{"id":52641,"date":"2021-12-21T22:12:50","date_gmt":"2021-12-21T21:12:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=52641"},"modified":"2022-01-05T07:33:40","modified_gmt":"2022-01-05T06:33:40","slug":"zadar-predstavljena-restaurirana-oltarna-pala-uznesenje-marijino-iz-16-st-u-sicu-zadar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=52641","title":{"rendered":"ZADAR: Predstavljena restaurirana oltarna pala Uznesenje Marijino iz 16. st. u SICU Zadar"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Oltarna pala\nUznesenje Marijino, slikara Lorenza Luzza i konzervatorsko \u2013 restauratorski\nradovi na tom vrijednom sakralnom djelu iz 16. st., predstavljeni su u\nponedjeljak, 20. prosinca u prostoru Stalne izlo\u017ebe crkvene umjetnosti (SICU) u\nZadru \u010dijeg je stalnog izlo\u017ebenog postava ta slika dio. <\/p>\n\n\n\n

Povijesno \u2013\numjetni\u010dki zna\u010daj te slike i njenog autora predstavila je doc. dr. Ana Jordan\nKne\u017eevi\u0107, kustosica SICU-a Zadar, a restauratorsko radove opisala je Rita\nPeri\u0107, vi\u0161i restaurator tehni\u010dar specijalist za \u0161tafelajno slikarstvo iz\nRestauratorskog odjela Zadar. <\/p>\n\n\n\n

Slika se od 1976. g.\n\u010duva u Stalnoj izlo\u017ebi crkvene umjetnosti u Zadru. Predstavljanje i\nrestauracija te slike je zajedni\u010dki projekt SICU-a Zadar i Restauratorskog\nodjela Zadar, s ciljem za\u0161tite i valorizacije umjetnina u postavu SICU-a i\nprezentacije umjetni\u010dke gra\u0111e Zadra i ba\u0161tine Crkve.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Slika pod punim\nnazivom Uznesenje Bla\u017eene Djevice Marije<\/em>\nu vlasni\u0161tvu je Benediktinskog samostana i crkve sv. Marije u Zadru. Prema\nnovijim istra\u017eivanjima, slika je nastala 1511. g. Ta se oltarna pala nalazila u\ncrkvi Svete Marije Velike u Zadru koja je bila posve\u0107ena Uznesenju BDM. Ta je\ncrkva sru\u0161ena 1570. \/ 1571. g. zbog gradnje gradskih utvrda u obrani od\nOsmanlija. Nakon ru\u0161enja crkve, dio umjetnina do\u0161ao je u zadarski samostan\nbenediktinki sv. Marije, me\u0111u njima i ta slika, a dio umjetnina zavr\u0161io je u\nzadarskoj crkvi sv. Stjepana,  kasnije posve\u0107enoj\ncrkvi sv. \u0160ime.<\/p>\n\n\n\n

Oltarna pala\nUznesenje Marijino slikana je temperom na drvu i veli\u010dine je 246 x 137,5 cm. Na\nrubovima slike vidljive su konture profilacije renesansnog okvira. Kompozicija\nje podijeljena u dva dijela. U donjem dijelu naslikani su apostoli, svjedoci\nMarijina uznesenja na nebo, oko praznog, otvorenog mramornog sarkofaga,\nukra\u0161enog renesansnom girlandom s ovnujskim glavama i an\u0111eoskom glavicom. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201ePrikaz apostola\ntipi\u010dan je za ikonografiju Uznesenja. Apostoli u \u010du\u0111enju promatraju Marijino\nuznesenje na nebo. Luzzo je stvorio svojevrsnu komunikaciju me\u0111u likovima, to\nje osobito primjetno kod apostola. Stvorio je psiholo\u0161ki moment slike, \u0161to je\nutjecaj velikih majstora visoke renesanse. Vrlo realisti\u010dno oslikao je izraze\nlica apostola, skoro kiparski je oslikao apostole. To je venecijanska slikarska\n\u0161kola. Luzzo je postigao realisti\u010dan prikaz, profil \u010du\u0111enja u Marijino\nuznesenje. Apostoli su u komunikaciji i gestama iskazuju \u010du\u0111enje u Marijino\nuznesenje\u201c istaknula je dr. Kne\u017eevi\u0107, dodav\u0161i kako se u ikonografiji Zapada\nuvijek nagla\u0161ava uznesenje Bogorodice du\u0161om i tijelom.<\/p>\n\n\n\n

