{"id":52588,"date":"2021-12-19T19:41:24","date_gmt":"2021-12-19T18:41:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=52588"},"modified":"2022-01-05T07:33:18","modified_gmt":"2022-01-05T06:33:18","slug":"zadar-misa-na-crkvenoslavenskom-jeziku-povodom-15-stoljeca-glagoljaskog-pjevanja-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=52588","title":{"rendered":"ZADAR: Misa na crkvenoslavenskom jeziku povodom 15 stolje\u0107a glagolja\u0161kog pjevanja u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Misu\nna hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i glagolja\u0161kom pjevanju kojom je obilje\u017eeno\n15 stolje\u0107a glagolja\u0161kog pjevanja u Hrvatskoj (7.st.-21. st.) predvodio je dr.\nfra Izak \u0160pralja, TOR, u crkvi sv. Marije kod benediktinki u Zadru u \u010detvrtak,\n16. prosinca. <\/p>\n\n\n\n

Fra\nIzak je \u017eelio i liturgijskim \u010dinom obilje\u017eiti visoki vi\u0161estoljetni spomen da je\nglagolja\u0161ko pjevanje u Hrvatsku do\u0161lo s Istoka. Do toga podatka do\u0161ao je ove\ngodine uvidom u arhivsku gra\u0111u, istra\u017euju\u0107i kako su sve\u0107enici slu\u017eili glagolja\u0161ku\npjeva\u010dku slu\u017ebu misnika.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Iz\nzapisa glagolja\u0161kog pjevanja Franje Kuha\u010da, hrvatskog glazbenog povjesni\u010dara, u\ndrugoj polovici 19. st., \u201eo\u010dito je da su Hrvati na Istoku slavili sveta\notajstva Tijela i Krvi Kristove svojim jezikom i pjevom. Hrvati su s Istoka\ndonijeli napjev za molitvu Gospodnju Ot\u010de\nna\u0161<\/em> i napjev za Zbornu molitvu u misi. Kad su se doselili na Zapad, u\nHrvatsku, prihvatili su Svetoga Oca papu za duhovnog poglavara i po\u010deli slaviti\nsvetu misu rimskim obredom. Sve dijelove reda mise, osim Zborne molitve,\npjevali su na napjevu za molitvu Gospodnju\u201c rekao je fra Izak. Istaknuo je kako\nje osorski biskup, kasnije zadarski nadbiskup Mate Karaman, kad je nakon 12\nstolje\u0107a od dolaska Hrvata pisao izvje\u0161taj o glagolja\u0161ima u Hrvatskoj, Illyricumu,\no glagolja\u0161kom pjevanju napisao: \u201eNjihovo pjevanje ne prate glazbala niti je to\npjevanje glazbenoj znanosti prepoznatljivo. To pjevanje je prirodni, sadr\u017eajno\nbogat i \u010deznutljiv napjev koji poti\u010de pobo\u017enost\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eOvim\nsvetim \u010dinom spominjemo po\u010detak hrvatske liturgijske glazbe, glagolja\u0161kog\npjevanja, uklju\u010duju\u0107i u taj sveti \u010din sve Hrvate, osobito glagolja\u0161e. Zahvaljujemo\nBogu na daru kr\u0161\u0107anstva i na daru hrvatskog liturgijskog pjevanja\u201c rekao je fra\nIzak.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U misi su pjevali\ncrkveni pjeva\u010di iz Sali, Preka i Zadra koji poznaju glagolja\u0161ko pjevanje iz tradicije\nsvojih rodnih mjesta koja im je prenesena u naslje\u0111e. Pjeva\u010de je okupio\nskladatelj prof. Ivo Ni\u017ei\u0107, koji je tako\u0111er sudjelovao na misi. Prof.\nNi\u017ei\u0107  je rekao da je jednostavni,\nglagolja\u0161ki napjev stalnih, nepromjenjivih dijelova mise, Gospodi pomiluj<\/em>, Slava<\/em>, Viruju<\/em>, Svet i Jaganj\u010de<\/em> prepoznatljiv i u drugim misama oto\u010dkog i kopnenog\ndijela Zadarske nadbiskupije, odnosno prisutan je kao glazbeni motiv, (jezgra\nmelodije) u skoro svim misama zadarskog kraja. \u201eGlagolja\u0161tvo je hrvatska pu\u010dka\nba\u0161tina koja je zaboravljena, zato je va\u017eno to\no\u017eivljavati. Ljubo Stipi\u0161i\u0107 Delmata je rekao: ‘Ba\u0161tinom, to nas na\u0161i pre\u0111i\ndozivaju, bli\u017ee Iskonu’\u201c rekao je prof. Ni\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra\nIzak je gvardijan samostana sv. Mihovila tre\u0107oredaca glagolja\u0161a u Zaglavu na\nDugom otoku gdje su franjevci do\u0161li 1451. godine. U Zaglavu je \u017eivio i radio\npisac glagoljskih rukopisa fra \u0160imun Klimantovi\u0107 koji je u tom samostanu\nnapisao velik broj knjiga. Zaglav je Crkvi dao vi\u0161e vrijednih redovnika\nfranjevaca tre\u0107oredaca.<\/p>\n\n\n\n

