{"id":51608,"date":"2021-10-19T12:15:47","date_gmt":"2021-10-19T11:15:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=51608"},"modified":"2021-10-19T12:17:34","modified_gmt":"2021-10-19T11:17:34","slug":"zagreb-63-plenarno-zasjedanje-hbk-pozdravni-govor-mons-z-puljica-predsjednika-hbk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=51608","title":{"rendered":"ZAGREB: 63. PLENARNO ZASJEDANJE HBK &#8211; Pozdravni govor mons. \u017d. Pulji\u0107a, predsjednika HBK"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Pozdrav predsjednika Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zadarskog nadbiskupa mons. \u017delimira Pulji\u0107a na po\u010detku 63. plenarnog zasjedanja HBK u utorak, 19. listopada 2021. godine, u Zagrebu koji prenosimo u cijelosti.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n<p>Uzorita gospodo kardinali Josipe Bozani\u0107u i Vinko Pulji\u0107u, preuzvi\u0161eni Apostolski nuncije mons. Giorgio Lingua, bra\u0107o nadbiskupi i biskupi, pre\u010dasni Generalni Tajni\u010de i po\u0161tovani\u00a0 glasnogovorni\u010de! Sve vas pojedina\u010dno i skupno od srca pozdravljam na ovom redovitom 63. plenarnom zasjedanju HBK. Posebice pozdravljam prvi puta me\u0111u nama suboti\u010dkog biskupa mons. Slavka Ve\u010derinu, kao i nedavno imenovanog srijemskog biskupa koadjutora mons. Fabijana Svalinu kome jo\u0161 jednom \u010destitam na povjerenju koje mu je ukazao Papa Franjo. I zahvaljujem mu na vi\u0161egodi\u0161njem slu\u017eenju u razli\u010ditim slu\u017ebama ove institucije. Me\u0111u nama je i tajnik Apostolske nuncijature \u00a0vl\u010d. Alfred Rayan D\u2019<em>Souza,<\/em>\u00a0pa i njega od srca pozdravljam. Javio mi se porukom mons. Slobodan \u0160tambuk pa prenosim njegove pozdrave, a mi \u0107emo kao i uobi\u010dajeno i s ovog zasjedanja javiti se na\u0161im umirovljenim kolegama biskupima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>1. Duhovno\u0161\u0107u, dijalogom i solidarno\u0161\u0107u prema putu ozdravljenja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Vrijeme koje je iza nas od o\u017eujka 2020. pamtit \u0107emo, ne samo po si\u0107u\u0161nom virusu COVID-19 koji je bacio svijet na koljena, ve\u0107 i po stra\u0161nom potresu u Zagreb i bli\u017eoj okolici, te na Banovini. Pandemija i potres&nbsp; pokrenuli su djela solidarnosti i zajedni\u0161tva \u0161to nas je podsjetilo na iskustvo od prije trideset godina kad smo slogom i solidarno\u0161\u0107u obranili ugro\u017eenu slobodu. \u017divo se nadamo kako \u0107emo istim duhom zajedni\u0161tva i solidarnosti mo\u0107i nadvladati i sve druge nevolje i izazove zdravlja i bolesti s kojima se susre\u0107emo.<\/p>\n\n\n\n<p>U kontekstu teme zdravlja zanimljivo je razmi\u0161ljanje pra\u0161kog teologa i sociologa Toma\u0161a Hal\u00edka (1948.) koji tvrdi da je \u201esvijet bolestan\u201c, ne samo zbog koronavirusa, ve\u0107 i \u201ezbog trenuta\u010dnog stanja civilizacija koje su fizi\u010dki, psihi\u010dki, socijalno i duhovno ranjene\u201c pa im je potreban oporavak i ozdravljenje. Posao ozdravljanja Halik \u201evidi u tri pravca\u201c pa pi\u0161e, da Crkva kao \u201epoljska bolnica\u201c:<\/p>\n\n\n\n<ul><li>Treba najprije \u201eu\u010diniti dijagnozu\u201c kako bi se prepoznalo \u201eznakove vremena\u201c.<\/li><li>Mora \u201eponuditi prevenciju\u201c da se \u201eimunizira dru\u0161tvo od zlih virusa straha, mr\u017enje, isklju\u010divosti, populizma i nacionalizma\u201c.<\/li><li>Na koncu treba prona\u0107i \u201eterapijska sredstva oporavka i rekonvalescencije\u201c, a to bi onda vodilo procesu pra\u0161tanja i \u201eurodilo razrje\u0161avanjem trauma pro\u0161losti\u201c.