{"id":51113,"date":"2021-09-30T22:51:58","date_gmt":"2021-09-30T21:51:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=51113"},"modified":"2021-09-30T22:51:59","modified_gmt":"2021-09-30T21:51:59","slug":"zadar-predavanja-zavrsnog-dana-simpozija-novi-direktorij-za-katehezu-izazov-katehezi-i-pastoralu-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=51113","title":{"rendered":"ZADAR: Predavanja zavr\u0161nog dana simpozija \u201eNovi Direktorij za katehezu – Izazov katehezi i pastoralu danas\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na dvodnevnom znanstvenom me\u0111unarodnom skupu \u201eNovi Direktorij za katehezu<\/em> – Izazov katehezi i pastoralu danas\u201c zavr\u0161nog dana njegovog odr\u017eavanja u subotu 25. rujna na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru, odr\u017eana su dva plenarna izlaganja a u dvije sesije izlagalo je jedanaest predava\u010da. <\/p>\n\n\n\n

Plenarno izlaganje \u201ePozadina zvanja kateheze\u201c odr\u017eao je prof. dr. Mario Oscar Llanos<\/strong>, savjetnik Kongregacije za ustanove posve\u0107enog \u017eivota i dru\u0161tva apostolskog \u017eivota. Predava\u010d je na Institutu za pedagogiju zvanja na Papinskom sveu\u010dili\u0161tu Salesiana u Rimu. Direktorij poti\u010de na otkrivanje sinovskog \u017eivota u Kristu osobe koja ima zvanje, to je izvor dostojanstva kr\u0161\u0107anskog zvanja i poslanja. Crkva je svjesna dubokog tra\u017eenja i stremljenja \u010dovjeka da se preda Bo\u017ejem misteriju. To vodi crkvenu zajednicu da u\u010dini prisutnost, aktivnost i objavu koja izra\u017eava intimno zvanje za evangelizacijom svijeta. Svjesna svoga poslanja i zvanja, Crkva se obvezuje katehezom koja je izlaze\u0107i misionarska. Direktorij poti\u010de da se prati kr\u0161\u0107ane u sazrijevanju vjere i posvje\u0161\u0107ivanju da su Isusovi u\u010denici – \u00a0misionari, pozvani aktivno navije\u0161tati evan\u0111elje i uprisutniti Bo\u017eje kraljevstvo u svijetu. Katehetska aktivnost je \u201edjelo duhovne milosti\u201c. U dijalogu sa svijetom Crkva postaje postaje poruka i razgovor, rekao je dr. Llanos.\u00a0 <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izlaganje \u201eKateheza odraslih – referentna to\u010dka svake kateheze\u201c odr\u017eao je doc. dr. Denis Bari\u0107<\/strong>, predstojnik Instituta religijskih znanosti na KBF-u u Zagrebu gdje predaje na Katedri religijske pedagogije i katehetike. Sa\u017eetak svoga izlaganja dr. Bari\u0107 izlo\u017eio je ovako: \u201eNeosporna je \u010dinjenica da je va\u017ena kateheza svake \u017eivotne dobi, no ipak za \u017eivot Crkve osobitu va\u017enost ima kateheza odraslih. Katehezom se odraslima poma\u017ee u izgradnji i u\u010dvr\u0161\u0107ivanju kr\u0161\u0107anskog identiteta, ali ih se i osposobljava za njihovu odgovornu odgojnu zada\u0107u \u0161to je posebno znakovito danas, u vremenu sve slo\u017eenijih promjena u dru\u0161tvu i u svijetu koje uvelike ote\u017eavaju odgojno djelovanje odraslih. Stoga se odraslima redovito pristupa kao protagonistima kateheze i shva\u0107a ih se referentnom to\u010dkom svake kateheze. U tom smislu, kateheza odraslih u \u017eupnoj zajednici mora biti i ostati pokreta\u010d te povla\u0161teno mjesto kateheze. <\/p>\n\n\n\n

