Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, predsjednik HBK, u razgovoru za\nHrvatski tjednik govorio je o aktualnom trenutku u dru\u0161tvu i Crkvi u kontekstu\ncijepljenja i provo\u0111enja epidemiolo\u0161kih mjera. S nadbiskupom Pulji\u0107em\nrazgovarala je novinarka Andrea \u010cernivec. Razgovor s nadbiskupom Pulji\u0107em\nprenosimo u cijelosti. <\/p>\n\n\n\n
Izazovna su vremena u kojima se nalazimo zadnje dvije godine. U\nposljednjih mjesec dana represivne metode kojima se koristi Vlada kako bi\nnatjerala gra\u0111ane na cijepljene izazvale su jo\u0161 ve\u0107i revolt onih koji to ne\n\u017eele. Iako se mjesecima \u010dekalo da crkveni vrh reagira, da se oglasi o situaciji\nu kojoj su se na\u0161li brojni hrvatski gra\u0111ani, tek je prije neki dan Stalno\nvije\u0107e HBK iza\u0161lo s priop\u0107enjem u kojemu me\u0111u ostalim isti\u010de da cijepljenje\nmora biti \u010din slobodne volje. Koliko se crkva sna\u0161la u ovim vremenima, je li na\nneki na\u010din ostavila vjernike, koliko je ova kriza donijela podjele me\u0111u\nbiskupima i sve\u0107enicima, o\u010dekuje li nas sli\u010dan scenarij kao u Sloveniji, \u0161to\nmisli o cijepljenju, covid potvrdama te prosvjedima… za Hrvatski tjednik<\/em> ekskluzivno govori mons. \u017delimir Pulji\u0107, predsjednik\nHBK i nadbiskup zadarski. <\/p>\n\n\n\n Crkva se trudila \u0161iriti optimizam<\/strong><\/p>\n\n\n\n Povodom po\u010detka sinodalnoga hoda u Crkvi istaknuli ste kako \u201esinodalni\nhod daje dobru priliku da ‘postanete Crkva koja je kadra \u010duti i\nslu\u0161ati’, ‘Crkva blizine, koja na sebe preuzima slabosti i siroma\u0161tvo na\u0161ega\nvremena, lije\u010di rane i ozdravlja slomljena srca ljudi Bo\u017ejom utjehom’. O\u010de\nnadbiskupe, kad se osvrnete i pogledate zadnje dvije godine u kojima se\nsuo\u010davamo s Covidom, koliko je Crkva u tim vremenima bila ‘Crkva blizine i ozdravljala slomljena srca ljudi Bo\u017ejom utjehom’?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Dobro ste\nprenijeli neke misli iz moje homilije za po\u010detak \u201esinodalnog hoda\u201c u Zadarskoj\nnadbiskupiji. Ovo \u0161to ste naveli uglavnom su rije\u010di pape Franje koji je i\nodredio neka sljede\u0107a sinoda biskupa za dvije godine (2023.) bude \u201eo\nsinodalnosti\u201c. A to zna\u010di neka \u010dlanovi Crkve budu kadri razgovarati, \u010duti i\nslu\u0161ati jedni druge. Ili jo\u0161 bolje neka se u\u010de komunicirati, te pri tom budu\nosobito pa\u017eljivi i osjetljivi jedni prema drugima, kadri i govoriti i slu\u0161ati.\nDapa\u010de, Papa je po\u017eelio da \u201e\u010dlanovi Bo\u017ejeg naroda budu stru\u010dnjaci u tome\u201c. Jer,\nkad se to dogodi, svi se osje\u0107aju blizu jedni drugih, pa su spremni \u201elije\u010diti\nrane i ozdravljati slomljena srca ljudi\u201c, svojom obi\u010dnom ljudskom rije\u010dju, ali\ni Bo\u017ejom utjehom. <\/p>\n\n\n\n Na Va\u0161 upit \u201eje\nli Crkva u zadnje dvije godine suo\u010dena s Covidom bila blizu i ozdravljala\nslomljena srca\u201c, odgovorio bih pozitivno; trudila se u nenormalnim uvjetima\n\u017eivjeti vjerni\u010dki, te \u0161iriti optimizam i nadu koju nam vjera pru\u017ea. Uz\nopravdani oprez pred nepoznatim virusom koji je bacio cijeli svijet na koljena,\nslu\u017ebenici Crkve nisu prestajali moliti i slaviti svete Tajne za one koje im je\nProvidnost povjerila. Istina, spo\u010detka su to \u010dinili bez uobi\u010dajenih okupljanja\nu crkvama i sveti\u0161tima. Tada se pozvalo vjernike neka se molitva preseli