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Njemu kao sveu\u010dili\u0161nom profesoru i vjerniku velika je \u017eelja da se \u201esuvremeni kr\u0161\u0107ani, \u017eupe, pokreti i redovni\u010dke zajednice pribli\u017ee idealu koje je svojedobno iznjedrilo sveu\u010dili\u0161ta diljem Europe\u201c. Taj ideal bio je \u201euobli\u010den u zajednici u\u010denika i u\u010ditelja koji su u \u0161koli mudrosti i kontemplacije u slobodnim disputama tra\u017eili istinu\u201c.&nbsp; Prof. Halik je uvjeren kako samo \u201etakve oaze duhovnosti i dijaloga mogu donijeti zdravlje bolesnome svijetu\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz ovo razmi\u0161ljanje prof. Halika o \u201ebolesnome svijetu\u201c \u010dini mi se vrlo sugestivnom i knjiga Amina Maaloufa \u201e<strong>Brodolom civilizacija<\/strong>\u201c (objavljena u Beogradu 2020.). Maalouf je ro\u0111en u Libanonu (1949.), a dobar dio \u017eivota proveo je u Egiptu, a onda se 1967. preselio u Pariz. On tvrdi da su se \u201esvjetla Levanta pogasila, a tmina se pro\u0161irila diljem svijeta\u201d, pa zaklju\u010duje kako to \u201enije puka slu\u010dajnost, ve\u0107&nbsp; naslje\u0111e XX. stolje\u0107a\u201c. Za\u0161to? \u201eAmerika, koja je jo\u0161 uvijek svjetska velesila gubi moralnu vjerodostojnost; Europa sa svim svojim ambicioznim projektima, na\u017ealost, rasta\u010de se. A arapsko-muslimanski svijet \u201ezaglibio je u duboku krizu s opasnim posljedicama\u201c. Svuda \u201evlada pravilo i zakon ja\u010dega\u201c, pa uz gramzljivu trku u naoru\u017eanju izlo\u017eeni smo ozbiljnim prijetnjama na klimatskom, ekolo\u0161kom i zdravstvenom polju. Stvarnoj opasnosti pred \u201ebrodolomom civlizacija\u201c mogu\u0107e je oduprijeti se samo \u201eglobalnom solidarno\u0161\u0107u\u201c o kojoj govori i sanja papa Franjo. A nje na\u017ealost na pomolu nema. Najavljena \u201esinoda o sinodalnosti\u201c koja kre\u0107e od mjesnih crkava, preko dr\u017eava i kontinenata mogla bi probuditi \u017eelju krenuti u pravcu \u201eglobalne solidarnosti\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>2. Brodolom civilizacija ili zajedni\u010dki sinodalni hod<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pandemija i kriza svjetskih razmjera otkrila je kako je puno toga u svijetu nedosljedno, krhko, slabo i prazno. Mislilo se i vjerovalo kako nas biotehnologija \u010dini nepobjedivim i besmrtnim. A onda je spomenuta pandemija u jednom trenu odagnala dim iluzija. \u201eSvemo\u0107ni \u010dovjek\u201c pojavljuje se sada u svojoj sirovoj stvarnosti; potpuno razgoli\u010den, slab i ranjiv. Nadati se, stoga, da \u0107e sada obratiti pa\u017enju na ono bitno i osnovno, pa otkriti va\u017enost odnosa s Bogom, te svjestan svoje krhkosti povjeriti se Njegovoj o\u010dinskoj milosti i providnosti. Stoga smo polovicom sije\u010dnja u svojoj poruci vjernicima i ljudima dobre volje rekli da \u201esklapamo ruke na molitvu i nudimo evan\u0111elje kao orijentir u izgradnji ovozemaljskog doma, te Bogu zahvaljujemo \u0161to je po dobroti brojnih dobro\u010dinitelja o\u010ditovao svoja silna djela\u201c (Poruka biskupa HBK, 19. sije\u010dnja 2021.).<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u0161log tjedna u sinodskoj dvorani u Vatikanu (9. listopada 2021.) Papa Franjo je naglasio potrebu sinodalnog puta kojim \u201evalja zajedno i\u0107i\u201c.