\u017divotna dob odraslih omogu\u0107uje oblikovanje razli\u010ditih skupina te katehiziranje raznih skupina, obitelji, \u017eivih vjerni\u010dkih krugova. Da bi kateheza odraslih postigla cilj, da vjera u ljudima postane \u017eiva, svjesna i djelotvorna, valja voditi ra\u010duna o nekoliko \u010dimbenika: poznavanje naslovnika kateheze, tj. odrasle dobi, davanje va\u017enosti sociogenim i antropogenim uvjetima u katehezi odraslih. To utje\u010de i na druge \u010dimbenike, na izbor sadr\u017eaja i katehetske metode, da katehetsko djelovanje u radu s odraslima ne bude podlo\u017eno improvizaciji. Va\u017ena je i formacija \u017eupnih kateheta za rad s odraslima u \u017eupnoj zajednici\u201c poru\u010dio je dr. Bari\u0107, istaknuv\u0161i \u201eva\u017enost osobne odgovornosti, ustrajnost u promjeni mentaliteta cijele \u017eupne zajednice, kako bi se, \u010ditaju\u0107i znakove vremena, uo\u010dila nu\u017enost novih pristupa u katehezi odraslih. Sve to iziskuje da odrasli u \u017eupnoj zajednici budu referentna to\u010dka svake kateheze, \u0161to jam\u010di da odrasli budu u dostatnoj mjeri i anga\u017eirani u \u017eivotu i oblikovanju novog lica<\/em> \u017eupne zajednice\u201c.\u00a0 \u00a0<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izlaganje \u201eNeki izazovi i aktualna pitanja evangelizacije djece pred\u0161kolske dobi\u201c odr\u017eala je doc. dr. Diana Nenadi\u0107 Bilan<\/strong>, profesorica pedago\u0161ke skupine predmeta na odjelu za izobrazbu u\u010ditelja i odgojitelja Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru gdje je predstojnica Odsjeka za pred\u0161kolski odgoj. \u00a0Navela je zna\u010dajke iz \u010detiri broja u novom Direktoriju gdje se govori o evangelizaciji djece. <\/p>\n\n\n\n

U br. 236 pi\u0161e da se djetetu \u201emora pomo\u0107i da opazi i razvije osje\u0107aj za Boga i prirodnu intuiciju njegovog postojanja\u201c. \u201ePrema suvremenoj pedagogijskoj i psihologijskoj znanosti, dijete je kompetentno bi\u0107e. Dijete je sposobno postavljati pitanja o smislu \u017eivota, postavlja pitanja o stvaranju i Bogu. Vrlo rado slu\u0161a pri\u010de o dobru i zlu, raduje se dobrom zavr\u0161etku svake pri\u010de i \u017eivotne situacije\u201c rekla je dr. Bilan, istaknuv\u0161i da je dominantna slika o djetetu da je dijete socijalno bi\u0107e, a djetinjstvo nije samo pripremna faza za budu\u0107i \u017eivot, nego je \u017eivot ve\u0107 sada, \u201epravo \u017eivotno razdoblje u kojem dijete \u017eivi svoje vrijednosti i ulazi u kulturu\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Dijete je subjekt svoga razvoja, istaknula je predava\u010dica, ali i upozorila na opasnosti tendencije da roditelji djecu osloba\u0111aju odgovornosti u procesu odgoja te se osobito nagla\u0161avaju prava djeteta, a ne i obveze, usvajanje pravila. \u201eDijete tako ostaje bez orijentira i upori\u0161nih vrijednosti koje \u0107e mu pomo\u0107i u interpretaciji sebe i svijeta\u201c upozorila je dr. Bilan. U postmoderni se promi\u010de isklju\u010divo partnerski odnos roditelja i djece, isti\u010de se ravnopravnost, jednaka mo\u0107. \u201eKoncept pedago\u0161kog odnosa uklju\u010duje hijerarhijski odnos izme\u0111u djeteta i roditelja i simetri\u010dni, partnerski odnos\u201c. istaknula je dr. Bilan. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U br. 237 Direktorij isti\u010de potrebu da se vodi ra\u010duna o dru\u0161tvenom i kulturnom kontekstu u kojem dijete odrasta. Socio-ekonomski i kulturni uvjeti odrastanja djeteta djeluju na njegov razvoj. Nezaposlenost roditelja dovodi i do socijalnog raslojavanja, djeca dolaze iz te\u0161kih obiteljskih socijalnih konteksta. Ekonomske pote\u0161ko\u0107e mogu pove\u0107ati stres kod roditelja i umanjiti njihovu potporu djetetu, \u0161to mo\u017ee utjecati na te\u0161ko\u0107e u razvoju djeteta, upozorila je dr. Bilan. <\/p>\n\n\n\n