u krug\nobitelji, jer obitelj se ina\u010de opisuje kao \u201emala, ku\u0107na Crkva\u201c. Potaknulo se\nsve\u0107enike i katehete neka koriste moderna sredstva komuniciranja kako za pouku,\ntako i za molitvu i sudjelovanje medija na svetim slavljima. Usprkos stvarne\ndistance i nemogu\u0107nosti okupljanja i slavlja, na terenu se o\u010ditovala silna\nkreativnost povezanosti koja je pomogla ljudima prevladati osje\u0107aj samo\u0107e,\nstraha i ugro\u017eenosti. I u tim danima odre\u0111ene distance slu\u017ebenici Crkve su bili\nblizu svojim vjernicima u duhu i molitvi, tje\u0161ili ih i nastojali ozdravljati\nupla\u0161ena i slomljena srca ljudi. <\/p>\n\n\n\n Vlada je od 15. studenoga 2021., krenula sa \u0161irom upotrebom Covid\npotvrda, \u010dime vr\u0161i segregaciju gra\u0111ana na one cijepljene, kojima je sve\ndopu\u0161teno, i necijepljene. Stalno Vije\u0107e HBK prije koji dan ipak se oglasilo o\novome i jasno reklo da ne smije biti prisile?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tu problematiku\nprati Komisija Iustitia et pax koja \u0107e se o tomu oglasiti. Osje\u0107a se u zadnje\nvrijeme da su brojni gra\u0111ani i vjernici zabrinuti zbog osje\u0107aja prisile i\nuvjetovanja pa postoji bojazan da se naru\u0161i povjerenje. Smatram stoga korisnim\nistaknuti kako je va\u017eno trajno imati u vidu integritet i dostojanstvo ljudske\nosobe, kao i savjesti pojedinca. A mjere i odluke za sprje\u010davanje \u0161irenja\nzaraze korona virusom trebaju izbjegavati prisilu i uvjetovanje, posebice kad\nje u pitanju pravo na rad, usluge i sudjelovanje u dru\u0161tvenom \u017eivotu. <\/p>\n\n\n\n Biste\nli se slo\u017eili s ocjenom kako je ‘Crkva \u0161utke pala’ kada je pro\u0161le godine\npristala na potpuno zatvaranje i glasnom \u0161<\/strong>utnjom stala uz vladaju\u0107e? <\/strong>Smatrate\nli da se ipak moglo druga\u010dije i koliko je to utjecalo na odnos vjernika i\nsve\u0107enika?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nikako se ne bih\nslo\u017eio da je ‘Crkva \u0161utke pala’ i ‘glasnom \u0161utnjom stala\nuz vladaju\u0107e’.Iako\nosje\u0107am iz pitanja odre\u0111enu \u201epoliti\u010dku intonaciju\u201c, \u0161to je legitimno, osje\u0107am\npotrebu re\u0107i dvije rije\u010di o tome. Crkva u na\u010delu \u201epada na koljena\u201c samo pred\nOnim koji ju je osnovao i ovlastio u Njegovo ime navije\u0161tati Radosnu Vijest i\ndijeliti Svete Tajne. Ovo je pomalo \u201eteolo\u0161ki govor\u201c o Crkvi uz ovu \u201epoliti\u010dku\nintonaciju\u201c iz Va\u0161eg pitanja. <\/p>\n\n\n\n Drugo \u0161to bih htio korigirati jest\u00a0 \u201eusvojena vijest\u201c da su \u201ecrkve bile zatvorene\u201c, a to ne stoji. Biskupi su u to vrijeme, razborito i u granicama svoje mjerodavnosti koje im daje Crkveni Zakonik, odlu\u010dili slaviti misu bez naroda. Ne znam koliko je to utjecalo na odnos vjernika i sve\u0107enika. Ali, odluka nije bila \u201ezbog vladaju\u0107ih\u201c, ve\u0107 radi za\u0161tite sve\u0107enika i vjernika pred opasnom zarazom virusa koji je nemilice harao diljem na\u0161e zemlje i svijeta. <\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da <\/strong>Crkva nije \u201eapstraktna institucija\u201c, ve\u0107 konkretna ustanova me\u0111u drugim institucijama u dru\u0161tvu, pojedine dr\u017eave nastoje protokolarno regulirati te odnose u duhu na\u010dela da \u201eCrkva i Dr\u017eava, svaka u svom poretku, budu i ostanu neovisne i samostalne\u201c. Budu\u0107i da su jedna i druga u slu\u017ebi op\u0107eg dobra ljudi, pozvane su sura\u0111ivati, posebice u te\u0161kim i kriznim trenucima. Suradnja, me\u0111utim, ne dokida njihovu samostalnost i neovisnost.