U gornjem dijelu\nkompozicije skupina an\u0111ela nosi Bogorodicu na nebo. \u201eDva an\u0111ela joj pridr\u017eavaju\npla\u0161t i tre\u0107i joj stavlja krunu na glavu. Marija kle\u010di na jednom koljenu i skida\npojas koji \u0107e spustiti apostolima. Prvenstveno se misli na apostola Tomu koji\nse nalazi u donjem dijelu slike. Ina\u010de, motiv Bogorodice i nevjernog Tome\nposebno je za\u017eivio u umjetnosti 12. st. kad se razvija \u0161tovanje relikvija\nBogorodi\u010dinog pojasa. To je osobito vezano za benediktinsko podru\u010dje. Onda se\nprikazuje apostola Tomu koji stoji sam na Maslinskoj gori ili je okru\u017een s\napostolima\u201c rekla je dr. Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ta je slika iznimno\nzna\u010dajan rad, i zbog toga jer se Luzzu pripisuje malo djela. Ne zna se sa\nsigurno\u0161\u0107u koja su njegova djela, a u SICU Zadar nalazi se jo\u0161 jedna njegova\nslika, Bogorodice s Djetetom, odnosno Gospe od Dubovice, koja je izlo\u017eena\npokraj Uznesenja Marijina. Luzzo je autor i slike sv. Stjepana u crkvi sv. \u0160ime\nu Zadru, jedne slike na Silbi te slike Bogorodica s Djetetom izme\u0111u sv. Roka i\nsv. Sebastijana iz crkve sv. Mihovila u Trogiru koja se sada nalazi u katedrali\nu Trogiru.   <\/p>\n\n\n\n

Jedina Luzzova\npotpisana slika je pala Bogorodica izme\u0111u sv. Viktora i sv. Stjepana u Berlinu.\n\u201eTaj potpis bio je klju\u010dan da se i zadarska oltarna pala Uznesenje Marijino\npripi\u0161e Lorenzu Luzzu. Naime, na sredini pri dnu slike nalazi se potpis\nslikara: Laure (n) tius: Lu(cius) Feltri (nus) fec (it), koji je prije bio\npogre\u0161no \u010ditan, pa je djelo pripisivano Rafaelovom u\u010deniku Francescu Fattoriju.\nNo, Sergio Claut je 1981. g. reinterpretirao potpis i sliku pripisao Lorenzu\nLuzzu\u201c istaknula je dr. Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Potpis u dnu slike\ntijekom restauracije 1970.-ih godina bio je uklonjen u Hrvatskom\nrestauratorskom zavodu, no naknadno je vra\u0107en pa se sada zna da se radi o Luzzu.\n<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Slikar Lorenzo Luzzo\nje poznati umjetnik 16. st. koji je bio pod utjecajem venecijanskog slikarstva\n16. st. O njegovom \u017eivotu ima malo podataka. Luzzo je ro\u0111en 1484. ili 1485. g.\nu Zadru, gdje je njegov otac Bartolomej bio gradski lije\u010dnik ili u Feltreu,\ngradu u sjevernoj  Italiji. Umro je 1526.\nili 1527. g. u Veneciji ili Zadru. Bio je zvan Zarotto (Zadranin) i Morto da\nFeltre. \u201eLuzzo se spominje 1511. g. u Zadru gdje se smatra da je bio ro\u0111eni\nZadranin. Spominju se i imena njegove bra\u0107e koji nisu bili slikari. Spominje se\ni 1512. g. kada je zaklju\u010dena parnica izme\u0111u slikara Nicole Brazza iz Pise i\nLorenza Luzza. U toj parnici je sudjelovao i Federico Grisogono (1472.-1538.),\nhrvatski renesansni lije\u010dnik\u201c rekla je dr. Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U radovima Luzza mogu\nse prepoznati utjecaji Tiziana, Rafaela, Sebastiana del Piomba i Giorgionea. <\/p>\n\n\n\n