Istaknula je da je dana\u0161nje djetinjstvo digitalno djetinjstvo. \u201eRoditelji dana\u0161nje djece su postupno ulazili u digitalni svijet, a dana\u0161nja djeca su od prvog dana okru\u017eena digitalnom tehnologijom, bez ikakvih znanja, vje\u0161tina i vrijednosti\u201c rekla je predava\u010dica, upozoriv\u0161i na \u010desto odsustvo nadzora roditelja. Prema nacionalnom istra\u017eivanju iz 2017.\/2018. g. u kojem je sudjelovalo 700 djece u dobi od 18 mjeseci do polaska u \u0161kolu, preko 60 % djece ve\u0107 u toj dobi zna koristiti ra\u010dunalo. Preko 4 % djece rane dobi ima vlastiti mobitel. Preko 97 % djece gleda televiziju tri i vi\u0161e sati, navela je dr. Bilan, govore\u0107i o karakteristikama djetinjstva sada\u0161nje djece. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Direktorij poti\u010de da se vodi ra\u010duna o obiteljskom kontekstu djece, a on se razara sa svih strana. \u201eRelativiziraju se obiteljske vrijednosti, slabi obiteljska kohezija, pove\u0107avaju se razvodi, odga\u0111a se ra\u0111anje prvog djeteta, ekonomski socijalni pritisci, nedovoljna uskla\u0111enost radnog i obiteljskog \u017eivota, te\u017eak polo\u017eaj majke koja ima radno vrijeme i mnoge roditeljske zada\u0107e. Dana\u0161nja obitelj treba dru\u0161tvenu potporu, materijalnu, informacijsku, psiholo\u0161ku, duhovnu potporu\u201c poru\u010dila je dr. Bilan. <\/p>\n\n\n\n

