{"id":53283,"date":"2022-01-16T20:25:07","date_gmt":"2022-01-16T19:25:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=53283"},"modified":"2022-02-18T22:19:28","modified_gmt":"2022-02-18T21:19:28","slug":"zadar-dr-batelja-predstavio-knjizicu-blazeni-alojzije-stepinac-i-sveti-jeronim-u-obrani-stovanja-majke-bozje-i-svetih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=53283","title":{"rendered":"ZADAR: Dr. Batelja predstavio knji\u017eicu \u201eBla\u017eeni Alojzije Stepinac i sveti Jeronim u obrani \u0161tovanja Majke Bo\u017eje i svetih\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eBla\u017eeni Alojzije\nStepinac i sveti Jeronim u obrani \u0161tovanja Majke Bo\u017eje i svetih\u201c naziv je\nknji\u017eice koju je njen autor, mons. dr.\nJuraj Batelja, postulator Stepin\u010deve kauze, predstavio na svetkovinu sv.\nSto\u0161ije u subotu 15. sije\u010dnja u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

Dr. Batelja priredio je tu Knji\u017eicu prigodom 70. godi\u0161njice\nda je bl. Alojzija Stepinca papa Pio XII. uvrstio u kardinalski zbor\n(1952.-2022.), kao \u010din vrednovanja Stepin\u010deve \u017ertve i temelja slobodnog naroda\nu kojem \u0107e se slobodno navije\u0161tati i \u017eivjeti Evan\u0111elje, u po\u0161tovanju i\nzahvalnosti za Stepin\u010devu ljubav prema Crkvi i njegovu \u017ertvu kojom je\nposvjedo\u010dio svoju vjeru te u te\u0161kim vremenima kada su ga komunisti\u010dke vlasti na\nto poticale, nije iznevjerio povezanost sa Svetom Stolicom i nasljednikom\napostolskog prvaka Petra.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Uz Sto\u0161ijin blagdan, mons. Batelja darovao je\nvjernicima Zadarske nadbiskupije izdanja knji\u017eice o \u010da\u0161\u0107enju\nMajke Bo\u017eje, svetaca i Bo\u017ejih ugodnika po primjeru bl. Stepinca i sv. Jeronima,\n\u201ekao odgovor svima koji taj zagovor pori\u010du i \u017eive gotovo izdvojeno iz\nzajedni\u0161tva Katoli\u010dke Crkve\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Naime, dodatni poticaj mons.\nBatelji za pisanje toga sadr\u017eaja bila je \u010dinjenica da se u nekim medijima moglo\npro\u010ditati mi\u0161ljenje jednog sve\u0107enika koji se protivi \u0161tovanju\nMajke Bo\u017eje, \u0161tovanju bl. Stepinca i mnogih drugih, hrvatskom narodu dragih mu\u010denika,\nujedno i za\u0161titnika na\u0161ih (nad)biskupija. \u201eSvakako je rije\u010d o tvrdnjama\nkoje ru\u0161ila\u010dki nasr\u0107u na istine koje su sadr\u017eaj katoli\u010dke vjere\u201c upozorava mons.\nBatelja. Na to je dr. Batelja odgovorio\n\u201eiz vjere bl. Alojzija Stepinca, najsvjetlijeg lika Crkve u Hrvata i sv.\nJeronima koji je u sredi\u0161te svoga \u017eivota postavio Bibliju te je progla\u0161en malleus haereticorum<\/em> \u2212 \u010deki\u0107 za\nkrivovjerce\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePobo\u017enosti\nprema Majci Bo\u017ejoj i Bo\u017ejim svecima izri\u010daj su prave vjere u Boga jer \u010duvaju\n\u017eivu, nepotkupljivu i cjelovitu vjeru. Kao vjernici shva\u0107amo i poput bl. Stepinca\nvjerujemo da su marijanske pobo\u017enosti i \u0161tovanje svetaca najsigurniji put prema\nKristu Gospodinu koji je zadnji cilj, alfa i omega svih pobo\u017enosti. Crkva u\u010di\nda su apostoli i Kristovi mu\u010denici prolijevanjem vlastite krvi dali najve\u0107e\nsvjedo\u010danstvo vjere i ljubavi – zato je Crkva uvijek vjerovala da su u Kristu\ntje\u0161nje s nama povezani\u201c istaknuo je mons. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Podsjetio je na\nmisao pape Franje u Apostolskoj pobudnici Radujte se i kli\u010dite<\/em>, u kojoj Papa,\npozivaju\u0107i se na nauk Benedikta XVI., ka\u017ee: \u201eMo\u017eemo re\u0107i ‘da smo okru\u017eeni,\nvo\u0111eni i usmjeravani od strane Bo\u017ejih prijatelja. Ne moram s\u00e2m nositi ono \u0161to,\nzapravo, nikada ne bih mogao s\u00e2m nositi. \u010ceta Bo\u017ejih svetaca tu je kako bi me\nza\u0161titila, podupirala i nosila’\u201c. Sli\u010dno tuma\u010di i sv. Jeronim govore\u0107i: \u201eAko su\napostoli i mu\u010denici mogli moliti za druge jo\u0161 za \u017eivota kada su se morali i za\nse brinuti, koliko \u0107e vi\u0161e mo\u0107i iza krune, pobjede i slavlja\u201c istaknuo je dr.\nBatelja.<\/p>\n\n\n\n