<\/p>\n\n\n\n Trebamo\npoticati ljude da paze jedni na druge<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za\u0161to je\ncrkvena hijerarhija bez propitkivanja stala uz slu\u017ebeni, dr\u017eavni, odnosno\nglobalni covid narativ i pored toliko znanstvenih i stru\u010dnih osporavanja koji\ndaju sasvim drugi pogled na cijelu ovu pri\u010du? Je li se tada pristankom na covid\nnarativ odrekla svoje proro\u010dke uloge u svijetu, pred njim pokleknula, okrenuv\u0161i\nle\u0111a Bo\u017ejem narodu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ne sla\u017eem se s tvrdnjom kako je \u201ecrkvena hijerarhija tada\nbez propitkivanja stala uz slu\u017ebeni, dr\u017eavni, odnosno globalni covid narativ\u201c.\nPrije dono\u0161enja odluke o crkvenim mjerama, konzultirani su predstavnici\ninstitucija Svete Stolice, a razgovaralo se i s odgovornima iz susjednih\nzemalja. Uglavnom svi su isto ili sli\u010dno postupili glede dono\u0161enja mjera u\nza\u0161titu pred nepoznatim virusom. <\/p>\n\n\n\n Ne znam \u0161to\nmislite pod rije\u010dima \u201eglobalni covid narativ\u201c?! Istina, ima ljudi koji misle,\ngovore i pi\u0161u da je \u201ekorona virus izmi\u0161ljotina\u201c koju treba odbaciti. Crkveni\nslu\u017ebenici, biskupi i sve\u0107enici nisu stru\u010dnjaci za mikrobiologiju, pa ne mogu\nmeritorno govoriti o Covidu 19. <\/p>\n\n\n\n Ali, kad se\nsjetim slika vojnih kamiona koji su u o\u017eujku pro\u0161le\n2020. godine dnevno prevozili stotine mrtva\u010dkih sanduka iz Bergama, te\u0161ko mi je\nprihvatiti da bi to bio \u201eneki covid narativ\u201c. U tom gradu od 120 000 ljudi nije\nbilo stanovnika koji nije izgubio \u010dlana iz obitelji ili iz svoga susjedstva.\nIsto tako, te\u0161ko mi je prihvatiti Va\u0161u prosudbu da se \u201eCrkva odreklaproro\u010dke uloge u svijetu okrenuv\u0161i le\u0111a Bo\u017ejem narodu\u201c. <\/p>\n\n\n\n Naprotiv, i nakon\ngodinu i pol dana od te odluke o \u201emjerama i ograni\u010denjima\u201c, koje biskupima nije\nbilo lako donijeti, uvjeren sam da se u onom trenutku postupilo razborito i\nodlu\u010dno, pa i proro\u010dki. Naknadno su se javljali pojedini vjernici, pa i neki\nteolozi, koji su \u201eosporavali pravo biskupima uskratiti vjernicima sakramente\u201c. Ponavljam\n\u0161to sam kazao, odluka je za ono vrijeme bila razborita i u granicama mjerodavnosti koje Crkveni\nZakonik daje biskupima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pomalo je\nnevjerojatno da Crkva u ovom trenutku nema jasan i \u010dvrst stav oko ove situacije\ns obzirom na disonantne tonove koje dolaze? Krije li se u tome mo\u017eda veliki dio\nproblema i je li se to moglo izbje\u0107i da su ljudi Crkve bili odlu\u010dniji?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rekao sam da\ncrkveni slu\u017ebenici, biskupi i sve\u0107enici, nisu stru\u010dnjaci za mikrobiologiju da\nmogu meritorno govoriti o Covid-u 19. Tu su prvenstveno pozvani znanstvenici\nkoji su bili zate\u010deni nepoznanicom novog virusa, pa je u javnosti, kako velite,\nbilo dosta \u201edisonantnih tonova\u201c. No, posljedice tog virusa ubrzale su\ni tra\u017eenje sredstava za njegovo sprje\u010davanje. <\/p>\n\n\n\n Jasno je da\npraksa uvo\u0111enja novog lijeka tra\u017ei primjenu i provjeru, kako bi imala sigurnost\nkod njihove upotrebe, kao i korisnost od samog lije\u010denja. Crkva, dakle, nije\nmogla