Br. 239 Direktorija ka\u017ee da je rano djetinjstvo vrijeme otkrivanja vjerske stvarnosti preko koje dijete u\u010di od roditelja i okoline, u\u010de stav otvorenosti, prihva\u0107anja ili isklju\u010denosti. \u201ePrvo uvo\u0111enje u \u017eivot vjere treba omogu\u0107iti djetetu direktno sudjelovanje u crkvenom \u017eivotu, polaziti od djetetu bliskih \u017eivotnih situacija, po\u0161tivati proces kako djeca u\u010de, a djeca u\u010de situacijski, \u010dinjenjem. U\u010denje mora biti aktivno, postavljanjem pitanja, povjerenja, prihva\u0107anja, dijeljenja, uzajamne pomo\u0107i. Treba otkrivati potencijale djeteta vode\u0107i ra\u010duna o osiguravanju cjelovitog razvoja djeteta. U tome je vjerski odgoj integrativna odgojna ponuda koja ima cilj njegovati duhovnu dimenziju djeteta i na taj na\u010din osposobljavati ga za otkrivanje i \u017eivljenje autenti\u010dnih vrijednosti evan\u0111elja, sebe u odnosu na drugoga, a na otajstven na\u010din u odnosu na Boga\u201c poru\u010dila je dr. Bilan.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izlaganje \u201eUloga baka i djedova u preno\u0161enju vjere\u201c odr\u017eala je lic. catech. Antonia Dokoza<\/strong>, predava\u010d katehetskih kolegija na Teolo\u0161ko – katehetskom odjelu na zadarskom Sveu\u010dili\u0161tu. Novi Direktorij isti\u010de doprinos baka i djedova katehezi s obzirom na veliko slobodno vrijeme koje mogu posvetiti unucima i privr\u017eenost kao glavnu karakteristiku tog odnosa. Privr\u017eenost bakama i djedovima pozitivno utje\u010de na emocionalni, socijalni i duhovni razvoj djeteta. Iskustvo, dublja ukorijenjenost u vjeru, \u017eivotna mudrost, dosljednost bitne su zna\u010dajke baka i djedova u prijenosu vjere. Upravo su bake i djedovi kod mnogih imali najve\u0107i utjecaj na inicijaciju djece u kr\u0161\u0107anski \u017eivot. Prenose iskustvo \u017eivota i vjere i poma\u017eu najmla\u0111ima u traganju za svojim korijenima. \u201eDjeca promatraju, upijaju i prema tome prosu\u0111uju. Od najranije dobi u\u010de iz primjera odraslih koji se ucjepljuje duboko u njihova bi\u0107a. Vjera djedova i baka je svjedo\u010danstvo, a bez svjedo\u010danstva nema vjere. Njihova prisutnost, briga, primjer, vjera, molitva su nadahnu\u0107e i poticaj djeci koja su u traganju za smislom \u017eivota i vjere. To je ujedno i misija, poziv starijih\u201c poru\u010dila je Dokoza. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izlaganje \u201eIzazovi vjerskog odgoja osoba s te\u0161ko\u0107ama u razvoju prema novom Direktoriju za katehezu<\/em>” odr\u017eao je doc. dr. Mihael Provi\u0107<\/strong> s Katedre religiozne pedagogije i katehetike na KBF-u u Splitu. Dr. Provi\u0107 je opisao fenomen osoba s te\u0161ko\u0107ama u razvoju koji se odnosi na osobe s o\u0161te\u0107enjem vida, sluha, govorno-glasovnim poreme\u0107ajima, tjelesnim invaliditetom, mentalnom retardacijom, poreme\u0107ajima u pona\u0161anju, autizmom i te\u0161ko\u0107ama u psihofizi\u010dkom razvoju, u kontekstu njihove (ne)sposobnosti su\u017eivota u vjerskoj zajednici. Direktorij nudi mogu\u0107nost potpune ili djelomi\u010dne integracije tj. su\u017eivot vjerske zajednice kojoj pripada u radu s osobama s te\u0161ko\u0107ama u razvoju.\u00a0 \u00a0<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izlaganje \u201eProgram priprave za krizmu: \u017diva vatra<\/em>\u201c odr\u017eao je Bruno Petru\u0161i\u0107<\/strong>, doktor fundamentalne teologije. \u017diva vatra<\/em> je formacijski program za \u017eupnu katehezu i pripravu za krizmu kojeg je izradila izdava\u010dka ku\u0107a Salesiana u suradnji s akademskim stru\u010dnjacima, teolozima i \u017eupnim katehetama. Program je dio \u0161ireg projekta nove evangelizacije \u010diji je cilj obnova i o\u017eivljavanje \u017eupnih zajednica. Program je u fazi pilot projekta koji \u0107e se od jeseni 2021. g. provoditi u 12\u00a0 \u017eupa u Hrvatskoj i BiH. Po\u010detak rada ukupnog programa predvi\u0111en je za jesen 2022., nakon godinu dana pilot projekta. U programu je naglasak na digitalnim sadr\u017eajima koje samostalno proizvode, rade na aplikaciji koja bi pratila proces priprave i kateheze. Naglasak je na svjedo\u010dkoj i misijskoj dimenziji \u017eupne kateheze, na \u017eupnim animatorima i katehetama koje \u0107e pratiti u njihovom katehetskom i animatorskom hodu. <\/p>\n\n\n\n