\u201eOsobiti vid\n\u010da\u0161\u0107enja svetaca je iskazivanje slave Bogu po prisutnosti njihovih relikvija,\nposmrtnih ostataka i \u010ditavog tijela ili samo jednog njihovog dijela (\u010destice),\nkostiju, odje\u0107e ili predmeta vezanih za svece i bla\u017eenike \u010diji je kult Crkva\nodobrila. Jer im se pridaje \u010dudotvorna mo\u0107, nazivamo ih mo\u0107i. \u010cuvaju se u\nmo\u0107nicima, relikvijarima od skupocjene kovine, najrazli\u010ditijih oblika. Dijelovi\npohranjeni u mo\u0107nik \u010daste se kao da je tu \u010ditavo tijelo\u201c rekao je dr. Batelja,\nnaglasiv\u0161i da \u201emo\u0107i nisu same po sebi objekt \u010da\u0161\u0107enja, nego uvijek u odnosu\nprema Bogu za kojega su mu\u010denici umrli, a drugi sveci vjerno \u017eivjeli. To je\nkatoli\u010dki nauk o \u010da\u0161\u0107enju svetih mo\u0107i do danas. Crkva to \u010da\u0161\u0107enje obrazla\u017ee\nrije\u010dima: \u201eRelikvije su u Crkvi uvijek imale osobito \u010da\u0161\u0107enje i pozornost jer\nje tijelo bla\u017eenika i svetaca, odre\u0111eno za uskrsnu\u0107e, bilo na zemlji \u017eivi hram\nDuha Svetoga i instrument njihove svetosti, koju je Apostolska Stolica priznala\nnjihovim progla\u0161enjem bla\u017eenim i svetim\u201c\u201c pojasnio je dr. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U svjetlu Bo\u017eje\nrije\u010di po apostolu Ivanu kako zrno, ako pav\u0161i u zemlju ne umre, ostaje samo,\nmons. Batelja rekao je da je \u0161vicarski dnevnik Vaterland<\/em> iz\nLuzerna 11. velja\u010de 1963. o mu\u010deniku Alojziju Stepincu napisao: \u201eZrno dobrog\nsjemena palo je u zemlju: Stepinac. Nadamo se da \u0107e donijeti plod novog i\nsna\u017enog \u017eivota: njegov \u0107e narod biti pro\u010di\u0161\u0107en i posve\u0107en krvlju svoga\nmu\u010denika\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eMi smo pro\u010di\u0161\u0107eni Stepin\u010devom krvlju i krvlju sv.\nSto\u0161ije jer nas je sve pro\u010distila, posvetila i spasila Krv Kristova. Zato i mi sa\nvjerom \u010dastimo mo\u0107i sv. Sto\u0161ije, osvjedo\u010deni da \u0107e se tim \u010da\u0161\u0107enjem u nama\nuve\u0107ati vjera u Krista za kojega je ona darovala svoj \u017eivot. Ljubav sv. Sto\u0161ije\nprema Isusu mo\u017eemo usporediti s poklikom sv. Louis Maria Grignon de Monforta\nkoji je rekao Po Mariji, k Isusu<\/em>. Taj\npoklik je sv. Ivan Pavao II. sa\u017eeo u predanju Totus tuus<\/em> \u2013 Sav tvoj<\/em>! Analogno tome mi kli\u010demo – Po\nzagovoru sv. Sto\u0161ije k Isusu. Njen stav, \u017ertvu i predanje izri\u010demo rije\u010dima Sav sam tvoj, Isuse<\/em>. Tako se u pravoj\nvjeri u\u010dvr\u0161\u0107uju svi koji Isusa ljube u Crkvi Bo\u017ejoj koja je stup i upori\u0161te\nistine\u201c poru\u010dio je mons. Batelja. <\/p>\n\n\n\n