Fra Izak je diplomirao na Institutu za crkvenu glazbu u\nZagrebu i Rimu (Pontificium Institutum Musicae Sacrae). Doktorirao je na\nKatedri za povijest Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Zadar\nje u pro\u0161losti bio sredi\u0161te glagoljice, osobito razvijena glagolja\u0161ka podru\u010dja\nbili su zadarski otoci, Dugi otok i Ugljan \u010dije je notne zapise fra Izak\nprou\u010davao. <\/p>\n\n\n\n

Hrvatsko glagolja\u0161tvo zna\u010dajna je sastavnica i specifi\u010dnost\nhrvatske kulture koja se uspjela sa\u010duvati i u te\u0161kim povijesnim okolnostima\npoku\u0161aja tu\u0111inskog pokoravanja kulturnog i sveukupnog narodnog hrvatskog\nintegriteta.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U razvoju duge tradicije hrvatskog glagolja\u0161tva, Juraj\nSlovinac (1360.-1416.), poznati hrvatski glagolja\u0161 koji je bio profesor na\nfrancuskoj Sorboni, oko 1400. g., a\n14. i 15. st. smatra se zlatnim razdobljem hrvatskog glagolja\u0161tva, spominje da\nje zadarski nadbiskup jedan od onih koji ima povlasticu slaviti latinsku i\nglagolja\u0161ku misu (episcopus Chrawacie,\nydioma chrawaticum).<\/p>\n\n\n\n

Fra\nMarko Japund\u017ei\u0107, TOR, (1914.-2000.) koji je dugo \u017eivio i radio u Rimu, jedan je\nod najboljih poznavatelja glagoljice u Hrvata. Promicatelj je teorije o pred\u0107irilometodskom podrijetlu\nglagoljice. Japund\u017ei\u0107 je tvrdio da su Hrvati s glagoljicom do\u0161li u ove\nkrajeve, da je porijeklo glagoljice jo\u0161 od sv. Jeronima, dakle, puno prije\npojave sv. \u0106irila i Metoda. Ta je teza jo\u0161 otvorena za znanstvenu potvrdu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Glagolja\u0161ko pjevanje spominje se i u svjedo\u010danstvu kardinala Bosona iz pratnje pape Aleksandra III. koji je bio u Zadru 1177. g. Prema prijevodu don Ante Strga\u010di\u0107a, kardinal Boson napisao je sljede\u0107e: \u201eA odatle [s Visa, 11 galija], plove\u0107i mimo ostalih dalmatinskih otoka, prije nego je sunce granulo, zajedno s bra\u0107om … [nabraja imena] dovezo\u0161e ga zdrava i vesela u grad Zadar, koji se nalazi na rubu Ugarskog kraljevstva. A kako dotada nije taj grad posjetio nijedan papa, s dolaska Papina nasta u gradu veliko veselje i neopisiva radost u kleru i puku. <\/p>\n\n\n\n

I svi su blagoslivljali Gospoda, koji se u na\u0161e dane udostojao pohoditi\nZadar preko Aleksandra svoga sluge i nasljednika sv. Petra. I tako, po\u0161to mu je\npo rimskom obi\u010daju pripremljen bijeli konj, povedo\u0161e ga u povorci gradom uz\npjevanje bezbrojnih lauda i kantika, koje su gromko odjekivale u njihovom\nhrvatskom jeziku<\/strong>, do u glavnu crkvu sv. Sto\u0161ije, u kojoj po\u010diva uz po\u010dasti\npohranjena ona djevica i mu\u010denica. Poslije \u010detiri dana boravka u Zadru izi\u0111e iz\ngrada te plove\u0107i sretno uz hrvatske otoke i malene primorske gradove Istre, uz\npomo\u0107 Gospodnju, veseo sti\u017ee u samostan sv. Nikole u Rialtu [u Mletcima]\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Misu na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i glagolja\u0161kom pjevanju kojom je obilje\u017eeno 15 stolje\u0107a glagolja\u0161kog pjevanja u Hrvatskoj (7.st.-21. st.) predvodio …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":52589,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/P1013142.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52588"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=52588"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52588\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52625,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52588\/revisions\/52625"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/52589"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=52588"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=52588"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=52588"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}