\u201eKroz taj\nprogram \u017eelimo biti suvremeni, pristupa\u010dni, promicati radost i zajedni\u0161tvo. U\nsusretu s mladima ne \u017eelimo po\u010deti s dogmom, nego s njima, pitati ih tko su i\nto razumjeti, sresti mlade na ulici, u kafi\u0107u, razgovarati kako mogu biti\nnajbolja verzija sebe, o teologiji tijela, onda im donijeti sadr\u017eaj vjere i\neuharistiju. U\u010diti mlade moliti, s njima \u010ditati Bibliju. Glavna metoda u\nkatehezi je katehist koji treba biti svjedok vjere, odgojitelj u vjeri,\nedukator, pratitelj krizmanika\u201c rekao je Petru\u0161i\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izlaganje \u201eFormacija kateheze. Va\u017enost duhovne formacije i prakse rasu\u0111ivanja za evan\u0111eosko \u010ditanje znakova vremena<\/em>\u201c odr\u017eala je prof. dr. Caterina Ciriello<\/strong>, profesorica duhovne teologije i povijesti duhovnosti na Fakultetu za misiologiju Papinskog sveu\u010dili\u0161ta Urbaniana. \u201eFormacija katehista je jako va\u017ena tema u novom tisu\u0107lje\u0107u Crkve, osobito u kontekstu nevjere, individualizma, globalizacije i razaranja moralnih vrijednosti, nedosljednosti izme\u0111u kr\u0161tenja i kr\u0161\u0107anskog svjedo\u010danstva. Katehete trebaju biti duhovni ljudi, radosno navije\u0161tati Radosne vijesti\u201c rekla je dr. Ciriello, istaknuv\u0161i da su osobito laici, koji \u010dine ve\u0107inu katehista, odgovorni u slu\u017ebi za Kraljevstvo s cijelom Crkvom. <\/p>\n\n\n\n

\u201eKatehetska\nslu\u017eba ima crkveni karakter i jedno je s misijskim \u017eivotom Crkve. Katehist\nuvijek mora zapamtiti da je kerigma sredi\u0161te i temelj \u017eivota vjere, a kateheza\nje njeno produbljivanje. Isus je u centru kateheze, va\u017eno je iskustvo koje mo\u017ee\npromijeniti \u017eivot\u201c rekla je dr. Ciriello, istaknuv\u0161i da je prema Direktoriju\nevangelizacijska kateheza \u201eiznad svega duhovno djelo\u201c, nadahnuta odrednicama\nbo\u017eanske pedagogije. \u201eBiti katehist nije posao, nije \u010diniti<\/em>, nego biti<\/em>, biti\nsvjedok Krista koji je kadar ljudima izraziti blizinu, otvorenost za dijalog i\nsrda\u010dnu dobrodo\u0161licu. Direktorij isti\u010de va\u017enost pripreme katehista na duhovnoj\nrazini, ne samo na prakti\u010dnoj, vode\u0107i k ve\u0107em posvje\u0161\u0107ivanju kako je va\u017eno svoj\n\u017eivot identificirati s Kristom, u osobnom i zajedni\u010dkom susretu s Bogom, npr.\nna duhovnim obnovama, Lectio Divina. \u201eSvjedo\u010denje vjere je iskustvo\nzadovoljstva biti izvorom koji pretje\u010de i osvje\u017eava druge\u201c poru\u010dila je dr.\nCiriello.<\/p>\n\n\n\n

U kontekstu\nformacije katehista, na Simpoziju je istaknuto da je i Direktorij iz 1997. g.\nistaknuo va\u017enost psiholo\u0161kog mehanizma u katehetskom diskursu, po\u010dinje se\nosje\u0107ati individualni pristup. U novom Direktoriju govori se i o razvojnoj\npsihologiji i teorijama li\u010dnosti, odnosu izme\u0111u dru\u0161tvenih znanosti i\nkatehetskog procesa.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Plenarno izlaganje \u201eKateheza pred izazovom pluralizma kultura i konteksta: metodolo\u0161ke perspektive\u201c odr\u017eala je prof. dr. Ana Thea Filipovi\u0107<\/strong>, pro\u010delnica Katedre religijske pedagogije i katehetike na KBF-u u Zagrebu. Dr. Filipovi\u0107 opisala je zna\u010dajke ekleziologije pape Franje, Crkve koja izlazi prema periferijama i u suvremenu kulturu, u kontekste gdje se doga\u0111a \u017eivot i tu navije\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

