Dogodine \u0107e se navr\u0161iti 60 godina od po\u010detka rada Drugog Vatikanskog sabora koji je bio otvoren 11. listopada 1962. Starcu Ivanu XXIII. (1881.-1963.) valja pripisati u zasluge \u0161to je imao hrabrosti sazvati, pripremiti i otvoriti Koncil. I to, usprkos brojnim dvojbama i protivnim mi\u0161ljenjima. On je tada bio u 81. godini \u017eivota. U tri godine intenzivnog rada (1962.-1965.) usvojeno je 16 koncilskih dokumenata raznolikog sadr\u017eaja i vrijednosti: \u010detiri konstitucije, devet dekreta i tri deklaracije. To su dokumenti koji \u010dine cjelovitost saborskog nauka koji je \u201eimao donijeti obnovu Crkve radi \u010dega je Sabor i sazvan\u201c, rekao je sveti Pavao VI. <\/p>\n\n\n\n
1. Sinoda je plod Drugog Vatikanskog sabora<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de recepcije saborskih\ndokumenata, mo\u017ee se re\u0107i kako je Sabor imao razdoblje odu\u0161evljenja i\nentuzijazma, kao i doba zastoja, pa i razo\u010darenja kad je trebalo neke stvari\npreto\u010diti u praksu. S izvanrednom sinodom biskupa (1985.) zapo\u010delo je razdoblje\nkad se moglo mirno i objektivno\nvrednovati \u0161to je sve Sabor postigao. U obnovi Crkve kao i za recepciju\nkoncilskih dokumenata nezamjenjiva uloga i zasluge idu svetom Ivanu Pavlu II.\nkoji je kao krakovski nadbiskup sudjelovao u stvaranju koncilskih dokumenata, a\nkao Papa aktivno se zauzimao za njihovo o\u017eivotvorenje. Od 28 odr\u017eanih sinoda on\nje sazvao i predsjedao na 21 sinodi i pokazao kako i nakon vi\u0161e od pola\nstolje\u0107a odr\u017eavanja Sabora, njegove konstitucije, dekreti i izjave su aktualne\ni suvremene, te kadre nadahnjivati i usmjeravati sada\u0161nji hod Crkve. <\/p>\n\n\n\n Razumljivo je stoga \u0161to je sveti\nIvan Pavao II., u enciklici \u201eRedemptoris Missio\u201c napisao: \u201eOsje\u0107am kako je\nnastupio \u010das da se upregnu sve crkvene snage u smjeru nove evangelizacije.\nNitko od Kristovih vjernika, nijedna od crkvenih ustanova ne mo\u017ee izmaknuti toj\nnajvi\u0161oj du\u017enosti: navije\u0161tati Krista svim narodima svijeta’ (br. 3). To je bio\ni jedan od razloga da je njegov nasljednik, papa Benedikt XVI., proglasio 2012.\n\u201eGodinu vjere\u201c povodom 50. obljetnice otvorenja Drugog Vatikanskog sabora.<\/p>\n\n\n\n Godinu\nvjere u Zadarskoj nadbiskupiji mi smo odlu\u010dili obilje\u017eiti programom koji je\ntrajao jedno trogodi\u0161te (2013.-2015.). U tom razdoblju obradilo se konstituciju\no Crkvi \u201eSvjetlo naroda\u201c, Vjerovanje i dekret o misijskoj djelatnosti Crkve,\n\u201eAd Gentes\u201c(2013.). Suo\u010dili smo se s pet goru\u0107ih problema (2014.) prema konstituciji\no \u201eCrkvi u suvremenom svijetu\u201c: Promicanje dostojanstva braka i obitelji, kulturnog\nnapretka, ekonomskog i socijalnog \u017eivota, te promicanje mira i izgradnja\nzajednice naroda (GS 46-90). Tijekom tre\u0107e godine (2015.) prou\u010davalo se ono \u0161to\nsu biskupi napisali o sve\u0107eni\u0161tvu (PO 1-22) i sakramentalnom redu spasenja.\nOsobitu pozornost u toj godini posvetilo se tuma\u010denju svete Mise prema izreci:\n\u201eCrkva slavi euharistiju, a euharistija izgra\u0111uje Crkvu\u201c. <\/p>\n\n\n\n Tim\nslavljem o\u010ditovali smo vjeru u Uskrsnuloga koji i danas nastavlja euharistijom lije\u010diti\nbolesne i hraniti gladne, tje\u0161iti \u017ealosne i pra\u0161tati na\u0161e grijehe. On je na\u0161 Spasitelj,\n\u017ertveno, ali uvijek \u017eivo Janje Bo\u017eje koje oduzima grijehe svijeta (Iv 1, 29);\n\u201e\u017eivi kruh koji nam i danas \u017eivot daje\u201c. Na\u0161 trogodi\u0161nji program bio je u neku\nruku uvod u pastoralni hod sinodalnosti<\/p>\n\n\n\n 2. \u0160to se sada o\u010dekuje od sinodalnog hoda?