\u201eKompozicija i\nfiguralika zadarske oltarne pale iz prve \u010detvrtine 16. st. ima sli\u010dnosti s\nistoimenom oltarnom palom mleta\u010dkog slikara Palme starijeg. U slici Uznesenje\nMarijino do izra\u017eaja dolazi tonsko slikarstvo i kolorit blagih sjen\u010danja \u0161to\npotvr\u0111uje da je Luzzo bio pod utjecajem velikih majstora visoke renesanse.\nUtjecaj Giorgionea vidljiv je u tonskom slikarstvu i senzibilitetu za prostor i\nkrajolik \u0161to je Luzzo primijenio na slici Uznesenje Marijino. Poznata je\nTizianova oltarna pala Uznesenje Marijino; smatra se da je tom slikom\nnapravljena prekretnica u prikazu ikonografije Uznesenja, jer tu Bogorodica ulazi\nsama u slavu, dok je kod nas ona no\u0161ena, nose je an\u0111eli. Na Luzza je utjecala\nvenecijanska slikarska \u0161kola 16. st., slika Uznesenje BDM Palme starijeg datira\nse 1513. g. Smatra se da je Luzzo od Rafaela preuzeo donji dio slike gdje su\nprikazani apostoli pokraj otvorenog sarkofaga\u201c rekla je dr. Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eSlika je iznimno\nvrijedna i va\u017ena za zadarsko podru\u010dje ali i na nacionalnoj razini, jer se radi\no vrlo poznatom slikaru iz doba renesanse. Slika je u jednom trenutku i\u0161la na\nizlo\u017ebu u Zagreb. Trebala je biti demontirana iz postava u SICU-a pa se\nodlu\u010dilo da bi se mogla ponovno restaurirati da joj se vrati izvorni sjaj\u201c\nrekla je Peri\u0107.      <\/p>\n\n\n\n

Restauracija slike\ntrajala je od 2013. do 2019. g. \u201eSlika je restaurirana u Restauratorskom odjelu\nu Zadru koji je dio Hrvatskog restauratorskog zavoda. Voditeljica radova je\nbila Jadranka Bakovi\u0107, voditeljica Restauratorskog odjela u Zadru koja je 6\ngodina restaurirala sliku. U\u010dinila je fantasti\u010dan posao. Slika sada sasvim\ndruga\u010dije djeluje, sada\u0161nji izgled puno odstupa od prija\u0161njeg. Sada boje dolaze\ndo izra\u017eaja, jasnija je situacija, cijela forma je umirena, to je vrijedilo\nu\u010diniti za tako vrijednu umjetninu\u201c istaknula je Peri\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Prvi opse\u017eniji\nkonzervatorsko – restauratorski radovi na slici Uznesenje Marijino izvedeni su\n1971. g. u Restauratorskom zavodu Hrvatske u Zagrebu. Tada su sanirana velika\no\u0161te\u0107enja drvenog nosioca i izra\u0111eno je novo oja\u010danje pole\u0111ine. Za\nkonsolidaciju odignutih slojeva preparacije i boje te drvenog nosioca\nupotrijebljen je vosak. S vremenom, tamnjenjem boje retu\u0161iranih povr\u0161ina\nnastale su brojne mrlje koje su sa slojem potamnjelog laka naru\u0161ile izvornu\nljepotu i vrijednost umjetnine. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Novi konzervatorsko\n– restauratorski radovi od 2013. g. u\u010dinjeni su laboratorijskim analizama te snimanjima\ntehnikama RTG, UV i IC reflektografije. \u201eUklonjeni su slojevi starog\npotamnjelog laka i retu\u0161a te debeli sloj voska. Izvedena je konsolidacija nestabilnih\npovr\u0161ina slikanog sloja i \u0161upljina drvene osnove. Rekonstrukcija mehani\u010dkih\no\u0161te\u0107enja izvedena je s vi\u0161e vrsta preparacije koje su prilago\u0111ene povr\u0161ini\nslikanog sloja. Retu\u0161 je izveden u podsliku gva\u0161 bojama hladnog kromatskog\nspektra te zavr\u0161no