\u201eU novom\nDirektoriju prepoznatljiv je poku\u0161aj odmaka od eurocentri\u010dne Crkve prema Crkvi\nu razli\u010ditim kontekstima svijeta. Ve\u0107ina kr\u0161\u0107ana danas ne \u017eivi u Europi nego na\ndrugim kontinentima. Papa Franjo koji je rekao za sebe da dolazi s kraja svijeta,\nsvojom pojavom donosi drugi pogled koji oboga\u0107uje sve nas. Eurocentri\u010dne su\nstrukture Crkve, teologija, povijest, puno toga \u0161to je utkano  mora biti propitano, u krizi je i tra\u017ei\npromjene, \u0161to se u znanosti naziva dekonstruiranje – da vidimo \u0161to odgovara\nevan\u0111elju, a \u0161to su povijesne natruhe\u201c rekla je dr. Filipovi\u0107, dodav\u0161i da \u201ei u\nteolo\u0161kom mi\u0161ljenju danas, najve\u0107a novost dolazi iz kontekstualnih teologija,\niz teologija s drugih kontinenata, gdje se ra\u0111aju tzv. generativne teme koje su\nva\u017ene za pojedine kontekste i nanovo propituju poruku evan\u0111elja\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eDirektorij\nnavodi obilje\u017eja dana\u0161nje kulture: globalizaciju, digitalizaciju, znanstveni\nmentalitet, nove spoznaje u znanostima, bioeti\u010dka i ekolo\u0161ka pitanja koja su\nglobalno va\u017ena. Govori se o preferencijalnoj opciji za siroma\u0161ne, o domicilnim\nkulturama koje su ugro\u017eene globalizacijom. Ona je, s jedne strane, pozitivna,\njer doprinosi da se \u010dovje\u010danstvo do\u017eivi kao cjelina i time smo oboga\u0107eni, ali s\ndruge strane, osobito ekonomska i kulturna globalizacija mo\u017ee doprinijeti tome\nda uni\u0161ti autohtone kulture, kulture razli\u010ditih dobnih skupina, naroda, osobito\nrubnih\u201c rekla je dr. Filipovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izlaganje \u201eDijalo\u0161ki poduhvat unutar crkvene kateheze: vrednovanje perspektive dijaloga u Direktoriju za katehezu<\/em>\u201c odr\u017eao je lic. catech. Antony Christy Lourdunathan<\/strong>, doktorand i docent na Fakultetu odgojnih znanosti na papinskom sveu\u010dili\u0161tu Salesiana u Rimu. Predava\u010d je pojasnio \u0161to zna\u010di pedago\u0161ki dijalog i dijalo\u0161ka pedagogija te kako se vodi dijalog sa<\/em> i dijalog izme\u0111u<\/em>, poru\u010div\u0161i: \u201eDijalog i kateheza su temelj evangelizacije. Teolo\u0161ki, kr\u0161\u0107anska zajednica je dijalo\u0161ka po svojoj naravi, a kateheza to nastoji pokazati.\u00a0 Treba se naviknuti na dijalo\u0161ki stil pedagogije i dijeljenja vjere, koristiti dijalog kao tehniku i strategiju unutar procesa kateheze. Evangelizacijska kateheza kao unutar – crkveni proces i crkveno – globalni proces mora biti vo\u0111en u stavu dijaloga na svim razinama\u201c poru\u010dio je prof. Lourdunathan, istaknuv\u0161i da u dijalogu obje strane imaju ne\u0161to dati.\u00a0 <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izlaganje \u201eAspekt komunikacijskog procesa u katehezi digitalne kulture\u201c odr\u017eao je dr. David Kraner<\/strong>, znanstveni asistent na Teolo\u0161kom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani. Prema Direktoriju, kateheza sociolo\u0161ki nije individualni i izolirani proces, nego \u201emjesto gdje iskustvo Boga postaje zajednica i dijeljenje \u017eivota\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izlaganje \u201eEkolo\u0161ki anga\u017eman u katehezi\u201c odr\u017eali su doc. dr. Zoran Turza<\/strong> s Katedre za teologiju Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i doc. dr. Kata s. Amabilis Juri\u0107<\/strong>, s Katedre religijske pedagogije i katehetike KBF-a u Zagrebu. U sa\u017eetku svoga izlaganja predava\u010di su poru\u010dili: \u201ePo prvi put se u slu\u017ebenom dokumentu Katoli\u010dke Crkve koji odre\u0111uje definiciju i na\u010dela kateheze, karakteristike kateheta i proces odvijanja kateheze na svim razinama, spominje va\u017enost ekolo\u0161kog anga\u017emana <\/em>u katehezi. Time je jasno nazna\u010deno na tragu dokumenata U\u010diteljstva Crkve, posebice enciklike pape Franje Laudaoto si<\/em> \u2013 o brizi za zajedni\u010dki dom, da je briga za sve stvoreno sastavni dio vjerni\u010dkog identiteta i katehetskog procesa. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Glavna obilje\u017eja ekolo\u0161kog anga\u017emana su: va\u017enost ekolo\u0161kog obra\u0107enja, povezanost odnosa izme\u0111u ekonomije, o\u010duvanja svega stvorenog, dru\u0161tvene pravednosti i politi\u010dkih izbora; poziv na ekolo\u0161ke aktivnosti opisan je pomo\u0107u \u010detiri glagola: motivirati \u2013 podu\u010diti \u2013 educirati \u2013 isticati; podupiranje konkretnih aktivnosti oko brige za zajedni\u010dki dom. Ekolo\u0161ki anga\u017eman interpretiran je kao ‘konstitutivno te\u017ei\u0161te’ crkvene kateheze i pastorala, a ne kao neva\u017ean dodatak i dio procesa inkulturacije vjere. Istaknuta je va\u017enost suo\u010davanja s ekolo\u0161kim problemima kao sastavnog dijela katehetskog procesa\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na Simpoziju je sudjelovao 31 predava\u010d iz Hrvatske, Italije, Slovenije, BiH i \u0160panjolske. Odr\u017eano je 25 predavanja i \u010detiri plenarna izlaganja. <\/p>\n\n\n\n