&nbsp;A najavljena Sinoda, objasnio je, \u201enije ni parlament, ni centar za istra\u017eivanje, nego crkveni doga\u0111aj gdje je Duh Sveti glavni protagonist\u201c. Uz&nbsp; tri \u201enosiva stupa sinodalnog hoda: zajedni\u0161tvo, sudjelovanje i poslanje\u201c, Papa je naveo i tri opasnosti: \u201eFormalizam\u201c koji isti\u010de oblik, formu, a ne sadr\u017eaj i dijalog s Bo\u017ejim narodom; \u201eIntelektualizam\u201c koji bi htio u\u010diniti sinodu nekom vrstom studijskog skupa s apstraktnim govorom o problemima Crkve i nevoljama svijeta, \u0161to je odvaja od Bo\u017ejeg puka i konkretnoga \u017eivota. Tre\u0107a je opasnost \u201enapast nepokretljivosti\u201c koju prati izraz \u201etako se uvijek radilo\u201c. Tom metodom zapravo \u201eusvajaju se stara rje\u0161enja za nove probleme\u201c, a to je Papa opisao kao \u201eotrov u \u017eivotu Crkve\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Sinodalni put zapo\u010deo je euharistijskim slavljem 10. listopada u Bazilici sv. Petra u Vatikanu, a prekju\u010der u svim hrvatskim biskupijama i diljem svijeta. U svojoj homiliji Papa je primijetio da je Isus bio \u201e\u010desto na putu, hodao me\u0111u ljudima i slu\u0161ao pitanja i brige njihovih srdaca\u201c. Utjelovio je, dakle, svoju blizinu u susretu s ljudima. \u201eGledao ih u o\u010di, slu\u0161ao njihove osobne pri\u010de i znao da se \u017eivot mo\u017ee promijeniti jednim susretom\u201c. Stoga je Papa pozvao sve neka \u201epostanu stru\u010dnjaci u umije\u0107u susreta\u201c, a to se \u201ene posti\u017ee organizacijom ve\u0107 odvajanjem vremena za susret s Gospodinom i jedni s drugima\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da susret zahtijeva otvorenost i hrabrost, a ne formalnost i konformizam, po\u017eelio je neka sinodalni hod \u201eu\u010dini Crkvu otvorenom i bliskom ljudima u kojoj \u0107e se svatko \u201eosje\u0107ati kod ku\u0107e\u201c. Potakao je sve neka budu \u201ekadri \u010duti i slu\u0161ati\u201c. Jer, Crkva ima \u201ebiti blizu ljudima, kako bi \u201euzela na sebe slabosti i siroma\u0161tva na\u0161ega vremena, lije\u010dila rane i ozdravljala slomljena srca ljudi Bo\u017ejom utjehom\u201c. Nije, dakle, \u201epotrebno stvarati drugu, ve\u0107 druk\u010diju Crkvu\u201c, objasnio je Papa, Crkvu otvorenu novosti koju Duh Bo\u017eji predla\u017ee kako bi je \u201eoslobodio od svih zatvaranja i prekinuo lance koji je ste\u017eu i blokiraju\u201c, kako bi \u0161irila evan\u0111eosku radost koja osloba\u0111a. O sinodi i sinodalnom hodu bit \u0107e op\u0161irnije govora na ovom zasjedanju HBK.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>3. O \u010demu \u0107e se jo\u0161 biti razgovora na ovom zasjedanju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Koncem svibnja pro\u0161le godine Papa Franjo je uz 25. obljetnice enciklike \u201cUt unum sint\u201d (Ivan Pavao II. 1995.) uputio Pismo kardinalu Kurtu Kochu u kojem je naglasio kako je \u201eu zadnje vrijeme u\u010dinjeno puno u zacjeljivanju stoljetnih rana\u2026 Pobolj\u0161ano je uzajamno poznavanje i po\u0161tovanje \u0161to poma\u017ee u prevladavanju predrasuda\u2026 Izri\u010du\u0107i zahvalnost svima u Dikasteriju, Papa je posebice naglasio kako ga raduje inicijativa objave \u201eEkumenskog vademecuma za biskupe\u201d. Taj je dokument preveden na hrvatski i nedavno objavljen. O njemu \u0107e govoriti Predsjednik Vije\u0107a za ekumenizam i me\u0111ureligijski dijalog, mons. Antun \u0160kvor\u010devi\u0107, po\u017ee\u0161ki biskup.