lakirnim bojama. Rekonstruirani su i zavr\u0161ni lazurni slojevi\nizvorne boje koji su bili o\u0161te\u0107eni nekontroliranim \u010di\u0161\u0107enjem u prethodnim\nintervencijama n slici i oksidacijom pigmenata. Ujedna\u010dene su nove plohe boje s\noriginalnim slikanim partijama i nanesen je zavr\u0161ni lak\u201c opisala je Peri\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161egodi\u0161nje\nkonzervatorsko \u2013 restauratorske radove na slici Uznesenje Marijino financiralo\nje Ministarstvo kulture i medija RH. Dovr\u0161etkom tih radova, sjaj i koloristi\u010dka\nkvaliteta vra\u0107eni su iznimnom djelu venecijanskog renesansnog slikarstva koje\nje izlo\u017eeno u prostorima SICU-a Zadar.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Prisutnima se obratio i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107<\/strong>. Zahvalio je svima koji su izvr\u0161ili taj \u201eva\u017ean i delikatan restauratorski posao. A kad su stvari delikatne, onda to treba predati \u017eenama u ruke. Oko toga su bile anga\u017eirane sve \u017eene. Sv. Ivan Pavao II. u Pismu \u017eenama rekao je, Imate neki genij koji je va\u0161, \u017eenski’. I u umjetnosti, vidi se, \u017eene pokazuju kako se uspje\u0161no rje\u0161ava delikatnost. Oko restauracije toga djela anga\u017eiralo se dosta ruku, od Zadra do Zagreba. Bog blagoslovio puno ruku\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup je citirao misli pape\nPavla VI. koji je umjetnicima rekao da su \u201eoni kadri zgrabiti ne\u0161to \u0161to je\niznad \u010dovjeka, \u0161to je sveto i to ljudima u\u010diniti vidljivim\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eI na toj slici osje\u0107a se ta\ndihotomija: apostoli su dolje, Toma ne vjeruje i sumnja, drugi apostoli gledaju\ni dive se, ali Gospa je uznesena u nebeske sfere. Umjetnik je uspio to dvoje\nobjediniti u cjelinu umjetni\u010dkog patosa; umjetnik uspijeva ne\u0161to \u0161to ljudima nije\ndohvatljivo materijalizirati i prikazati vrlo zanimljivim\u201c rekao je nadbiskup. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dvojica svetih papa, Pavao VI. i Ivan Pavao II. pokazali su osobitu\nljubav i naklonost prema umjetnosti i umjetnicima. Obojica su imali osobiti osje\u0107aj\nza umjetnost i umjetnike, rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSveti papa Pavao VI. je u tijeku odvijanja Drugog Vatikanskog sabora, 7. svibnja 1964. g.,  pozvao umjetnike u Sikstinsku kapelu, u mjesto\nsakralne umjetnosti Michelangelovog remek – djela gdje im je rekao: \u201eOvdje smo zajedno na pozornici duhovnog\nrazgovora. Moram vama re\u0107i osobitu rije\u010d: Mi vas trebamo. Na\u0161a slu\u017eba treba va\u0161u\nsuradnju. Jer, na\u0161a slu\u017eba je propovijedati i u\u010diniti bliskim i razumljivim\nsvijet duha i neizrecivoga Boga. U tom poslu vi ste pravi majstori i u\u010ditelji.