imati \u201ejasan i \u010dvrst stav\u201c oko nepoznatog, ali opasnog virusa. Stoga su\nhrvatski biskupi u svom pismu ove godine napisali kako \u201eu razumijevanju bolesti s velikim po\u0161tovanjem i\notvoreno\u0161\u0107u pose\u017eemo za vrijednom riznicom znanosti, misaonih sinteza i\nstru\u010dnih odgovora, preto\u010denih u sasvim konkretne sustave i korake pomo\u0107i\u2026\u201c <\/p>\n\n\n\n Fraza kako\n‘moramo \u010duvati druge’, danas je pomalo kli\u0161ej… Nije li apsurdno da i dalje\npod tom sintagmom pozivate ljude na pridr\u017eavanje mjera, bez obzira \u0161to su\ndosada\u0161nje analize pokazale kako ve\u0107ina mjera nije u\u010dinkovita, kako se treba\nnau\u010diti \u017eivjeti s virusom i vratiti u normalu, a na \u0161to upu\u0107uju i mnogi\nznanstvenici?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ne vidim \u0161to bi\ntu bilo lo\u0161e ako se poti\u010de ljude da \u201epaze jedni na druge\u201c, da \u201ekoriste\npreporu\u010dena sredstva i mjere\u201c u sprje\u010davanju virusa i mogu\u0107e zaraze. Nismo,\nnaime, sami u ovom svijetu, ve\u0107 plovimo \u201eu zajedni\u010dkoj la\u0111i\u201c, kako slikovito\ngovori papa Franjo. I nastavlja da se \u201enitko ne\u0107e s\u00e2m spasiti\u201c. Nije, dakle,\n\u201eni fraza, a ni kli\u0161ej\u201c \u010duvati jedni druge, ve\u0107 je to sr\u017ena poruka Isusa iz\nNazareta koji je sav Zakon i Proroke sveo na dvije zapovjedi: Ljubiti Boga\niznad svega, a bli\u017enjega svoga kao sebe samoga. Stoga, poput roditelja koji se\nne umaraju svoju djecu upozoravati i poticati neka paze dok prelaze ulicu i\nneka se \u010duvaju, i mi u Crkvi ne smatramo suvi\u0161nim re\u0107i vjernicima neka se\npridr\u017eavaju mjera i uputa koje ograni\u010davaju njihovu slobodu i uhodane navike,\nali \u010dini mi se da mjere i upute nisu skroz suvi\u0161ne i beskorisne. <\/p>\n\n\n\n Crkva nije u slu\u017ebi novoga svjetskog poretka<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nije li u\nnajmanju ruku neobi\u010dno da nam za ulazak u bilo koju crkvu, pa i u Baziliku sv.\nPetra u Rimu, treba covid putovnica? Ne pretvara li to Crkvu u Orwelovu\npodru\u017enicu novoga svjetskog poretka za nadzor i pra\u0107enje vjernika u maniri\nkomunisti\u010dke Kine?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Va\u0161e pitanje\npotvr\u0111uje \u010dinjenicu kako je pandemija korona virusa otvorila i donijela neka\neti\u010dka i pravna pitanja, ne samo u Hrvatskoj ve\u0107 i diljem svijeta. Mi smo pola\nstolje\u0107a \u017eivjeli pod diktaturom komunizma pa nas pla\u0161i \u201esvaki miris\u201c i pomisao\nna to vrijeme. <\/p>\n\n\n\n U tom vidu\nKomisija Hrvatske biskupske konferencije, \u201eIustitia et Pax\u201c (jo\u0161 17. rujna 2020.), u svojoj Izjavi izme\u0111u\nostalog je napisala: \u201eEuropske dr\u017eave kao i Hrvatska uvele su niz izvanrednih\nmjera za za\u0161titu gra\u0111ana od \u0161irenja pandemije uzrokovane korona virusom, \u010dime\nsu ograni\u010dena neka ljudska prava. No, za\u0161tita zdravlja pu\u010danstva prete\u017ee nad\nneograni\u010deno\u0161\u0107u slobod\u00e2 i nekih drugih prava pojedinaca\u201c. Izjava uz to prenosi\nkako je \u201eEuropski sud za ljudska prava utvrdio da dr\u017eave imaju pozitivnu obvezu\nosigurati odgovaraju\u0107i pravni i institucionalni okvir za za\u0161titu javnog\nzdravlja\u201c. Ne\u0161to sli\u010dno izjavio je i Ustavni sud RH (14. rujna 2020.) kad je presudio da su\n\u201eodluke Sto\u017eera civilne za\u0161tite RH bile