<\/p>\n\n\n\n<p>Papa je proglasio \u201cGodinu Amoris Laetitia\u201d o obitelji koja je zapo\u010dela na svetkovinu sv. Josipa, 19. o\u017eujka 2021. i trajat \u0107e do 26. lipnja 2022., kada \u0107e u Rimu biti odr\u017ean 10. svjetski susret obitelji. Ovo razdoblje od godinu i tri mjeseca pru\u017ea priliku da na\u0161i vjernici, katehete i sve\u0107enici upoznaju malo vi\u0161e poruke i zna\u010denje apostolske pobudnice Amoris Laetitia. O pobudnici \u0107e govoriti Predsjednik Vije\u0107a za \u017eivot i obitelj Hrvatske biskupske konferencije<em>,\u00a0<\/em>\u00a0mons. Mate Uzini\u0107, rije\u010dki nadbiskup koadjutor.<\/p>\n\n\n\n<p>Bit \u0107e rasprave i o Pravilniku HBK, koji je usvojen prije pet godina. Njime se \u201eprema Statutu HBK odre\u0111uje ono \u0161to se odnosi na ure\u0111enje, vo\u0111enje i na\u010din djelovanja Hrvatske biskupske konferencije, njezinih tijela i ustanova, te druga va\u017ena pitanja za poslanje i djelovanje HBK\u201c. <\/p>\n\n\n\n<p>Bit \u0107e rije\u010di i o nekim aktualnim pitanjima Hrvatskog Caritasa, kojega je Statut usvojen u lipnju 1992. godine. Neizmjeran je bio doprinos Caritasa tijekom Domovinskog rata u zbrinjavanju prognanika, kao i u poratnoj obnovi poru\u0161enih domova i crkava. A to je Caritas \u010dinio i u nedavnim potrebama u ubla\u017eavanju nevolja brojnih ljudi nakon potresa u Zagrebu i na Banovini. Na\u0161a zahvala ide ne samo donatorima i volonterima, ve\u0107 i ravnateljima, me\u0111u kojima je i novoimenovani biskup koadjutor u Srijemu, mons. Fabijan Svalina i predsjednik Hrvatskog Caritasa, mons. Bo\u017ee Rado\u0161.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cut \u0107emo uz to izvje\u0161\u0107a Predsjednika, Komisija, Vije\u0107a i Odbora HBK, te raspraviti i o mandatima u tijelima HBK. Planirano je zavr\u0161iti s radom u \u010detvrtak. U petak ujutro po\u010dinje u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve \u201e\u0160esti hrvatski socijalni tjedan\u201c o demografiji, iseljavanju i migraciji na koji smo tako\u0111er pozvani. Jo\u0161 jednom sve vas od srca pozdravljam i \u017eelim plodno i blagoslovljeno zborovanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">Mons. \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije<\/p>\n\n\n\n<p>Zagreb, 19. listopada 2021.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-youtube wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Pozdrav nadbiskupa Pulji\u0107a na po\u010detku 63. plenarnoga zasjedanja HBK\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/iMBrW1VYexQ?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Pozdrav predsjednika Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zadarskog nadbiskupa mons. \u017delimira Pulji\u0107a na po\u010detku 63. plenarnog zasjedanja HBK u utorak, 19. <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=51608\" title=\"ZAGREB: 63. PLENARNO ZASJEDANJE HBK &#8211; Pozdravni govor mons. \u017d. Pulji\u0107a, predsjednika HBK\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":51609,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[29],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/20211019_130852-scaled.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51608"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51608"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51608\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51612,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51608\/revisions\/51612"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51609"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51608"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51608"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51608"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}