Novi Direktorij za katehezu jo\u0161 nije preveden na Hrvatski jezik. Svi su ga predava\u010di stru\u010dno prou\u010dili u originalnom izdanju na talijanskom jeziku i prenijeli navode iz njega s obzirom na temu svoga izlaganja i zadani kontekst u kojem su ga predstavili. <\/p>\n\n\n\n

Tim dodatno je vrijedan Simpozij na kojem se prvi put, godinu i pol otkako je izdan, javnosti u Hrvatskoj sveobuhvatno predstavio novi Direktorij za katehezu. Simpozij je odr\u017ean i povodom 50. obljetnice od izdavanja Op\u0107eg katehetskog direktorija (1971.-2021.). <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Novi Direktorij za katehezu potpisuje Papinsko vije\u0107e za promicanje nove evangelizacije, a prethodno ga je odobrio papa Franjo. Smjerodavnog je karaktera i predstavlja novu etapu u poslijekoncilskim nastojanjima i zalaganju crkvenog u\u010diteljstva u obnovi kateheze unutar evangelizacijskog poslanja Crkve. <\/p>\n\n\n\n

Povod izradi novog Direktorija za katehezu su velike kulturne promjene koje su se dogodile, u kontekstu digitalne kulture i procesa globalizacije te smjernice u pontifikatu pape Franje koji poti\u010de na misijsku i pastoralnu preobrazbu Crkve. <\/p>\n\n\n\n

Predsjednica Programskog odbora Simpozija bila je doc. dr. Marijana Mohori\u0107, a predsjednik Organizacijskog odbora predsjednik doc. dr. Zdenko Dundovi\u0107, oboje s Teolo\u0161ko – katehetskog odjela Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

Organizator Simpozija je Teolo\u0161ko – katehetski odjel Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, a suorganizatori Papinsko sveu\u010dili\u0161te Salesiana iz Rima, Teolo\u0161ki fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani i Katoli\u010dki bogoslovni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na dvodnevnom znanstvenom me\u0111unarodnom skupu \u201eNovi Direktorij za katehezu – Izazov katehezi i pastoralu danas\u201c zavr\u0161nog dana njegovog odr\u017eavanja u …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":51115,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[14],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/P1010567.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51113"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51113"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51113\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51166,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51113\/revisions\/51166"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51115"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51113"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51113"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51113"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}