\u201e\u010caste\u0107i zemne\nmo\u0107i svetaca, iskazujemo \u010dast trojedinom Bogu za kojega su sv. Sto\u0161ija i toliki\nKristovi sljedbenici postali mu\u010denici. Neka sv. Sto\u0161ija zagovara mir savjesti\nsvakog pojedinca, mir u na\u0161im obiteljima, napredak Crkve Bo\u017eje i zadovoljstvo\n\u017eivota u hrvatskom dru\u0161tvu\u201c poru\u010dio je mons. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Naslovi u\nknji\u017eici su: \u0160tovanje Majke Boga i\nGospodina na\u0161ega Isusa Krista, Bla\u017eeni Alojzije\nStepinac \u2013 \u0161tovatelj Majke Bo\u017eje, \u010ca\u0161\u0107enje\nsvetaca i sveta\u010dkih mo\u0107i, Sv. Jeronim u obrani \u010da\u0161\u0107enja svetaca i njihovih\nmo\u0107i, Pismo sv.\nJeronima sve\u0107eniku Ripariju i Zaklju\u010dne misli.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Batelja u Knji\u017eici isti\u010de kako Koncil u\u010di da je Krist utemeljio Marijino\nzagovorni\u0161tvo kada je on svoju majku pod kri\u017eem darovao Ivanu i svim vjernicima\nda im bude majka u milosti. \u201eZato se Bla\u017eena Djevica u Crkvi zaziva imenima\nOdvjetnica, Pomo\u0107nica,\nPomaga\u010dica,\nPosrednica. Ipak se to tako shva\u0107a da ni\u0161ta ne oduzima niti dodaje dostojanstvu i mo\u0107i Krista, jedinoga Posrednika\u201c\n(Lumen Gentium 62).<\/p>\n\n\n\n

\u201cO \u010da\u0161\u0107enju svetaca Drugi vatikanski koncil u\u010di: \u201cCrkva putnika, dobro poznaju\u0107i tu zajednicu cijeloga Misti\u010dnoga Tijela Isusa Krista, ve\u0107 je od prvih vremena kr\u0161\u0107anske religije s velikim pijetetom \u0161tovala\nuspomenu mrtvih i jer je \u2018sveta i spasonosna misao moliti za mrtve da se odrije\u0161e\nod grijeha\u2019 (2 Mak 12, 45), za njih je prinosila i molitve. A za apostole i\nKristove mu\u010denike koji su, proliv\u0161i svoju krv, dali\nnajve\u0107e svjedo\u010danstvo vjere i ljubavi, Crkva je uvijek\nvjerovala da su u Kristu tje\u0161nje s nama spojeni, ujedno ih je s Djevicom\nMarijom i sa svetim an\u0111elima s osobitim osje\u0107ajem \u0161tovala i pobo\u017eno prosila pomo\u0107 njihovog zagovora\u201d isti\u010de dr. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Autor poru\u010duje kako je Stepinac\nbio \u201cduboko svjestan da nas iskrena pobo\u017enost prema Majci Bo\u017ejoj dublje\npovezuje s Bogom i \u010dini raspolo\u017eenima za nasljedovanje\nMarijinih kreposti. Ona uklanja od nas ono \u0161to nas udaljuje od Boga. \u201cBio bi znak krive pobo\u017enosti prema Presvetoj\nDjevici\u201d govorio je, \u201cako bismo se\nzaustavili ili tra\u017eili samo prolazna dobra i samo je zato zazivali i \u010dastili. Njena snaga osobito se pokazuje mo\u0107nom protiv Sotone, protiv grijeha i zla\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u201eBla\u017eeni Alojzije Stepinac, svjedok vjere i mu\u010deni\u010dki svjedok apostolskog\nnaslje\u0111a sadr\u017eanog u U\u010diteljstvu Crkve, na osobit na\u010din odlikovao se pobo\u017eno\u0161\u0107u prema Majci Bo\u017ejoj. Bio je\nosvjedo\u010den da su te pobo\u017enosti izri\u010daj prave vjere u Boga i tu\nvjeru \u010duvaju \u017eivom, nepotkupljivom i cjelovitom. On je pobo\u017enost prema Majci Bo\u017ejoj\ntemeljio na svim istinama koje o njoj u\u010di Crkva, a to je povezivao osobito\nuz \u010dinjenicu\nda je Bogorodica u Isusovom \u017eivotu prisutna i djelatna\u201c isti\u010de mons. Batelja,\npodsje\u0107aju\u0107i na Marijino posredni\u0161tvo u Kani Galilejskoj i Isusovo predanje\nsvoje majke nama na Golgoti.<\/p>\n\n\n\n