\nVa\u0161e poslanje i umije\u0107e jest \u201eugrabiti duh i njegovo blago\u201c i preobu\u0107i ga u\nrije\u010d, boju i oblik pa to u\u010diniti dostupnim. Mi vas, stoga, trebamo kao\nsaveznike\u201c\u201c podsjetio je na Papine rije\u010di umjetnicima mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Tada je iza\u0161la konstitucija o liturgiji u kojoj je jedno poglavlje\nposve\u0107eno kr\u0161\u0107anskoj umjetnosti. \u201eBudu\u0107i da je\nve\u0107 bila objavljena konstitucija o liturgiji u kojoj se govori o \u201ereligioznoj\numjetnosti\u201c, Pavao VI. je tada rekao kako je on s crkvene strane potpisao taj\nsavez. I po\u017eelio neka umjetnici nastave svojim mo\u0107ima uma i srca oblikovati\nduhovno blago koje \u0107e biti prepoznatljivo i dohvatljivo ljudskim osjetilima. Papa je kao otac\numjetnicima rekao: ‘Mi vas trebamo’. Jer ne\u0161to duhovno, \u0161to je nedohvatljivo u\nvi\u0161im sferama, umjetnik to uspijeva preto\u010diti u pismo, kip, umjetni\u010dko djelo. Papa\nka\u017ee, treba nam savez umjetnika i Crkve. Budu\u0107i da je Papa priznao dekret o\nliturgiji u kojem se govori i o svetoj umjetnosti, Papa je rekao, Ja prvi dajem\npotpis za taj savez\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107.    <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sv. Ivan Pavao II. je uo\u010di Velikog\njubileja Crkve, 1999. g. umjetnicima napisao\nPismo. \u201eHode\u0107i ususret Velikom jubileju 2000 godina kr\u0161\u0107anstva, Papa je tada\npisao pisma bolesnicima, dr\u017eavnicima, sve\u0107enicima, biskupima, umjetnicima itd.\nI on je bio umjetnik, kazali\u0161ni glumac, osjetilo se da je stru\u010dnjak i u\numjetnosti, umjetnosti izra\u017eavanja i nastupa. Papa pi\u0161e umjetnicima da se radi o\nne\u010demu \u0161to obi\u010dan \u010dovjek nekad ne mo\u017ee doku\u010diti. Vi umjetnici ste kadri to\nduhovno predo\u010diti nama, rekao je Papa\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ivan Pavao\nII. je uputio poseban poziv umjetnicima jer ih Crkva treba da plodno sura\u0111uju\nkako otkrivati dubine duhovne dimenzije. \u201eVama, umjetnici pisane i govorne\nrije\u010di, kazali\u0161ni i glazbeni umjetnici, likovni umjetnici i umjetnici\nnajsuvremenijih komunikacijskih tehnologija, upu\u0107ujem rije\u010di poticaja i\nzahvale. Jer, nitko bolje od vas,umjetnici,\ngenijalni graditelji ljepote, ne mo\u017ee naslutiti ne\u0161to od onog pathosa<\/em>kojim je Bog u zoru stvaranja pogledao\nna djelo svojih ruku. Titraj toga osje\u0107aja bezbroj se puta odrazio u pogledima\nkojima ste se vi, zahva\u0107eni udivljenjem zbog bo\u017eanske tajnovite snage zvukova i\nrije\u010di, boja i oblika, divili djelu svoje nutarnje snage, upu\u0107uju\u0107i gotovo na\nodjek onoga otajstva stvaranja kojemu vas je Bog, jedini Tvorac svih stvari,\n\u017eelio na neki na\u010din sebi pridru\u017eiti\u201c citirao je sv. Ivana Pavla II. nadbiskup\nPulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Prigodno\nduhovno razmatranje M. Anastazije \u010cizmin, opatice benediktinskog samostana sv.\nMarije u Zadru, pro\u010ditala je s. Klara Begi\u0107, OSB.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMajka je\nnositeljica \u017eivota. U svom naru\u010dju, Marija Bogorodica nosi \u017eivot benediktinki u\nZadru. Prvi spomen na\u0161eg Samostana u Lampredijinom natpisu iz 920. g. spominje\n\u2026 sancte Mariae Virginis et Sancti Abatis Benedict, sub cuius regula vivnut\u201c\nporu\u010dila je opatica, istaknuv\u0161i da od po\u010detka svoga postojanja, vi\u0161e od 1000\ngodinu, zadarske koludrice \u017eive pod skrbnim Maj\u010dinskim okom i njenim toplim\nkrovom.