u skladu s Ustavom i da su za njihovo\ndono\u0161enje postojali objektivni i racionalni razlozi\u201c. <\/p>\n\n\n\n Crkva otklanja i primisao \u201ebiti ne\u010dijom podru\u017enicom\u201c, posebice \u201epodru\u017enicom novog svjetskog poretka za nadzor i pra\u0107enje vjernika\u201c. Ona tako\u0111er otklanja i svaku anarhiju ili \u201erevolucionarne \u010dine\u201c, te podr\u017eava demokraciju i vladavinu prava. Imaju\u0107i u vidu pozitivne obveze dr\u017eave da \u201eosigura odgovaraju\u0107i pravni i institucionalni okvir za za\u0161titu javnog zdravlja\u201c, biskupi su za svoje podru\u010dje izdavali konkretne upute vjernicima glede slavlja svetih sakramenata. Bile su to za ono vrijeme razborite odluke i u granicama mjerodavnosti koje Crkveni Zakonik daje biskupima, a nikako u slu\u017ebi \u201eOrwelova novog svjetskog poretka\u201c.<\/p>\n\n\n\n Video zapis Bra\u0107a sve\u0107enici upu\u0107uju vapaj u istini u\nljubavi,<\/em> u kojemu svoje stavove oko nastale situacije iznose \u010detiri\nsve\u0107enika, prof.dr.sc. don Jozo Mu\u017ei\u0107, fr. Nikola Leopold Noso, dr. med i\ndominikanac, dr.sc.br. Dra\u017een Marija Varga\u0161evi\u0107 i dr. fra Mario Knezovi\u0107,\nohrabrio je vjernike kako nisu sami i kako ima onih koji svojim poslanjem\ndoprinose istini, po\u0161tivanju savjesti i autenti\u010dnoj slobodi. Za\u0161to se danas u\nCrkvi marginaliziraju i napadaju oni koji imaju druga\u010dija mi\u0161ljenja? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Nastup spomenute \u010detvorice sve\u0107enika stavio bih u\nkontekst \u201esinodalnog hoda\u201c kojim smo krenuli polovicom listopada na poziv pape\nFranje. Vi isti\u010dete da su svojim nastupom \u201ehrabrili vjernike i pomogli da se\ndo\u0111e do istine, da se po\u0161tuje savjest i sloboda\u201c. Pa, to spada u njihovo\nposlanje, tje\u0161iti upla\u0161ene i hrabriti one koji dvoume ili su malodu\u0161ni itd. <\/p>\n\n\n\n Dogodi se, me\u0111utim, da nastup i govor nekih crkvenih\nljudi u medijima gledatelji ponekad ocjenjuju vi\u0161e \u201epoliti\u010dki i strana\u010dki\u201c, ili\npak \u201enavija\u010dki\u201c (\u201ebolji na\u0161i nego va\u0161i\u201c), nego duhovan i evan\u0111eoski. <\/p>\n\n\n\n Prije nekoliko dana, u slu\u010dajnom susretu na Kalelargi\nre\u010de mi jedan pravoslavac kako je njihov \u201epatrijarh zabranio pravoslavnim parosima\nnastupati na radiju i televiziji\u201c. Ne znam koji su bili razlozi takvoj zabrani.\nAli, kad se prisjetim medijskih istupa pojedinih klerika, \u017eao mi je kad su\npremalo zborili o duhovnim, a previ\u0161e o svjetovnim i politi\u010dkim temama. <\/p>\n\n\n\n S druge strane, bio sam radostan kad sam \u201eosjetio\u201c, u\npisanom ili u govornom obliku, da sudionik razgovora \u201evoli Crkvu, Bibliju,\nmolitvu i sakramente\u201c. Posebice ako zbori \u201e\u017earom vjerni\u010dkog\u201c, a ne samo\nsvjetovnog duha. Stoga, veseli me kad na koncu emisije \u201eosjetim nutarnje\nzadovoljstvo\u201c da sam ne\u0161to lijepo \u010duo i osjetio. Jer, Crkva kao \u201emisti\u010dno\nTijelo Kristovo\u201c, sveta je i otajstvena stvarnost. Ne prili\u010di, stoga, da\nslu\u017ebenici Crkve unose na medijsku platformu duh \u201estrana\u010dkog, politi\u010dkog ili\nnavija\u010dkog razmi\u0161ljanja\u201c. Njihovo nije zastupali neku politi\u010dku opciju i \u0161iriti\n\u201esvjetovni duh i nazor\u201c, ve\u0107 duh radosti, mira, ljubavi i tolerancije. Takvim\nstavom i vjerom oni su kadri \u201euljem evan\u0111elja zalijevati ljudske rane\u201c.