\u201eKako\nsu marijanske pobo\u017enosti prepoznatljiv \u010dimbenik duhovnosti u hrvatskom\nnarodu, u njima je Bla\u017eenik vidio jamstvo opstanka i samoga naroda. Zato je bl.\nStepinac i u oporuci\nod 28. svibnja 1957. napisao: \u201eAko budete uvijek iskreno \u0161tovali i ljubili Bogorodicu,\nonda \u0107e se i na vama ispuniti ono \u0161to veli Mudrac: \u2018Tko \u010dasti mater\nsvoju, sabire blago\u2019\u00ab (Sir 3, 4).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201cZazivanje i \u010da\u0161\u0107enje\nsvetih odgovara na\u0161oj vjeri i razumu. Ako su sveci prijatelji Bo\u017eji, onda je\njasno da nam mogu i ho\u0107e pomo\u0107i. Kao\nKristovi vjernici svjesni smo da je Bo\u017eja Objava do\u0161la \u010dovjeku, \u2018blago Bo\u017eje do\u0161lo u\nljudske ruke\u2019. Mnogi se prema njemu odnose razumski, prema svjetovnim\nmjerilima, a ne predanjem, vjerom, otajstveno. Kad bl. Stepinac isti\u010de da je\n\u2018pobo\u017enost Majci Bo\u017ejoj znak da doti\u010dna osoba \u017eivi duhovnim \u017eivotom\u2019,\nizri\u010de vjeru\nCrkve koja \u2018u svome pologu pronalazi normu u\u010denja i \u017eivota koje ne stvaraju\nljudi, nego je pronalazi u Objavi Bo\u017ejoj. Stoga je potrebno da Crkva pou\u010dava kako\nbi se polog vjere (depositum fidei) sa\u010duvao \u010dist,\njasan, siguran, cjelovit\u201d poru\u010duje mons. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

Autor podsje\u0107a i upozorava da je \u201epovijest Crkve obilje\u017eena poku\u0161ajima\nbrojnih pojedinaca koji su svojim u\u010denjem to blago vjere, depositum\nfidei<\/em>, nastojali usmjeriti po\nsvom naho\u0111enju, \u010distim ljudskim umovanjem,\nzanemaruju\u0107i u\u010denje Crkve. Iz spoznaje\nda je za sv. Jeronima temeljni kriterij ispravne metode tuma\u010denja Svetog\nPisma bio sklad s U\u010diteljstvom Crkve, s\npravom se mo\u017ee zaklju\u010diti da se za njega\nautenti\u010dno tuma\u010denje\nBiblije moralo uvijek slagati s\nvjerom Katoli\u010dke Crkve\u201c nagla\u0161ava dr. Batelja, citiraju\u0107i Jeronimovu\nopomenu: \u201eNastavi \u010dvrsto prianjati uz\ntradicionalni nauk kojem si pou\u010den, da mo\u017ee\u0161 poticati\nna zdrav nauk i pobijati one koji mu se protive\u201c (Ep<\/em>. 52, 7). <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Budu\u0107i da je Isus Krist utemeljio svoju Crkvu na Petru,\nsvaki kr\u0161\u0107anin, zaklju\u010duje\nsveti Jeronim, \u201emora biti u zajedni\u0161tvu s katedrom svetoga Petra\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTko ne \u0161tuje Majku\nBo\u017eju niti \u010dasti svete i njihove mo\u0107i, koje pobo\u017enosti Crkva odre\u0111uje,\npreporu\u010da i poti\u010de,\nnije izvjesno da je u zajedni\u0161tvu s Katoli\u010dkom\nCrkvom. Zato neka nam trajno bude na pameti misao bl. Alojzija Stepinca: \u201eKako\nje to divna i utje\u0161na misao, da imamo u nebu tisu\u0107e i milijune bra\u0107e i sestara koji s nama suosje\u0107aju, koji gledaju na\u0161e borbe i muke na zemlji, jer u\nBogu vide sve koji nam mogu pomo\u0107i\ni koji nam ho\u0107e pomo\u0107i, pogotovo ako ih\nrevno zazivamo u pomo\u0107. Pa ako su sveti ve\u0107 toliko mogli na zemlji, \u0161to istom mogu na nebu svojom\nmolitvom\u201c\u201c ohrabruje Stepin\u010devom mi\u0161lju mons. Batelja. <\/p>\n\n\n\n

Iznose\u0107i u Knji\u017eici\nniz argumenata protiv krivovjerja, dr. Batelja poziva \u010ditatelje da sebi odgovore na pitanja: \u201eJe li bilo koji\nsve\u0107enik ili vjernik koji negira \u0161tovanje Majke Bo\u017eje i\nsvetaca katolik? Je li kr\u0161\u0107anin? Je li\nkrivovjerac? Je li takav u zajedni\u0161tvu Katoli\u010dke Crkve?\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107 <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eBla\u017eeni Alojzije Stepinac i sveti Jeronim u obrani \u0161tovanja Majke Bo\u017eje i svetih\u201c naziv je knji\u017eice koju je njen autor, …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":53284,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/P1014144.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53283"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=53283"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53283\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53298,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/53283\/revisions\/53298"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/53284"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=53283"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=53283"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=53283"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}