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSamostan i\ncrkva posve\u0107eni su maloj Mariji od njenog ro\u0111enja, sav razvoj i \u017eivot Samostana\ni svaka koludrica u Samostanu pod pla\u0161tem je proslavljene Marije. Sveta Marija\nnije samo nebeska za\u0161titnica Samostana i crkve njoj posve\u0107ene, ona je srce i\ndu\u0161a svake koludrice. Kao \u0161to je Marija prolazila kroz \u017eivot s ‘Neka mi bude po\ntvojoj Rije\u010di’ i svaka koludrica svakodnevno izgovara svoj ‘Primi me,\nGospodine, po svojoj Rije\u010di i \u017eivjet \u0107u’\u201c rekla je s. Klara, istaknuv\u0161i da\nMajka ne\u0107e zaboraviti svoje k\u0107eri i u\u010denice.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eMarija je\nnajvjernija u\u010denica svoga Sina Isusa koja nas ne\u0107e ostaviti. Kao oporuku svog\n\u017eivota poru\u010duje nam ‘\u0160to god vam rekne, u\u010dinite’. Ona je tako \u017eivjela i njena\nnebeska proslava do\u0161la je nakon Golgotskog svitanja. Kako je nje\u017ean detalj\nprikazan na ovoj oltarnoj slici. Bogorodica spu\u0161ta svoj pojas tu\u017enim i\nzabrinutim apostolima. Njen pogled upravljen je prema zemlji. Sv. Toma, simbol\nsvih nas, prihva\u0107a njen pojas. Vjera popra\u0107ena nevjerom koju krijepi nada, a\nMarija je Majka nade\u201c rekla je s. Klara, ohrabriv\u0161i da nam je Gospodin dao\nMariju za na\u0161u Majku u svim pote\u0161ko\u0107ama kroz stolje\u0107a do kraja svijeta.   <\/p>\n\n\n\n

\u201eOna je sa\nsvima nama, na\u0161a Majka\u201c poru\u010dila je opatica \u010cizmin, zaklju\u010div\u0161i rije\u010dima bl. Elredija\nopata: \u201eOna je Majka na\u0161eg \u017eivota, Majka na\u0161e neraspadljivosti i Majka na\u0161eg\nsvjetla. Ona, Kristova majka, Majka je i na\u0161e mudrosti, Majka na\u0161e pravednosti,\nMajka na\u0161eg posve\u0107enja, Majka na\u0161eg otkupljenja. Stoga nam je ona vi\u0161e majka\nnego na\u0161a tjelesna majka. Po njoj je, dakle, na\u0161e ro\u0111enje bolje, jer iz nje nam\nje do\u0161la svetost na\u0161a, na\u0161a mudrost, na\u0161a pravednost, na\u0161e posve\u0107enje, na\u0161e\notkupljenje. Pismo ka\u017ee: Hvalite\nGospodina u svetima njegovim<\/em>. Ako Gospodina trebamo hvaliti u onim svecima\npo kojima on \u010dini \u010dudesna djela, koliko ga vi\u0161e valja hvaliti u Onoj u kojoj\nu\u010dini sebe sama, koji je \u010dudesan nad svim \u010dudesima\u201c.      <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Oltarna pala Uznesenje Marijino, slikara Lorenza Luzza i konzervatorsko \u2013 restauratorski radovi na tom vrijednom sakralnom djelu iz 16. st., …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":52642,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/P1013340.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52641"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=52641"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52641\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52703,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52641\/revisions\/52703"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/52642"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=52641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=52641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=52641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}