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Papa\nIvan XXIII. u svojim stara\u010dkim godina (u 81.) imao je hrabrosti sazvati,\npripremiti i otvoriti Drugi Vatikanski Sabor (listopad 1962.). Papa Franjo u\nsvojoj 84. godini \u017eivota poziva narod, sve\u0107enike i biskupi\nneka hode i slu\u0161aju jedni druge; a svi\nzajedno neka slu\u0161aju Duha istine\u201c (Iv 14,17), kako bi spoznali \u0161to Duh Sveti\ngovori i poru\u010duje Crkvama (Otk 2,7). Naime, kad je u o\u017eujku pro\u0161le\ngodine najavio temu sinode \u201eo sinodalnosti\u201c, rekao je da Gospodin tra\u017ei neka \u201elaici,\npastiri i biskup Rima hode zajedno\u201d. Jer, \u201eunutar Crkve nitko se ne mo\u017ee\n‘uzdi\u0107i’ iznad ostalih\u201c. Dapa\u010de,\n\u201epotrebno se prignuti i staviti se u slu\u017ebu bra\u0107e i sestara\u201d, kako je tuma\u010dio\nsveti Ivan Zlatousti. Zato oni koji vr\u0161e slu\u017ebu vlasti \u201enazivaju se ministrima\n\u0161to se prema izvornom zna\u010denju prevodi kao \u201eslu\u017eitelji\u201c, najmanji od svih. \u0160to\nse ti\u010de sinodalnog hoda predvi\u0111ene su tri razine: Prva na razini partikularne\nCrkva (2021.), druga na razini biskupska konferencije (2022.) i tre\u0107a na razini\nkontinenta Europe. Na koncu sinoda \u0107e se odr\u017eati u Vatikanu u listopadu 2023.\nGledom na prvu razinu u na\u0161oj Nadbiskupiji, poslao sam \u017eupnicima, redovni\u010dkim\nzajednicama, <\/p>\n\n\n\n voditeljima pokreta i zajednica koje se okupljaju u \u017eupama, neka\ntijekom listopada i studenog prodiskutiraju teme obra\u0111ene u priru\u010dniku \u201eZa\nsinodalnu Crkvu\u201c. Neka svoja zapa\u017eanja, pitanja i prijedloge u formi zapisnika\ndostave na ured Ordinarijata. Sve vjernike pozivam neka se mole za blagoslov i\nuspjeh sinode. Neka se poslu\u017ee molitvom \u201eStojimo pred tobom, Du\u0161e Sveti..\u201c koja\nje starodrevna molitva, a molit \u0107e se diljem Hrvatske i svijeta. <\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da Sinoda nije ni parlament, a ni\ncentar za istra\u017eivanje, ve\u0107 crkveni doga\u0111aj gdje je Duh Sveti glavni\nprotagonist, o\u010dekuje se da svi postanemo osjetljivi, pa najprije poslu\u0161amo i\n\u010dujemo govor jedni drugih, a onda ustupimo prostora Duhu Svetom pa poslu\u0161amo njegov\nnagovor. S tog zrenika promatrano Sinoda \u0107e dati prigodu svima \u201eosje\u0107ati se u\nCrkvi kod ku\u0107e\u201c, biti kadar \u201e\u010duti, govoriti i slu\u0161ati\u201c. Takvo ozra\u010dje stvara\nosje\u0107aj blizine s ljudima \u0161to onda omogu\u0107uje Crkvi \u201epreuzimati na sebe ljudske\nslabosti i siroma\u0161tvo, te Bo\u017ejom utjehom lije\u010diti rane i ozdravljati slomljena\nsrca\u201c. Stoga je Papa je pozvao \u201esve neka postanu stru\u010dnjaci u umije\u0107u slu\u0161anja\ni susretanja\u201c. Jer, svrha Sinode nije izrada novih dokumenata, nego vi\u0161estruka prigoda:\n<\/p>\n\n\n\n \u2720 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup<\/p>\n\n\n\n Zadar,\n17. listopada 2021.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"