161ko. To je za nas novi po\u010detak nakon Drugog\nsvjetskog rata. U Africi ima puno zvanja, kao i na Istoku, u Aziji. U Europi i\nSjevernoj Americi je lo\u0161ije s brojem zvanja, u\u010dinjen je korak unatrag. Va\u017ena\nrije\u010d koja se mo\u017ee pro\u010ditati u na\u0161im samostanima je Pax \u2013 Mir. Na\u0161a briga je da\nme\u0111u narodima vlada mir\u201c rekao je o. Edmund, istaknuv\u0161i: \u201eTra\u017eili smo mla\u0111eg\nnasljednika za opata i zamolili o. Jeronima da preuzme tu slu\u017ebu. Obe\u0107ao sam da\n\u0107u mu pritom pomo\u0107i\u201c. <\/p>\n\n\n\n

U slavlju je\nsudjelovao i austrijanac o. Maximilian Kren, vi\u0161i poglavar u samostanu u Rajhradu\npokraj Brna u \u010ce\u0161koj. \u201eZa nas je izbor o. Jeronima bio i izbor simpati\u010dne osobe,\nali i razuma. On je dragi, ponizni benediktinac, ali i onaj koga sada trebamo,\ntako\u0111er i za budu\u0107nost. On je jo\u0161 mlad i mi smo jako zahvalni \u0161to je rekao Da<\/em> za tu odgovornost. Crkva se pomla\u0111uje,\nuvijek iznova ima nove prinove u zvanjima. Opat Jeronim pripada tome\u201c rekao je\no. Maximilian. U cijeloj Europi, na Zapadu, broj zvanja se smanjuje, pa i kod\nbenediktinaca. \u201eZajednice postaju starije i manje, ali valjda \u0107emo se i\nobnoviti. Trebamo povjerenje u Duha Svetoga i sami se moramo uvijek iznova\nkoncentrirati na Krista. Mislim da je to na\u0161 put. Treba puno povjerenja i\nzajedni\u010dkog rada. Poznajemo o. Jeronima kao jako poniznog, skromnog \u010dovjeka,\nali on \u0107e pomalo rasti u toj slu\u017ebi, u svijesti da je on otac, opat otac – da\nima o\u010dinsku du\u017enosti, ali i radost \u0107e imati u toj slu\u017ebi. Vjerujem da \u0107e korak\npo korak rasti u slu\u017ebi opata\u201c ohrabrio je o. Maximilian, potaknuv\u0161i sve da slu\u0161aju\nBo\u017eju rije\u010d. \u201eTo je na\u0161a sredi\u0161nja poruka, na\u0161a zada\u0107a – slu\u0161ati i prihvatiti Bo\u017eju\nrije\u010d, da je ukorijenimo u sebi. Onda \u0107emo mo\u0107i ovom svijetu dati ono \u0161to\ntreba\u201cporu\u010dio je o. Kren. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Radost blagoslova\nopata izrazila je i \u010d. m. Anastazija \u010cizmin, opatica zadarskog benediktinskog\nsamostana sv. Marije \u010dije su se koludrice rado odazvale pozivu o. Jeronima da\ndo\u0111u u katedralu. <\/p>\n\n\n\n

Zajedni\u0161tvo svih\nbenediktinki izvan njihove samostanske crkve sv. Marije nije \u010desti prizor za\npuk. Opatica im je rekla, tko \u017eeli, mo\u017ee i\u0107i na blagoslov opata. \u201eRekla sam\nkoludricama, ne\u0107u nikoga prisiliti, ali ni odbiti tko izrazi \u017eelju da do\u0111e u\nkatedralu. Iz Marijina krila, iz sjene Kolomanova zvonika, skupile se u\nkapitularnoj dvorani i krenule uz zvonik. Sv. Benedikt gleda koludrice,\ngolubice, lete na Forum, uz katedralu. U katedralu, u Sto\u0161ijin dom, da hvale i slave\nBoga svoga, da mole za opata Jeronima, brata svoga. Imenovanje opata zna\u010di\npuno, jedan je od najmla\u0111ih. Molimo za njega. Oni su potomci sv. Benedikta, a\nmi potomke sv. Benedikta i sv. Skolastike. To nas zdru\u017euje. Molimo jedni za\ndruge. Sretne smo da smo mogle do\u0107i\u201c rekla je opatica \u010cizmin. Ona je uz\nzadarsku katedralu i osobno vezana jer se kao djevojka sklonila u portun <\/em>katedrale prije nego je u\u0161la u\nsamostan i po\u010dela mona\u0161ku formaciju. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201ePoslije toliko\ngodina, u\u017eivam u katedrali. Nekidan sam morala pro\u0107i ispred katedrale sv.\nSto\u0161ije. Nisam gledala u glavni portal, nego pokrajnji u koji sam se kao malena\nbila sku\u010dila i \u010dekala dok je zazvonilo zvono koludrica sv. Marije, da im se\nmogu pridru\u017eiti\u201c sjetila se opatica \u010cizmin. <\/p>\n\n\n\n

\u010c. M. Anastazija rodom\nje iz Sutomi\u0161\u0107ice kao i o. Jeronim. \u010cizmin se u \u0161koli dru\u017eila s Jeronimovom\ntetom, starijom sestrom njegove majke, sa Zdenkom koja \u017eivi u Americi i njenom\ndjecom. \u201eU malom sutomi\u0161kom selu djeca su dobro odgojena. Blagopokojni zadarski\nnadbiskup Mate Garkovi\u0107 za sutomi\u0161ko selo je rekao: ‘To je neki vrti\u0107 koji se\nBogu jako svidio i i\u0161ao je tamo brati cvije\u0107e’\u201c rekla je opatica \u010cizmin, u\nkontekstu \u010dinjenice da je \u017eupa Sutomi\u0161\u0107ica \u2013 Poljana tijekom povijesti\nZadarskoj Crkvi dala mnoga duhovna zvanja, pa i dvoje benediktinskih monaha,\nopata i opaticu: Anastaziju \u010cizmin i Jeronima Adama Marina.  <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O. Jeronim Adam Marin, OSB, prior benediktinskog samostana Sv. Kuzme i Damjana na \u0106okovcu na otoku Pa\u0161manu, novi je opat …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":54165,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/P1015536.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54164"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54164"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54164\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54233,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54164\/revisions\/54233"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54165"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}