<\/p>\n\n\n\n Vatikanska Kongregacija za nauk vjere\nkrajem pro\u0161le godine o\u010ditovala se o cjepivu i navela kako ‘cijepljenje nije\nmoralna obaveza i zato mora postojati dobrovoljnost’, kao i ‘da se moraju\nizbjegavati pritisci bilo kakve vrste koji bi doveli u pitanje slobodu gra\u0111ana\ni dobrovoljnost’. Ako je tu sve jasno, \u010demu potreba ljudi iz Crkve, pojedinih\nbiskupa, da propagiraju cjepivo kao ‘\u010din milosr\u0111a’ pri svakom istupu? Nije li i\nto suptilan na\u010din prisile, i u suprotnosti s naputkom Kongregacije koja daje\npravo izbora? <\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n Dobro ste\nprepri\u010dali bilje\u0161ku Kongregacije za nauk vjere koja je 21. prosinca 2020.\nnazna\u010dila da je \u201emoralno prihvatljivo primiti cjepiva protiv Covid-19\u201d (br. 2).\nI dodala \u201ecijepljenje ostaje sredstvom prevencije i suzbijanja transmisije\nzaraznog agensa\u201c, ali po naputku Kongregacije ono \u201emora biti dobrovoljno\u201d (br.\n5). <\/p>\n\n\n\n U po\u010detku je cjepivo predstavljeno kao jedini lijek<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nije li cjepivo\nnemoralno, bez obzira \u0161to ga je i Papa u svom naputku ‘odobrio’, ako su za\npripravu cjepiva kori\u0161tene fetalne stanice poba\u010dene djece, \u0161to priznaju i\nproizvo\u0111a\u010di, a potvr\u0111uju i brojna\nneovisna istra\u017eivanja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ba\u0161 zbog toga problema Kongregacija je\nu istoj bilje\u0161ci (br. 4) potaknula \u201ena proizvodnju, odobravanje, distribuciju i\nponudu eti\u010dki prihvatljivih cjepiva koja ne stvaraju konflikt u savjesti, kako\nkod zdravstvenih djelatnika, tako i kod onih koji \u0107e se cijepiti\u201c.<\/p>\n\n\n\n Vi\u0161e puta ste\nu razgovoru istaknuli kako biskupi i sve\u0107enici \u201enisu stru\u010dnjaci za\nmikrobiologiju da mogu meritorno govoriti o Covid-u 19\u201c. Kako je onda do\u0161lo do\ntoga da pozivaju na cijepljenje, kako znaju da je korisno i da ne donosi\nozbiljne posljedice, unato\u010d podacima o raznim nuspojavama, pa i smrti? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Poznato\nje kako se u stanju pandemije tra\u017eilo lijeka. Kad se najavilo da su\nznanstvenici na putu pronalaska cjepiva, svi smo odahnuli. Kad je cjepivo bilo\npu\u0161teno u promet, cijepljenje je bilo predstavljeno kao jedini lijek i\nu\u010dinkoviti izlaz iz pandemije. U tom vidu poticalo se ljude neka se poslu\u017ee tim\nsredstvom. I Papa je u vi\u0161e navrata poticao na cijepljenje. U tom po\u010detnom\nrazdoblju ljudima je bilo jedino pitanje koje cjepivo uzeti, jer bilo ih je\nnekoliko. <\/p>\n\n\n\n Jasno je da\nCrkva postoji zbog spasenja ljudskih du\u0161a za vje\u010dnost. Odakle odjednom tolika\nskrb biskupa i sve\u0107enika za tjelesno zdravlje kao da je ono jedino i najvi\u0161e\ndobro? Je li to cjepivo neko zamjensko ‘spasenje’, pa sad mo\u017eemo kroz \u017eivot i u\nnebo bez sakramenata i Crkve, jer su oni mnogima danas te\u0161ko dostupni?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kr\u0161\u0107anski\n\u017eivot kao i pojam osobe ne mo\u017ee se promatrati bez tijesne povezanosti du\u0161e i\ntijela. Takve nas je Bog stvorio kad je Adamu ‘na\u010dinjenom od zemlje udahnuo\ndu\u0161u’. I odredio da zemlju obra\u0111uje i o sebi brigu vodi. I to u tri smjera: da\n‘zemlju sebi podredi’, da njegov ‘odnos s drugima budu uljudni obredi’, i\nkona\u010dno da se ‘Stvoritelju podredi’. I to po dihotomiji du\u0161e i tijela.\nKr\u0161\u0107anstvo je u tom vidu razvilo cjelovitu antropologiju u kojoj se ne\nzanemaruje ni jedan dio njegovoga bi\u0107a. Zato se i Bog utjelovio kako bi nas kao\n‘zemljana i krhka bi\u0107a’ spasio i otkupio. Cjepivo ne spada u sferu ‘zamjenskoga\nspasenja’. Ali, za sada je korisno i\npotrebno ‘sredstvo prevencije i suzbijanja transmisije zaraznoga agensa\nCovid-a 19’. <\/p>\n\n\n\n Pribojavam\nse odre\u0111ene krize i poslije pandemije<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n Koliko je ova\nkorona, kako ka\u017eu mnogi sve\u0107enici, pokazala jednu dublju krizu \u2013 krizu\nposlu\u0161nosti, krizu vjere i krizu autoriteta? <\/strong><\/p>\n\n\n\n ‘Pandemijsko\ndoba’ za nas koji to pro\u017eivljavamo prepuno je izazova i pitanja. A prati ga i\nkriza koju nismo o\u010dekivali. Kad je pro\u0161ao rat u Dubrovniku, izrazio sam svoju\nbojazan kako bi moglo ‘do\u0107i do rata poslije rata’. Ljudi ranjeni, oplja\u010dkani,\nizgubili \u0161to su za \u017eivota stekli ili naslijedili. Hvala Bogu, nije se ostvario\ntaj moj strah, iako se posljedice rata jo\u0161 osje\u0107aju. Sli\u010dno bih mogao re\u0107i da\nse pribojavam odre\u0111ene krize i poslije pandemije. Moram ipak priznati da me\niznenadila kreativnost i domi\u0161ljatost koju je kriza proizvela, kako me\u0111u\nsve\u0107enicima, tako i me\u0111u vjernicima laicima, ponekad popra\u0107ena i smislom za\nhumor. Uz to pokazala se i na\u0161a poslovi\u010dna blizina i solidarnost. U tom vidu\nna\u0161i junaci ovog ‘pandemijskog doba’ jesu lije\u010dnici, medicinske sestre i\nbolni\u010dko osoblje, kao i odgovorni iz dr\u017eavnih institucija koji su vodili\ndodatnu brigu o mjerama i prevenciji u borbi s opakim virusom. Njihova\npredanost slu\u017ebi i pomaganju ugro\u017eenih ispunja me nadom u bolje sutra. Istaknuo\nbih uz to i brojne svjedoke vjere koji su svojim stavom i pona\u0161anjem davali do\nznanja da je ovaj svijet u na\u0161im, ali i Bo\u017ejim rukama. Pojedinci i skupine\nmolitelja zazivali su za\u0161titu neba i nebeskih zagovornika pa tako slu\u017eili op\u0107em\ndobru svih. To su pokazatelji divnih vrlina koje \u010dovjeka nose i bude nadu,\nusprkos odre\u0111enoj krizi poslu\u0161nosti i povjerenja u autoritet. Vjerujem kako \u0107e\nsve to pripomo\u0107i u istinskoj preobrazbi pojedinaca i rastu dru\u0161tva. I ‘ho\u0107e,\nako Bod da’, rekli bi Konavljani.<\/p>\n\n\n\n Pozvani smo gajiti jedinstvo u bitnim stvarima Razni\n‘izmi’, koje su ljudi kroz povijest susretali i usvajali, bili su za vjernike i\nCrkvu ku\u0161nja i izazov pa je trebalo juna\u010dki s njima se hrvati. Tu su izme\u0111u\nostalih fundamentalizam i liberalizam koje spominjete. Ali ni ‘unitarizam’ koji\nne priznaje razlike, nije daleko od njih. Tako bismo mogli u nedogled nabrajati\nrazne filozofske, ideolo\u0161ke ili neke druge pravce u povijesti koji su usvojili\ni prakticirali neki od ‘izama’. Dakle silno \u0161arenilo nazora, pogleda, vi\u0111enja i\nstavova. Bit \u0107u malo osoban pa re\u0107i kako sam ‘ na\u0161ao klju\u010d za pomirenje tih\nskrajnosti’ u jednoj re\u010denici splitskog nadbiskupa Markantuna De Dominisa. Ta\nre\u010denica glasi: ‘U bitnim stvarima jedinstvo, u nebitnim sloboda, a u svemu\nljubav’. Ovu sam re\u010denicu (radi rije\u010di ‘sloboda’ koja je simbol Dubrovnika)\nuzeo kao svoje biskupsko geslo. Ono mi je pomagalo izbjegavati ekstreme u bilo\nkojem segmentu \u017eivota. Ne ka\u017eem da sam u tome uvijek uspijevao. Ali, kad nije\nbilo u duhu toga gesla, uvijek sam za\u017ealio. Pozvani smo, stoga, gajiti\njedinstvo u bitnim stvarima, dopustiti razlike i toleranciju u nebitnim a u\nsvemu njegovati ljubav, dobrotu i solidarnost. Izgleda kao ‘mala prodika’, ali\nneka bude i toga u ovom razgovoru.<\/p>\n\n\n\n Nadam se da se kod nas ne\u0107e dogoditi scenarij iz Zrenjanina i\nSlovenije <\/strong><\/p>\n\n\n\n Nedavno je biskup <\/strong>zrenjaninski dr. Ladislav Nemet najavio da samo cijepljeni\nsve\u0107enici mogu obavljati svoj posao, a ostalima \u0107e biti ‘zabranjen <\/strong>rad s ljudima i dijeljenje sakramenata\nte \u0107e se morati iseliti iz sve\u0107eni\u010dkih domova’. I slovenski su biskupi donijeli\nodluku da svi stariji od 12 godina u crkve mogu uz predo\u010denje covid potvrde.\nO\u010dekuje li nas sli\u010dan scenarij i u Hrvatskoj i \u0161to \u0107e to zna\u010diti za\nnecijepljene sve\u0107enike? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Ne bih mogao\nkomentirati odluke biskupa iz Slovenije ili iz Zrenjanina. Nisam ni s kim o\ntome razgovarao pa ne bi bilo uputno na to se osvrtati. \u017divo se nadam da toga\nkod nas ne\u0107e biti. <\/p>\n\n\n\n Diljem Hrvatske odr\u017eavaju se prosvjedi protiv covid mjera,\npodjela\u2026, pale se svije\u0107e, mole krunice pred katedralama\u2026 <\/strong><\/p>\n\n\n\n Vi ste, mo\u017eda,\n\u017eeljeli \u010duti moju reakciju na mirne prosvjede, koje prati moljenje krunice i\npaljenje svije\u0107a. Svaki oblik mirnoga dru\u017eenja treba pozdraviti, pa i kad je u\nznaku protesta. Jer to je razina civilizacije jednoga kraja i naroda.\nNeprimjereno je kad se protesti pretvore u ru\u0161enje, razbijanje, vrije\u0111anje ili\ntu\u010dnjavu. <\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de\nmolitve i paljenja svije\u0107a, ni to mi ne smeta. Ali volio bih kad bi se taj\nmolitveni duh preselio i u obiteljsko okru\u017eje. Ve\u0107 30 godina kao biskup\nneumorno govorim sve\u0107enicima i vjernicima: \u017delimo li sretnu i blagoslovljenu\nbudu\u0107nost svojoj djeci i svojoj Domovini, moramo vratiti liturgiju u obitelj. A\nmolitva se ve\u0107 desetlje\u0107ima ‘iselila’ iz na\u0161ih domova. Bilo zbog nemara ili\nnebrige; ili pak zbog ‘pokornog slu\u0161anja programa s medijskih kanala’ koje\nnismo kadri ugasiti i dati malo prostora duhu i molitvi. Stoga bih po\u017eelio da\nse taj molitveni \u017ear ne ugasi njihovim s prestankom prosvjeda. Jer moglo bi se\nonda re\u0107i kako se ‘molitvu izmanipuliralo u dru\u0161tvene, politi\u010dke ili neke druge\nsvrhe’. Molitva je \u017earka potreba du\u0161e. Valja joj, stoga, pru\u017eiti priliku da\nza\u017eivi, kako u osobnom i privatnom \u017eivotu, tako i u onom obiteljskom. Dao Bog\nda se to dogodi u Godini obitelji koja uskoro zapo\u010dinje, na svetkovinu Bezgre\u0161ne,\n8. prosinca 2021., a zavr\u0161ava 26. lipnja 2022. uz planirani X. svjetski susret obitelji u Rimu. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nedavno je jedan sve\u0107enik rekao da katoli\u010dki biskup ne mo\u017ee biti liberalan. Ako bi to bio, prestao bi biti katoli\u010dki… Da Crkva treba kritike vratiti u vlastiti prostor te da svi oni pozvani biti Kristovi, a ne Benediktovi ili Franjini… Njegovi argumenti stoje jer su zbog korone podjele i me\u0111u klerom i me\u0111u vjernicima. Kako se rije\u0161iti toga fundamentalisti\u010dkoga naboja s jedne i druge strane? U kojoj je mjeri liberalizam danas uop\u0107e po\u017eeljan u Crkvi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n